Metodologija

Metodologija

Metodologija platforme za borbu protiv medijskog dezinformisanja - Raskrinkavanje.ba

Platforma Raskrinkavanje za cilj ima borbu protiv medijskog dezinformisanja, koje prepoznajemo u sve prisutnijem trendu širenja netačnih informacija koje se predstavljaju kao činjenice, plasiranja lažnih i neprovjerenih vijesti, te raznih oblika kršenja osnovnih postulata novinarske profesije koji bi trebali osigurati nezavisno, objektivno i istinito informisanje javnosti. U metodologiji rada predstavićemo osnovne principe rada platforme, uključujući: način izbora sadržaja i medija koji se prate i ocjenjuju na platformi; način ocjenjivanja pojedinačnih medijskih sadržaja i samih medija; korištenje izvora za istraživanje, strukturu fact-checking analiza, kao i metodologiju za kreiranje listi medija sa upitnim kredibilitetom.

1.     Izbor medija za praćenje i izvori

a.      Izbor medija

Mediji koji će biti praćeni za potrebe ove platforme biraju se na osnovu dva kriterija: 1) čitanost medija na teritoriji BiH, 2) plasiranje i promocija članaka i tema koji ukazuju na diskutabilnu profesionalnu etiku i standarde.

Prema prvom kriteriju, pratit će se svi mediji za koje se na osnovu dostupnih podataka (www.alexa.com i slični izvori) može reći da imaju značajnu čitanost u BiH, to jest spadaju među 100 web-domena sa najvećom posjećenošću na teritoriji BiH; ili se BiH nalazi među državama iz kojih se ostvaruje najviše posjeta web-stranici tog medija. Prema drugom kriteriju, pratit će se svi mediji za koje se putem pretrage online izvora ustanovi da posjeduju neke od sljedećih karakteristika: nemaju jasno naznačen impressum i redakciju; objavljuju sadržaje bez navođenja imena autora/ke ili jasne naznake da se radi o prenesenom sadržaju; tvrdnje u člancima ne provjeravaju ili ne potkrepljuju izvorima; već su dobili neku od negativnih ocjena na sajtu raskrinkavanje.ba. Tokom istraživanja pojedinih tema, redakcija portala Raskrinkavanje će, prema navedenim kriterijima, sužavati ili proširivati listu medija koje prati.

Osim medijskih izvora, kao izvori za istraživanje mogu biti praćeni i profili na društvenim mrežama, ukoliko svojim objavama postanu, ili pretenduju da postanu, izvor lažnih vijesti ili nekog vida dezinformacija koje se mogu proširiti u javnosti. 

b.      Izvori za analize

Ocjene na platformi Raskrinkavanje baziraju se na provjeri tvrdnji objavljenih u medijima i utvrđivanju relevantnih činjenica. Istraživanje kojim se utvrđuju činjenice bazira se na korištenju kredibilnih izvora i metoda, te će svaka fact-checking analiza imati jasno navedene izvore i linkove na iste. Među izvorima koji će se koristiti u istraživanju treba istaći sljedeće:

  • Oficijelni podaci i statistike
  • Odgovori i podaci od zvaničnih institucija
  • Relevantni medijski izvori
  • Zvanične izjave relevantnih osoba ili institucija
  • Istraživanja relevantnih institucija ili pojedinaca
  • Mišljenja eksperata/kinja
  • Pravni akti i službeni dokumenti različitog tipa
  • Vlastita istraživanja
  • Drugi provjerljvi i relevatni izvori

2.     Struktura fact-checking analiza

Fact-checking analize predstavljaju nezavisnu provjeru različitih medijskih sadržaja. Svaka takva analiza sadrži: jasno naznačene tvrdnje iz medijskih objava koje se provjeravaju i ocjenjuju; jasno obrazloženje ocjene koja je data na osnovu utvrđenih činjenica i metodologije ocjenjivanja; ocjenu; link na originalni članak ili članke koji su izvor ovih tvrdnji.

Jedna fact-checking analiza može da obrađuje više originalnih članaka, ukoliko se oni bave istom temom i prenose tvrdnje jedni od drugih.

