Ko smo mi?
Platformu Raskrinkavanje.ba pokrenuo je 2017. godine tim organizacije “Zašto ne” koji za sobom ima višegodišnje iskustvo u fact-checkingu, kroz rad na provjeri tačnosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika/ca, te praćenju ispunjenosti predizbornih obećanja na platformi Istinomjer.
U svom dosadašnjem radu uočili smo da postoji ogromna potreba za sličnim pristupom i u sferi odgovornosti medija. Vrlo često smo se susretali sa problematičnim tvrdnjama koje ne dolaze od strane političara/ki, već od strane samih medija koji prenose njihove izjave. Kako je Istinomjer posvećen jačanju političke odgovornosti javnih zvaničnika/ca i ne bavi se provjerom medijskih informacija, takve tvrdnje su do sada ostajale neocijenjene. Pokretanje zasebne platforme za fact checking medija bio je, stoga, sljedeći logičan korak za nas.
Na razvoju platforme Raskrinkavanje surađivali smo sa Mrežom za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), partnerskom organizacijom iz Srbije, koja se bavi istraživačkim novinarstvom, te Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, organizacijom koja ima dugogodišnje iskustvo u promociji odgovornosti demokratskih aktera, kao i različitim društvenim i političkim istraživanjima.
Inicijativa i suradnja je u međuvremenu proširena i u ostale zemlje u regionu, a iste platforme su Centar za istraživačko novinarstvo u jadranskoj regiji i Udruga građana MOST pokrenuli u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji. Uz Udruženje građana Gong iz Hrvatske koje vodi platformu Faktograf, Novosadsku novinarsku školu koja je pokrenula portal Fake News Tragač, ali i ostale navedene platforme u regionu (raskrikavanje.rs, raskrinkavanje.me, razkrinkavanje.si, f2n2.mk), osnovali smo i mrežu portala za provjeru činjenica u Jugoistočnoj Evropi - SeeCheck.
Raskrinkavanje je i verifikovani član međunarodne mreže za provjeru činjenica, International fact-checking network (IFCN).
Tim Raskrinkavanja: https://raskrinkavanje.ba/impressum
Šta i kako radimo?
Raskrinkavanje se zasniva na objektivnoj, nezavisnoj i temeljitoj provjeri medijskih informacija.
Raskrinkavanje prati medijske objave, te na osnovu svoje metodologije provjerava i ocjenjuje one čija kredibilnost djeluje upitno. Ocjene koje koristimo nisu jednake “težine” - među njima ima i onih koje ne ukazuju nužno na postojanje namjere za širenjem dezinformacija (kao što su “satira” ili “greška”), ali ih smatramo važnim za cjelovito mapiranje kvaliteta medijskih sadržaja. Najgora ocjena koju određeni tekst ili prilog može dobiti je “lažna vijest” i nju dajemo onda kada je van svake razumne sumnje utvrđeno da je određeni medij smišljeno fabrikovao određenu priču ili tvrdnju i predstavio je kao istinitu, svjesno dezinformišući javnost. U ovakvim slučajevima, trudimo se da identifikujemo i sve medije koji su preuzeli takvu vijest, kojima dajemo ocjenu “prenošenje lažne vijesti”.
Mediji čije smo objave analizirali, na osnovu dobijenih ocjena se raspoređuju na jednu od dvije liste: Listu medija koji objavljuju lažne vijesti; te Listu medija visokog rizika, koji pokazuju tendenciju ka neprofesionalnom izvještavanju i rizik od objavljivanja lažnih vijesti. Pregledom ovih listi, može se brzo i jednostavno utvrditi kojim medijima treba pristupiti sa oprezom, to jest smatrati ih nekredibilnim izvorom informacija.
Više o načinu izbora medija i objava, klasifikaciji ocjena i načinu kreiranja medijskih listi, možete saznati pregledom naše Metodologije.
Pored provjere pojedinačnih članaka i medijskih priloga, Raskrinkavanje će povremeno objavljivati i analize zasnovane na svojim nalazima, te na dodatnim istraživanjima medija u BiH i regionu. Teme kojima se na taj način planiramo baviti podrazumijevaju između ostalog: identifikaciju narativa za koje se vežu različiti oblici medijske manipulacije; pitanja vezana za pravni okvir funkcionisanja medija, kao što su registracije i transparentnost medijskog vlasništva; mapiranje različitih interesa, kako političkih tako i ekonomskih, koji stoje iza kreiranja i prenošenja lažnih vijesti; te identifikaciju ključnih figura u proizvodnji lažnih vijesti i uz njih vezanih medijskih narativa.
