O Raskrinkavanju

Ko smo mi?

Platformu Raskrinkavanje pokrenuo je tim organizacije “Zašto ne” koji za sobom ima višegodišnje iskustvo u fact-checkingu, kroz rad na provjeri tačnosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika/ca, te praćenju ispunjenosti predizbornih obećanja na platformi Istinomjer.

U svom dosadašnjem radu uočili smo da postoji ogromna potreba za sličnim pristupom i u sferi odgovornosti medija. Vrlo često smo se susretali sa problematičnim tvrdnjama koje ne dolaze od strane političara/ki, već od strane samih medija koji prenose njihove izjave. Kako je Istinomjer posvećen jačanju političke odgovornosti javnih zvaničnika/ca i ne bavi se provjerom medijskih informacija, takve tvrdnje su do sada ostajale neocijenjene. Pokretanje zasebne platforme za fact checking medija bio je, stoga, sljedeći logičan korak za nas.

Na razvoju platforme Raskrinkavanje sarađujemo sa Mrežom za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), partnerskom organizacijom iz Srbije, koja se bavi istraživačkim novinarstvom, te Centrom za Demokratsku Tranziciju iz Crne Gore, organizacijom koja ima dugogodišnje iskustvo u promociji odgovornosti demokratskih aktera, kao i različitim društvenim i političkim istraživanjima. Nadamo se da ćemo u budućnosti proširiti saradnju i na druge zemlje u okruženju, budući da se sve suočavaju sa vrlo sličnim problemima i izazovima u medijskoj sferi.

Šta radimo?

Raskrinkavanje se zasniva na objektivnoj, nezavisnoj i temeljitoj provjeri medijskih informacija.

Raskrinkavanje prati medijske objave, te na osnovu svoje metodologije provjerava i ocjenjuje one čija kredibilnost djeluje upitno. Ocjene koje koristimo nisu jednake “težine” - među njima ima i onih koje ne ukazuju nužno na postojanje namjere za širenjem dezinformacija (kao što su “satira” ili “greška”), ali ih smatramo važnim za cjelovito mapiranje kvaliteta medijskih sadržaja. Najgora ocjena koju određeni tekst ili prilog može dobiti je “lažna vijest” i nju dajemo onda kada je van svake razumne sumnje utvrđeno da je određeni medij smišljeno fabrikovao određenu priču ili tvrdnju i predstavio je kao istinitu, svjesno dezinformišući javnost. U ovakvim slučajevima, trudimo se da identifikujemo i sve medije koji su preuzeli takvu vijest, kojima dajemo ocjenu “prenošenje lažne vijesti”.

Mediji čije smo objave analizirali, na osnovu dobijenih ocjena se raspoređuju na jednu od dvije liste: Listu medija koji objavljuju lažne vijesti; te Listu medija visokog rizika, koji pokazuju tendenciju ka neprofesionalnom izvještavanju i rizik od objavljivanja lažnih vijesti. Pregledom ovih listi, može se brzo i jednostavno utvrditi kojim medijima treba pristupiti sa oprezom, to jest smatrati ih nekredibilnim izvorom informacija.

Više o načinu izbora medija i objava, klasifikaciji ocjena i načinu kreiranja medijskih listi, možete saznati pregledom naše Metodologije.

Pored provjere pojedinačnih članaka i medijskih priloga, Raskrinkavanje će povremeno objavljivati i analize zasnovane na svojim nalazima, te na dodatnim istraživanjima medija u BiH i regionu. Teme kojima se na taj način planiramo baviti podrazumijevaju između ostalog: identifikaciju narativa za koje se vežu različiti oblici medijske manipulacije; pitanja vezana za pravni okvir funkcionisanja medija, kao što su registracije i transparentnost medijskog vlasništva; mapiranje različitih interesa, kako političkih tako i ekonomskih, koji stoje iza kreiranja i prenošenja lažnih vijesti; te identifikaciju ključnih figura u proizvodnji lažnih vijesti i uz njih vezanih medijskih narativa.