Svaki originalni članak koji je analiziran, sadrži sljedeće elemente na web stranici „Raskrinkavanja“, kojima se osigurava trajno čuvanje ocijenjenog sadržaja u zatečenom obliku, u slučaju da se nakon provjere isti ukloni ili izmijeni od strane autora/ki:

  • Originalni tekst naslova članka, lead-a i teksta članka, kopiran u vidu posta na raskrinkavanje.ba, kao i URL originalnog članka;
  • Originalni članak na stranici medija sačuvan u PDF-u, sa originalnim URL-om članka u nazivu dokumenta;
  • Link na kopiju članka sačuvanu na archive.org.

Detaljan pregled elemenata fact-checking analize u kojoj se ocjenjuju tvrdnje iz medijskog članka

1. Tvrdnja koja se ocjenjuje, objavljena u članku medija koji se prati. Iz jednog članka može se uzeti jedna ili više tvdnji. Za svaku od njih radi se provjera i na osnovu nje daje se ocjena, pri čemu cijeli postupak obavezno uključuje sljedeće korake: izdvajanje tvrdnje koja se ocjenjuje – provjera činjenica - predstavljanje utvrđenih činjenica - davanje ocjene.

U slučaju da su ocijenjene tvrdnje prenesene od strane drugih medija, svakoj analizu se, pored originalnog članka, pridružuju i članci koji su prenijeli jednu ili više ocijenjenih tvrdnji. Kada je više medija prenijelo istu tvrdnju bez navođenja originalnog izvora, on se identifikuje na osnovu utvrđivanja vremena objave sadržaja. Kao originalni članak tretira se najstarija objava, koja je kasnije u cjelini ili dijelom prenesena od strane drugih medija, ukoliko je to moguće utvrditi koristeći sve raspoložive poznate izvore. Obim i učestalost prenošenja tvrdnje prati se od trenutka nastanka originalnog sadržaja do trenutka objavljivanja analize, koji je jasno vidljiv (datum i vrijeme objave članka). Ukoliko se za time pojavi potreba (reaktuelizacija zastarjele vijesti, nastavak intenzivnog širenja vijesti nakon objavljene analize, itd.), analiza se može naknadno dopuniti novim podacima, uz jasnu naznaku kada, iz kog razloga i na koji način je prvobitni sadržaj proširen.

Tvrdnje koje se ocjenjuju biraju se prvenstveno na osnovu toga što su predstavljene kao činjenice, a njihova provjera za cilj ima da utvrdi u kojoj mjeri one to jesu, te na koji način je informacija dobijena u kontekstu profesionalnih standarda novinarstva koji bi trebali osigurati tačno informisanje. Kako se platforma bavi medijskom scenom, tvrdnje koje se ocjenjuju prvenstveno dolaze od samih novinara/ki, to jest osoba koje proizvode medijske sadržaje.

Izuzetak su tvrdnje koje predstavljaju citirane ili parafrazirane izjave trećih osoba, koje takođe mogu biti predmet ocjene u sljedećim slučajevima:

  • Izjave citirane u članku ocjenjuju se onda kada predstavljaju izvor sporne tvrdnje, a nisu kritički tretirane od strane novinara/ke. Ako je sporna izjava prenesena u članku koji je kritički problematizuje poštujući standarde profesije, ona neće biti predmet ocjenjivanja.
  • Pod nekritičkim tretiranjem podrazumijevamo da je 1) izjava sporna sa stanovišta utemeljenosti u činjenicama, ali se tretira kao činjenica, naročito u slučajevima kada autor/ka dalje razrađuje iznesenu tezu bez provjere, propitivanja njene istinitosti i nuđenja dokaza za izneseno; 2) u slučajevima kada je izjava potencijalno štetna po određene osobe/grupe, izjava se predstavlja kao utvrđena činjenica bez kontaktiranja druge strani; 3) u slučajevima kada se radi o temi oko koje postoji javna debata, izjava se predstavlja kao utvrđena činjenica bez navođenja ostalih relevantnih informacija, naročito ako postoje već poznate činjenice koje ne idu u prilog, ili osporavaju iznesenu tezu.
  • Podrazumijeva se da se, pri ocjenjivanju citiranih izjava, u obzir uzimaju izjave koje pretenduju na iznošenje činjeničnih tvrdnji, a ne one koje predstavljaju lična mišljenja i tumačenja pojava, tj. izjave koje su jasno formulisane kao subjektivne.  
  • Izjava se može uzeti u obzir i onda kada se radi osobi čiji je kredibilitet već doveden u pitanje prethodnim provjerama ili od ranije poznatim činjenicama. Kredibilitet izvora se promatra u onoj mjeri u kojoj je relevantan za analizu iznesene tvrdnje. To su, konkretno, slučajevi kada se za primarni izvor uzimaju osobe za koje je utvrđeno da obmanjuju javnost iznošenjem dokazano netačnih tvrdnji o temi koja se obrađuje; da se lažno predstavljaju kao eksperti/ce za određenu temu ili oblast u kojoj nemaju ekspertizu; da lažno predstavljaju svoju poziciju ili status u odnosu na određenu temu ili oblast (slučajevi kada se osobe predstavljaju kao nezavisni eksperti, iako imaju jasan i dokaziv lični interes povezan sa jednom od suprotstavljenih strana u priči); i kada se takve izjave nekritički prenesu bez provjere.

2. Provjera tvrdnje, koja uključuje primjenu metodoloških kriterija za ocjene koje se koriste na platformi, te utvrđivanje da li se (i koje) ocjene odnose na izdvojenu tvrdnju. Kada se utvrdi potencijalna primjenjivost predefinisanih kriterija, pristupa se provjeri svake pojedinačne tvrdnje u skladu sa metodologijom. Primjeri provjere za neke od ocjena podrazumijevaju: 

  • Ako je u pitanju lažna vijest, istraživanjem se utvrđuje da li su informacije iznesene u izdvojenoj tvrdnji činjenice, ili se radi o netačnom navodu. Sve činjenice utvrđene istraživanjem, kao i njihov odnos prema iznesenoj tvrdnji, navode se u objašnjenju ocjene.
  • Ako je u pitanju pristrasno izvještavanje, utvrđuje se i navodi na koji način je iznesena tvrdnja kontekstualizirana uz zanemarivanje ili iskrivljavanje drugih relevantnih informacija, ili na koji način je favoriziran određeni narativ u odnosu na neki drugi koji mu je suprotstavljen (propuštanje kontaktiranje druge strane; izostavljanje poznatih činjenica koje ne idu u prilog iznesenoj tvrdnji). Takođe, ako se članak služi anonimnim izvorima, a: ne nudi nikakve dokaze za njihove tvrdnje, nije eksplicitno naglašeno da je druga strana kontaktirana radi provjere, ili da je informacija provjerena iz bilo kog drugog izvora, ovakvi postupci se tretiraju kao oblik pristrasnog izvještavanja.
  • Ako je u pitanju manipulisanje činjenicama, provjerom se utvrđuje šta je pogrešno u načinu predstavljanja, ili interpretaciji informacije koja sama po sebi ne mora biti netačna.
  • Ako je u pitanju spin, provjerom se utvrđuje veza između tvrdnje koja se objavljuje i nekog drugog događaja ili vijesti, što može uključivati i pregled drugih izvještaja istog medija o temi, pojavi, ili akterima koji se nalaze u takvoj vezi. Primjer su slučajevi kada postoji aktuelna tema ili izvještaj nepovoljan po određene aktere, koji se u potpunosti zanemaruju na datom mediju, ili im se ciljano umanjuje značaj; dok se istovremeno plasiraju sadržaji i izvještaji sa obrnutim predznakom (povoljni po date aktere, nepovoljni po suprotnu stranu).

Svi nalazi do kojih se dođe provjerom, a koji su relevantni za ocjenu provjerene tvrdnje, jasno, detaljno i precizno se predstavljaju u analizi obrađenog sadržaja. Sve naknadne informacije (saznanje o novim činjenicama, objavljivanje demantija od strane analiziranog medija, uočene izmjene originalnog sadržaja nakon objavljivanja analize, novi podaci o širenju originalne tvrdnje i sl.) biće jasno naznačene kao naknadno dodati sadržaj u tekstu analize.