Na ovaj način gradimo jedinstvenu bazu informacija koja treba da posluži kao svojevrstan “vodič” kroz medijsku scenu u vremenu prezasićenom informacijama, među kojima je često teško razlikovati istinite od neistinitih sadržaja.
Ispravka netačnih navoda
Raskrinkavanje poziva sve medije i druge aktere/ke koji su predmet naših analiza, a čije izjave i izvještaji se provjeravaju i ocjenjuju, da pruže dodatna pojašnjenja i činjenice ukoliko smatraju da naši izvještaji i ocjene ne odgovaraju postojećim činjenicama. Kontaktirati nas možete putem zvanične e-mail adrese [email protected]. Pozivamo također i čitatelje/ke da nam ukažu na uočene greške i/ili zatraže ispravke takvog sadržaja putem gore navedenog maila ili društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram.
Ukoliko se nakon iznošenja novih činjenica i naše provjere istih, utvrdi da je Raskrinkavanje pogrešno ocijenilo medijski izvještaj i/ili zasnovalo ocjenu na pogrešnim informacijama, grešku će javno priznati i istu ispraviti u najkraćem mogućem roku. To podrazumijeva rok od jednog radnog dana, ukoliko nije potrebna dodatna provjera informacija koja može potrajati duže.
Ispravka greške se vrši na sljedeći način:
- U originalnoj analizi se ispravlja sporni dio i/ili ocjena
- U tekst analize dodaje se istaknuta napomena o tome da je analiza naknadno mijenjana
- Napomena sadrži jasne navode o tome šta je u analizi promijenjeno i na osnovu kojih novih informacija, kao i datum kada je promjena nastala
- Ukoliko je greška nastala u sadržaju objavljenom u formatu koji nije moguće naknadno urediti (slika ili video), ispravka će biti objavljena u opisu slike ili videa na mjestu na kom je takav sadržaj podijeljen.
Smatramo da je ovakvo postupanje pri ispravljanju grešaka model koji treba poticati u medijskom diskursu i djelovanju, kako bi se građanima/kama uvijek pružile precizne, tačne i aktuelne informacije.
Raskrinkavanje je verifikovana potpisnica Kodeksa Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN) i u svom radu se pridržava odredbi ovog kodeksa. Ukoliko smatrate da je Raskrinkavanje svojim radom prekršilo ovaj kodeks, možete uputiti žalbu IFCN-u na ovom linku. Raskrinkavanje je potpisnica i Kodeksa principa EFCSN-a (European Fact-Checking Standards Network). Ukoliko smatrate da je Raskrinkavanje svojim radom prekršilo ovaj kodeks, možete uputiti žalbu na ovom linku.
Evidencija svih ispravki i dopuna od 2022. godine nadalje, uz podatke o datumu objave i datumu ispravke/dopune analize, te uz napomene o tome šta je ispravljeno/dopunjeno, nalazi se na sljedećem linku.
Nepristrasnost u radu
Raskrinkavanje se u radu u potpunosti pridržava principa nepristrasnosti i sprječavanja sukoba interesa koji su definisani načelima svoje matične organizacije i mogu se pronaći na ovom linku: https://zastone.ba/organizacija/
Raskrinkavanje je nestranački orijentisano i jednako pristupa analizi svih sadržaja, bez obzira na to iz kog medija dolaze. Raskrinkavanje primjenjuje unaprijed utvrđenu metodologiju prilikom provjere tačnosti medijskih izvještaja, ne praveći razliku između njih na osnovu izvora informacije (medija i/ili autora/ke materijala koji se analizira), ili bilo koje vrste političke afilijacije medija i/ili autora/ke materijala koji se analizira. Ova svojstva medija ili analiziranog materijala uzimaju se u obzir u mjeri u kojoj su značajna za kontekst u kom je nastala dezinformacija koja se analizira, a koji je neophodan za razumijevanje namjere, postupka, ili posljedica takve dezinformacije, naročito kada se radi o dezinformacijama primarno političkog karaktera ("spin").