Na ovaj način gradimo jedinstvenu bazu informacija koja treba da posluži kao svojevrstan “vodič” kroz medijsku scenu u vremenu prezasićenom informacijama, među kojima je često teško razlikovati istinite od neistinitih sadržaja.

Ispravka netačnih navoda

Raskrinkavanje poziva sve medije i druge aktere/ke koji su predmet naših analiza, a čije izjave i izvještaji se provjeravaju i ocjenjuju, da pruže dodatna pojašnjenja i činjenice ukoliko smatraju da naši izvještaji i ocjene ne odgovaraju postojećim činjenicama.
Ukoliko se nakon iznošenja novih činjenica i naše provjere istih, utvrdi da je Raskrinkavanje pogrešno ocijenilo medijski izvještaj i/ili zasnovalo ocjenu na pogrešnim informacijama, grešku će javno priznati i istu ispraviti.
Ispravka greške se vrši na sljedeći način:
- U originalnoj analizi se ispravlja sporni dio i/ili ocjena
- U tekst analize dodaje se istaknuta napomena o tome da je analiza naknadno mijenjana
- Napomena sadrži jasne navode o tome šta je u analizi promijenjeno i na osnovu kojih novih informacija, kao i datum kada je promjena nastala
Smatramo da je ovakvo postupanje pri ispravljanju grešaka model koji treba poticati u medijskom diskursu i djelovanju, kako bi se građanima/kama uvijek pružile precizne, tačne i aktuelne informacije.

Nepristrasnost u radu

Raskrinkavanje je nestranački orijentisano i jednako pristupa analizi svih sadržaja, bez obzira na to iz kog medija dolaze. Raskrinkavanje primjenjuje unaprijed utvrđenu metodologiju prilikom provjere tačnosti medijskih izvještaja, ne praveći razliku između njih na osnovu izvora informacije (medija i/ili autora/ke materijala koji se analizira), ili bilo koje vrste političke afilijacije medija i/ili autora/ke materijala koji se analizira. Ova svojstva medija ili analiziranog materijala uzimaju se u obzir u mjeri u kojoj su značajna za kontekst u kom je nastala dezinformacija koja se analizira, a koji je neophodan za razumijevanje namjere, postupka, ili posljedica takve dezinformacije, naročito kada se radi o dezinformacijama primarno političkog karaktera ("spin"). 
Ovakav pristup osiguran je već osnovnim postupkom koji Raskrinkavanje primjenjuje pri analizi medijskog sadržaja, to jest pretragom i bilježenjem ne samo izvora, već i svih dostupnih prenošenja dezinformacije koja se analizira, koji se obrađuju na jednak način u svakoj analizi. 

Šta želimo postići?

Cilj Raskrinkavanja je da doprinese razotkrivanju lažnih vijesti, propagandnih narativa, komercijalnih i političkih interesa upakovanih u formu izvještavanja i, na koncu, izgradnji kredibilnije medijske sfere u Bosni i Hercegovini i šire. Nastojimo, takođe, doprinijeti izgradnji kritičkog pristupa medijskim sadržajima i jačanju medijske pismenosti.

Tačno i objektivno izvještavanje nije samo neophodno za donošenje odluka zasnovanim na činjenicama u političkoj sferi, već i u mnogim pitanjima koja se tiču svakodnevnog života. Stoga pojave poput širenja dezinformacija i proizvodnje lažnih vijesti, političke instrumentalizacije medija, propagande pod krinkom izvještavanja i sl, predstavljaju ozbiljnu prijetnju ne samo izgradnji i funkcionisanju demokratskog društva, već često i ličnoj sigurnosti i dobrobiti građana/ki.

Naš je cilj da doprinesemo boljem i kvalitetnijem informisanju javnosti, koje će se zasnivati na činjenicama, umjesto, kao što je sve češće slučaj, na senzacionalističkim “vijestima” koje to zapravo nisu, političkoj propagandi, pseudonaučnim “otkrićima” i drugim oblicima medijskih manipulacija. To želimo postići kroz istraživanja koja će  utvrditi jasnu razliku između dezinformacija i činjenica, te identifikovati kredibilne i nekredibilne medijske izvore.