3. Ocjena koja se daje na osnovu gore navedene provjere

Na osnovu gore naznačene provjere, svaka izdvojena tvrdnja se svrstava se u jednu od kategorija definisanih metodologijom, to jest daje joj se odgovarajuća ocjena.

Svaka pojedinačna ocjena se automatski pridružuje obrađenom članku, kao i mediju koji je ga je objavio. Jedan članak može imati više ocjena, u zavisnosti od toga 1) koliko je tvrdnji u njemu ocijenjeno 2) koliko je spornih postupaka identifikovano.

Metodologija ocjenjivanja

Ocjene koje može dobiti jedna tvrdnja ili članak nekog medija su sljedeće:

Satira

Ocjenu „Satira“ dobija medijski sadržaj koji koristi izmišljene vijesti s ciljem satiričnog prikaza stvarnosti. Ovo je još jedan primjer medijskog izvještaja koji nije problematičan, ako medij jasno naznači da se radi o satiričnom sadržaju. Cilj uključivanja ove ocjene u metodologiju jeste ukazivanje na ovu vrstu sadržaja u situacijama kada on može napraviti privid da se radi o istinitom medijskom izvještaju i postati potencijalno štetan u slučaju daljeg prenošenja bez provjere i jasne naznake da se radi o satiri. U našoj metodologiji, ovu ocjenu dobija samo sadržaj za koji medij koji je autor istog jasno naglasi da je riječ o satiri. Mediji koji objavljuju ovu vrstu sadržaja ne mogu se naći na jednoj od negativnih listi samo zbog objavljivanja ovakvog sadržaja.

Klikbejt

Ocjenu „Klikbejt“ dobija medijski izvješta čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji  i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa, to jest zbog povećanja čitanosti.

Prikriveno oglašavanje

Ocjenu „Prikriveno oglašavanje“ dobija plaćeni oglas koji je predstavljen kao urednički sadržaj. Ovakvi izvještaji izgledaju kao novinarski/autorski tekstovi, iako se radi o sponzoriranom sadržaju. Ova ocjena daje se u slučajevima kada takvi sadržaji nisu jasno označeni kao reklame  ili sponzorirani članci, što nalažu pravila profesije.

Greška

Ocjenu „Greška“ dobija medijski izvještaj u kojem uredništvo medija napravi grešku objavom netačne informacije ili prenošenjem neprovjerene vijesti iz drugog izvora, bez očite namjere dezinformisanja javnosti. Ovakav izvještaj može biti veoma štetan u nekim slučajevima, a nakon ponavljanja prenošenja vijesti sa nepouzdanih izvora, možemo govoriti i o namjeri nekog medija da prenošenjem netačnog sadržaja utiče na javnost.

Pristrasno izvještavanje

Ocjenu "Pristrasno izvještavanje" dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizira činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan i strastven način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.  

Teorija zavjere

Ocjenu "Teorija zavjere" dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.

Pseudonauka

Ocjenu „Pseudonauka“ dobija medijski izvještaj koji pokušava da određena mišljenja, stavove, vrijednosti ili nalaze dobijene nenaučnim metodom, predstavi kao naučna otkrića ili činjenice.  U ovakvim izvještajima često se pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća naučna istraživanja, ili se poziva na istraživanja koja nisu u skladu sa naučnom provjerom i utvrđivanjem činjenica.

Manipulisanje činjenicama

Ocjenu „Manipulisanje činjenicama“ dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Dezinformacija

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

Spin

Ocjenu „Spin“ dobija medijski izvještaj kojim autor/ka pokušava da skrene pažnju javnosti sa nekog drugog sadržaja ili činjenice o kojima se u tom trenutku izvještava u medijima. Karakteristično za ovakve medijske izvještaje je da nastaju uglavnom kao reakcija na neki drugi medijski izvještaj ili aktuelni događaj sa kog se želi skrenuti pažnja, a koji je nepovoljan po nekog, uglavnom političkog, aktera. Ova je ocjena stoga specifična po tome što može zavisiti od eksternih faktora, kao što su slučajevi kada određeni medij ignoriše aktuelnu vijest nepovoljnu po jednu stranu, te istovremeno objavi sadržaj koji je nepovoljan po drugu stranu. Pored toga, spin se može prepoznati i po tome što se aktuelna vijest usputno spomene u medijskom izvještaju, ali se fokus zatim prebacuje na 1) pozitivno izvještavanje o akteru koji je „pogođen“ nepovoljnom viješću, ili na 2) vijest nepovoljnu po drugu stranu.

