Foto: Vlad Ispas, Freepik
Na portalu Hrvatski ratnik 11. juna 2024. godine objavljen je članak koji navodno donosi ekskluzivnu vijest iz Sjedinjenih Američkih Država. U naslovu se tvrdi:
Vrhovni Sud SAD-A Odobrio Saveznim Državama Da Izdaju Vlastite Valute!
U uvodu teksta navodi se da je u pitanju “friška vijest koju još niko nije objavio” te se ponavlja tvrdnja iz naslova o tome da je Vrhovni sud SAD-a donio odluku po kojoj 40 saveznih država može početi izdavati vlastite valute ako to žele.
Stiže nam friška vijest iz SAD-a koju još nitko nije objavio. – Vrhovni sud SAD-a odlučio je 30. svibnja 2024. dati odobrenje za 40 saveznih država, koje to planiraju, da mogu izdati vlastite valute pokrivene zlatom i srebrom.
U tekstu se citira i dio presude Vrhovnog suda SAD-a u kojoj je utvrđeno da u Sjedinjenim Američkim Državama postoji dualni bankarski sistem, međutim, nije objašnjeno šta to znači u pogledu omogućavanja državama da izdaju vlastite valute:
Sud je presudio: “Sjedinjene Države održavaju dvojni bankarski sustav sastavljen od paralelnih privatnih federalnih i državnih bankarskih sustava. – Vjerujem da ćete prepoznati koliko je ovo bitna stvar…
Pored portala Hrvatski ratnik, identičan tekst objavio je i portal Croativ, također 11. juna.
Šta su činjenice?
Tvrdnja da je Vrhovni sud SAD-a omogućio saveznim državama da izdaju vlastite valute nije tačna. Prema američkom ustavu, Odjeljku 10 člana I (prevedeno ovdje), savezne države nemaju pravo da izdaju kovanice ili novčanice.
Odeljak 10. 1. Nijedna država ne može da sklapa bilo kakav ugovor, savez ili konfederaciju, zatim da izdaje dozvolu za zarobljavanje neprijateljskih brodova, da kuje novac, daje kreditna pisma, upotrebljava bilo šta drugo sem zlatnog i srebrnog novca kao zakonsko sredstvo za plaćanje dugova, da donosi zakone o oduzimanju imanja ili lišavanja građanskih prava, te zakon eks post fakto ili zakon koji slabi ugovorne obaveze, ili da dodeljuje plemićke titule.
Zvanična valuta SAD-a i njenih saveznih država jeste američki dolar (USD). Da bi došlo do izmjene ove ustavne odredbe, to jest da bi se saveznim državama omogućilo kovanje vlastitog novca, moralo bi da dođe do izmjena Ustava. Ustav SAD-a iz 1787. godine je od ratifikacije do danas mijenjan svega 27 puta. Vrhovni sud SAD-a, između ostalog, tumači zakone i njihovu usklađenost s Ustavom, ali njegove odluke nemaju moć da mijenjaju taj pravni akt.
Proces izmjena američkog ustava definisali su “očevi osnivači” SAD-a i on je ugrađen u član V Ustava. Proces izmjena objašnjen je na stranici Bijele kuće:
Kako bi se spriječile proizvoljne promjene, proces izmjene prilično je težak. Amandman može biti predložen dvotrećinskim glasom oba doma Kongresa ili, ako to zatraže dvije trećine država, konvencijom sazvanom u tu svrhu. Amandman tada moraju ratifikovati tri četvrtine državnih zakonodavnih tijela ili tri četvrtine konvencija sazvanih u svakoj državi za ratifikaciju. U modernim vremenima, amandmani obično određuju vremenski okvir za dovršetak ovog procesa, obično nekoliko godina.
Prema tome, presuda Vrhovnog suda nije ni teoretski mogla izmijeniti odredbu Ustava po kojoj savezne države nemaju pravo da izdaju vlastite valute koje nisu američki dolar.
Kontekst presude
Spomenuta presuda Vrhovnog suda tiče se slučaja “Cantero i drugi protiv Bank of America”, ali nema veze s mogućnošću kovanja ili štampanja novca. Kako su portali i prenijeli, u Americi postoji dualni bankarski sistem, gdje postoje nacionalne i državne banke čiji je rad regulisan zakonima na različitim nivoima vlasti u SAD-u.
Iako se može pogrešno protumačiti, nijedna od ove dvije vrste banaka ne predstavlja centralnu banku koja je jedina zadužena za kreiranje monetarne politike u državi. Tu ulogu u SAD-u imaju Federalne rezerve (kolokvijalno Fed).
Nacionalne banke, s druge strane, jesu komercijalne banke koje su pod kontrolom federalnog (višeg) nivoa vlasti u SAD-u i koje djeluju na osnovu zakona koji su doneseni na federalnom nivou. Državne banke također su komercijalne, a razlikuju se od nacionalnih po tome što su pod kontrolom vlasti na nivou svake od saveznih država (s nekim izuzecima, gdje su ove banke i pod kontrolom saveznog nivoa).
Vrhovni sud je u spomenutoj presudi odlučivao o tome da li je nacionalna banka obavezna poštovati “niži” zakon savezne države New York, koji obvezuje banke da plaćaju kamate na “escrow račune” za hipotekarne kredite. “Escrow račun” je dodatni račun – vid obezbjeđenja ugovora koji garantuje njegovu realizaciju.
U slučaju hipotekarnog kredita, zajmodavac (banka) traži od zajmoprimca da deponuje određeni iznos na taj račun. Alex Cantero je u ovom slučaju tvrdio da Bank of America nije uplaćivala kamatu na iznos na tom računu za hipotekarni kredit koji je podigao, a što je prema zakonu države New York bila u obavezi. Sud je 30. maja 2024. godine odlučio u korist tužitelja, ustvrdivši da je Bank of America kao nacionalna banka ipak prekršila zakon s nivoa savezne države.
U presudi se engleska riječ za valutu (eng. currency) spominje samo na jednom mjestu, i to u fusnoti na posljednjoj stranici, gdje se navodi naziv institucije Ured kontrolora valute (Office of the Comptroller of the Currency).
U zaključku, sudska odluka nije imala veze s valutama i dozvoljavanjem njihovog izdavanja u saveznim državama. Sud je razmatrao da li se odredbe zakona o bankama na nivou savezne države mogu primijeniti u slučaju hipotekarnog kredita dobijenog od nacionalne banke, čiji rad regulišu zakoni na višem nivou.
Najraniju objavu tvrdnje da je Vrhovni sud SAD-a odobrio saveznim državama da izdaju vlastite valute ocjenjujemo kao lažnu vijest, a njena kasnija objavljivanja kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)