Naša je želja da Raskrinkavanje posluži i kao resurs za same medije, naročito za mlade novinare/ke, kako bi već na početku karijere prepoznali loše prakse koje treba izbjegavati.

Zašto "Raskrinkavanje"? Da li to znači da svi mediji lažu?

Uopštena tvrdnja da “medijima ne treba vjerovati” pogrešna je i opasna jednako kao i bezuslovno i nekritičko prihvatanje svega što se u medijima može čuti, vidjeti i pročitati. Neosnovane optužbe na račun medija, koje se baziraju na paušalnim generalizacijama, ili na ličnim i političkim preferencijama, ne doprinose jačanju njihovog kredibiliteta, niti njihovom boljem radu - naprotiv, one često ukazuju na tendencije ka ograničavanju medijskih sloboda i same po sebi predstavljaju oblik medijske manipulacije.

Smatramo da je kvalitetno novinarstvo jedan od stubova zdrave demokratije i da su slobodni mediji, koji informisanju pristupaju posvećeno, odgovorno i profesionalno, neophodni za izgradnju slobodnog i pravednog društva. Rad novinara/ki koji/e svoj posao obavljaju profesionalno, zbog čega se nerijetko izlažu riziku i doživljavaju prijetnje i napade, jeste hvale vrijedan i ne smije se stavljati u isti koš sa tabloidnim ili “copy/paste” novinarstvom, niti sa proizvođenjem propagandnih pamfleta maskiranih u novinarske izvještaje.

Nekada su takve dezinformacije plasirane kroz anonimne portale i blogove, profile na društvenim mrežama, medije čijoj se vlasničkoj strukturi i uredništvu ne može ući “u trag” i slične kanale, koji samom svojom formom mogu izazvati podozrivost kod opreznijih čitatelja/ki i gledatelja/ki. Često se upravo takvi mediji, koji sami objavljuju neistine i ne poštuju profesionalne standarde, publici predstavljaju kao “buntovnici protiv sistema” koji jedini govore istinu dok svi ostali lažu. No, lažne vijesti, dezinformacije i izvještavanje koje krši principe medijske etike, mogu se pronaći i u etabliranim medijima, uključujući i javne servise, čime ovakve pojave dodatno dobijaju na težini. Zbog svega toga, smatramo da je važno svaki medij posmatrati pojedinačno i o njegovoj kredibilnosti suditi na osnovu objektivne, nezavisne i rigorozne provjere činjenica.

Dakle, iako svim medijskim informacijama pristupamo na isti način, naš stav nikako nije taj da su “svi mediji isti”. Naprotiv - smatramo da je jedan od najvažnijih rezultata koje možemo postići taj da utvrdimo i jasno označimo medije koji narušavaju ugled profesije i tako doprinesemo njenom jačanju.

Kako se finansiramo?

Platforma "Raskrinkavanje" je do sada finansirana uz podršku National Endowment for Democracy (NED), Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, te Centra za promociju civilnog društva (CPCD) kroz IMEP projekat. U tekućoj godini, Raskrinkavanje je podržano od NED-a sa 55.000 USD kroz projekat u kojem su podržane i partnerske organizacije u Srbiji i Crnoj Gori; zatim sa 49.725 USD od strane Ambasade SAD u BiH kroz projekte razvoja medijske pismenosti i saradnje sa portalom Analiziraj.ba na borbi protiv dezinformacija u okviru izbora 2018 godine; te sa 16.960 USD od strane CPCD za projekat edukacije novinara i studenata novinarstva u partnerstvu sa dnevnim listom "Oslobođenje". 

Struktura finansiranja je sljedeća:

  • Koordinacija i administracija - 21.130 USD
  • Troskovi kancelarije i komunikacija - 3.550 USD
  • Istrazivanje i proizvodnja sadrzaja - 72.645 USD
  • Troskovi treninga - 14.560 USD
  • Online troskovi i promocija - 9.800 USD
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com