Ovakav pristup osiguran je već osnovnim postupkom koji Raskrinkavanje primjenjuje pri analizi medijskog sadržaja, to jest pretragom i bilježenjem ne samo izvora, već i svih dostupnih prenošenja dezinformacije koja se analizira, koji se obrađuju na jednak način u svakoj analizi.
Niko ko radi u "Raskrinkavanju" nije i ne smije biti aktivan član bilo koje političke partije, niti aktivno učestvovati u izbornim kampanjama političkih subjekata.
Aktivnosti u okviru projekta Raskrinkavanje, te svih ostalih projekata organizacije Zašto ne, nezavisne su od bilo kakvog političkog uticaja, uključujući i finansijski. Naš rad finansiraju isključivo međunarodne organizacije i ambasade.
Kao organizacija, zalažemo se za promovisanje transparentnosti vlasti i političke odgovornosti, a s tim u vezi smo uvijek podržavali i uvijek ćemo podržavati politike i legislative koje pomažu bh. društvu da se kreće ka transparentnijoj i odgovornijoj vlasti, bez obzira na to koja politička stranka ili osoba predlaže takve politike ili legislative.
Budući da je jačanje medijske pismenosti jedan od naših ciljeva, otvoreni smo i za suradnju sa svim institucijama i/ili donosiocima odluka koji rade na politikama slobode medija i medijskoj pismenosti u BiH. Ovo se odnosi na sve relevantne aktere bez obzira na njihovu političku pozadinu ili stranačku pripadnost.
Šta želimo postići?
Cilj Raskrinkavanja je da doprinese razotkrivanju lažnih vijesti, propagandnih narativa, komercijalnih i političkih interesa upakovanih u formu izvještavanja i, na koncu, izgradnji kredibilnije medijske sfere u Bosni i Hercegovini i šire. Nastojimo, takođe, doprinijeti izgradnji kritičkog pristupa medijskim sadržajima i jačanju medijske pismenosti.
Tačno i objektivno izvještavanje nije samo neophodno za donošenje odluka zasnovanim na činjenicama u političkoj sferi, već i u mnogim pitanjima koja se tiču svakodnevnog života. Stoga pojave poput širenja dezinformacija i proizvodnje lažnih vijesti, političke instrumentalizacije medija, propagande pod krinkom izvještavanja i sl, predstavljaju ozbiljnu prijetnju ne samo izgradnji i funkcionisanju demokratskog društva, već često i ličnoj sigurnosti i dobrobiti građana/ki.
Naš je cilj da doprinesemo boljem i kvalitetnijem informisanju javnosti, koje će se zasnivati na činjenicama, umjesto, kao što je sve češće slučaj, na senzacionalističkim “vijestima” koje to zapravo nisu, političkoj propagandi, pseudonaučnim “otkrićima” i drugim oblicima medijskih manipulacija. To želimo postići kroz istraživanja koja će utvrditi jasnu razliku između dezinformacija i činjenica, te identifikovati kredibilne i nekredibilne medijske izvore.
Naša je želja da Raskrinkavanje posluži i kao resurs za same medije, naročito za mlade novinare/ke, kako bi već na početku karijere prepoznali loše prakse koje treba izbjegavati.
Zašto "Raskrinkavanje"? Da li to znači da svi mediji lažu?
Uopštena tvrdnja da “medijima ne treba vjerovati” pogrešna je i opasna jednako kao i bezuslovno i nekritičko prihvatanje svega što se u medijima može čuti, vidjeti i pročitati. Neosnovane optužbe na račun medija, koje se baziraju na paušalnim generalizacijama, ili na ličnim i političkim preferencijama, ne doprinose jačanju njihovog kredibiliteta, niti njihovom boljem radu - naprotiv, one često ukazuju na tendencije ka ograničavanju medijskih sloboda i same po sebi predstavljaju oblik medijske manipulacije.
Smatramo da je kvalitetno novinarstvo jedan od stubova zdrave demokratije i da su slobodni mediji, koji informisanju pristupaju posvećeno, odgovorno i profesionalno, neophodni za izgradnju slobodnog i pravednog društva. Rad novinara/ki koji/e svoj posao obavljaju profesionalno, zbog čega se nerijetko izlažu riziku i doživljavaju prijetnje i napade, jeste hvale vrijedan i ne smije se stavljati u isti koš sa tabloidnim ili “copy/paste” novinarstvom, niti sa proizvođenjem propagandnih pamfleta maskiranih u novinarske izvještaje.
Nekada su takve dezinformacije plasirane kroz anonimne portale i blogove, profile na društvenim mrežama, medije čijoj se vlasničkoj strukturi i uredništvu ne može ući “u trag” i slične kanale, koji samom svojom formom mogu izazvati podozrivost kod opreznijih čitatelja/ki i gledatelja/ki. Često se upravo takvi mediji, koji sami objavljuju neistine i ne poštuju profesionalne standarde, publici predstavljaju kao “buntovnici protiv sistema” koji jedini govore istinu dok svi ostali lažu. No, lažne vijesti, dezinformacije i izvještavanje koje krši principe medijske etike, mogu se pronaći i u etabliranim medijima, uključujući i javne servise, čime ovakve pojave dodatno dobijaju na težini. Zbog svega toga, smatramo da je važno svaki medij posmatrati pojedinačno i o njegovoj kredibilnosti suditi na osnovu objektivne, nezavisne i rigorozne provjere činjenica.
Dakle, iako svim medijskim informacijama pristupamo na isti način, naš stav nikako nije taj da su “svi mediji isti”. Naprotiv - smatramo da je jedan od najvažnijih rezultata koje možemo postići taj da utvrdimo i jasno označimo medije koji narušavaju ugled profesije i tako doprinesemo njenom jačanju.
Kako se finansiramo?
Platforma "Raskrinkavanje" je do sada finansirana uz podršku National Endowment for Democracy (NED), Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH, Centra za promociju civilnog društva (CPCD), European Endowment for Democracy (EED), Open Society foundation (OSF), Balkan Trust for Democracy (BTD) i Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN). Od 2020. godine, Raskrinkavanje učestvuje i u Facebookovom nezavisnom programu provjere činjenica, koji je također jedan od izvora finansiranja rada platforme.
2023
U 2023. godini Raskrinkavanje je podržano od NED-a sa 65.213 USD (74.70% od ukupnog budžeta) kroz projekat u kojem su podržane i partnerske organizacije u Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji; te GIZa sa 39.113 BAM (25.30% od ukupnog budžeta) kroz projekat koji se bavi proizvodnjom prebunking sadrzaja u BiH.
Struktura finansiranja iz donacija je sljedeća:
- Koordinacija i administracija 32.518 USD
- Troškovi kancelarije i komunikacija 2.980 USD
- Istraživanje i proizvodnja sadržaja 40.442 USD
- Online troškovi i promocija 11.379 USD
- TOTAL 87.319 USD
Ostatak izvora prihoda iz kojih se finansira Raskrinkavanje dolazi od partnerstva sa kompanijom Meta kroz Facebookov nezavisni program provjere činjenica.
2022
U 2022. godini Raskrinkavanje je podržano od NED-a sa 60.180 USD (63.62% od ukupnog budžeta) kroz projekat u kojem su podržane i partnerske organizacije u Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji; IAF-a sa 20.512 USD (21.69% od ukupnog budžeta)u kojem su također podržane i partnerske organizacije u Srbiji I Crnoj Gori i BTD-a sa 13.900 USD (14.69% od ukupnog budžeta) kroz projekte koji se bave analizom dezinformacija vezanih uz COVID-19 pandemiju i proizvodnjom regionalnog podcasta.
Struktura finansiranja iz donacija je sljedeća:
- Koordinacija i administracija 19.113 USD
- Troškovi kancelarije i komunikacija 2.200 USD
- Istraživanje i proizvodnja sadržaja 50.612 USD
- Troškovi treninga 7.200 USD
- Online troškovi i promocija 15.467 USD
- TOTAL 94.592 USD
Ostatak izvora prihoda iz kojih se finansira Raskrinkavanje dolazi od partnerstva sa kompanijom Meta kroz Facebookov nezavisni program provjere činjenica.
2021
U 2021. godini Raskrinkavanje je podržano od NED-a sa 79.413 USD (60.53% od ukupnog budžeta) kroz projekat u kojem su podržane i partnerske organizacije u Srbiji i Crnoj Gori; IFCN-a sa 22.820 USD (17.40% od ukupnog budžeta) i BTD-a sa 28.950 USD (22.07% od ukupnog budžeta) kroz projekte koji se bave analizom dezinformacija vezanih uz COVID-19 pandemiju i proizvodnjom regionalnog podcasta.
Struktura finansiranja je sljedeća:
- Koordinacija i administracija 40.963 USD
- Troškovi kancelarije i komunikacija 6.700 USD
- Istraživanje i proizvodnja sadržaja 70.400 USD
- Troškovi treninga 6.700 USD
- Online troškovi i promocija 6.420 USD
- TOTAL 131.183 USD
2020
U tekućoj 2020. godini Raskrinkavanje je podržano od NED-a sa 69.902 USD (36,33% od ukupnog budžeta) kroz projekat u kojem su podržane i partnerske organizacije u Srbiji i Crnoj Gori; Američke ambasade sa 20.000 USD (10,42% od ukupnog budžeta) kroz projekat borbe protiv dezinformacija i netačnih narativa vezanih uz geopolitičke teme; OSF-a sa 30.450 USD (15,82% od ukupnog budžeta) kroz projekat borbe protiv dezinformacija vezanih uz predizborno medijsko izvještavanje, te od BTD-a sa 22.750 USD (11,82% od ukupnog budžeta) i IFCN-a sa 49.280 USD (25,61% od ukupnog budžeta) kroz projekte koji se bave analizom dezinformacija vezanih uz COVID-19 pandemiju.
Struktura finansiranja je sljedeća:
- Koordinacija i administracija - 41.430 USD
- Troškovi kancelarije i komunikacija - 8.532 USD
- Istraživanje i proizvodnja sadržaja - 106.620 USD
- Troškovi treninga - 7.050 USD
- Online troškovi i promocija - 28.750 USD
- Total: 192.382 USD
2019
U 2019. godini, Raskrinkavanje je podržano od NED-a sa 73.500 USD (40,17% od ukupnog budžeta) kroz projekat u kojem su podržane i partnerske organizacije u Srbiji i Crnoj Gori, CPCD-a sa 47.120 USD (25,75% od ukupnog budžeta) kroz projekat analize dezinformacija i govora mržnje koji targetiraju maginalizovane i ranjive grupe, te EED-a sa 62.340 USD (34,07% od ukupnog budžeta) kroz projekat kreiranja kreativnih i inovativnih formata i sadržaja veznih za dezinformacije i medijsku pismenost.
Struktura finansiranja je sljedeća:
- Koordinacija i administracija 37.800 USD
- Troškovi kancelarije i komunikacija 9.650 USD
- Istraživanje i proizvodnja sadržaja 101.920 USD
- Troškovi treninga 4.550 USD
- Online troškovi i promocija 29.040 USD
- TOTAL 182.960 USD
2018
U 2018. godini, Raskrinkavanje je podržano od NED-a sa 55.000 USD (45,2% od ukupnog budžeta) kroz projekat u kojem su podržane i partnerske organizacije u Srbiji i Crnoj Gori; zatim sa 49.725 USD (40,86% od ukupnog budžeta) od strane Ambasade SAD u BiH kroz projekte razvoja medijske pismenosti i saradnje sa portalom Analiziraj.ba na borbi protiv dezinformacija u okviru izbora 2018 godine; te sa 16.960 USD (13,93% od ukupnog budžeta) od strane CPCD za projekat edukacije novinara i studenata novinarstva u partnerstvu sa dnevnim listom "Oslobođenje".
Struktura finansiranja je sljedeća:
- Koordinacija i administracija - 21.130 USD
- Troškovi kancelarije i komunikacija - 3.550 USD
- Istraživanje i proizvodnja sadržaja - 72.645 USD
- Troškovi treninga - 14.560 USD
- Online troškovi i promocija - 9.800 USD
- TOTAL: 121.685
Kako nas kontaktirati?
Redakciju Raskrinkavanja možete kontaktirati putem mailova i brojeva telefona navedenih u Impressumu, kao i putem naših stranica na društvenim mrežama Facebook, Twitter ili Instagram.