Lažna vijest

Ocjenu „Lažna vijest“ dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrdidi ta su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformiraju javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

Prenošenje lažne vijesti

Ovu ocjenu dobijaju medijski izvještaji u kojima se prenosi originalni sadržaj drugog medija, a koji sadrži lažnu vijest. Ocjena se daje samo za prenošenje sadržaja koji je kategorisan kao lažna vijest. Prenošenje sadržaja koji su ocijenjeni drugim negativnim ocjenama tretira se isto kao i kreiranje takvih sadržaja, budući da ne povlači sa sobom klasifikaciju medija kao onog koji objavljuje lažne vijesti (vidjeti „Liste medijskih izvora upitnog kredibiliteta“).

Demantirano

Ocjena „Demantirano“ je dodatna ocjena, koja se daje u slučajevima kada medij utvrdi da sadržaj koji je objavio potpada pod neku od gore navedenih kategorija negativnih ocjena, te ga u skladu sa tim saznanjem demantuje 1) u skladu sa činjenicama 2) na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

Mediji koji su objavili originalne sadržaje koji se provjeravaju uvijek će biti kontaktirani za komentar tvrdnji koje se pokažu kao sporne, čime se svakom od njih pruža prilika da isprave eventualne greške na ovaj način. U takvim slučajevima, u analizi objavljenoj na platformi Raskrinkavanje dodatno će biti naznačeno da je ocijenjeni sadržaj naknadno demantiran.

Cenzura

Oznakom „Cenzura“ obilježeni su medijski sadržaji za koje se ispostavi da su djelimično ili u cjelini cenzurisani. To su najčešće sadržaji koji su uklonjeni ubrzo po objavljivanju, a bez jasnog obrazloženja redakcije. U ovom smislu, praviće se razlika između stilskih i drugih vrsta ažuriranja, s obzirom da se cenzura prije svega odnosi na sadržaje koji se bave politički osjetljivim i temama od javnog interesa, a koji su bez jasnog razloga "nestali".

4.     Liste medijskih izvora upitnog kredibiliteta

Pored ocjenjivanja pojedinačnih sadržaja, platforma Raskrinkavanje će, na osnovu svih zabilježenih ocjena, automatski kreirati liste medija i medijskih izvora upitnog kredibiliteta.

Cilj pravljenja ovakvih listi je uspostavljanje pouzdanog, nezavisnog i metodološki utemeljenog izvora koji konzumentima medijskog sadržaja omogućava da provjere kredibilnost medija koje prate. Na ovaj način, konzumenti/kinje medija mogu kroz praćenje medijskih listi da naprave razliku između medija koji profesionalno i kvalitetno izvještavaju, i onih medija za koje je utvrđeno da objavljuju nepouzdane ili netačne informacije, ili im je kredibilitet kompromitovan na bilo koji drugi način, a u skladu sa kriterijima postavljenim od strane Raskrinkavanja.

U tu svrhu, kroz unošenje novih sadržaja Raskrinkavanje će kontinuirano populisati i ažurirati dvije liste medija:

  1. “Red flag”lista, ili Lista medija koji objavljuju lažne vijesti
  2. “High-risk” lista ili Lista medija kod kojih postoji opravdana sumnja da bi mogli objaviti sadržaje upitne istinitosti

Red-flag lista ili Lista medija koji objavljuju lažne vijesti je lista na kojoj se nalaze mediji koji su objavili i za koje je dokazano da su autori lažne vijesti, onako kako je po metodologiji definirana lažna vijest. Svaki medij, čiji jedan medijski izvještaj dobije ocjenu „Lažna vijest“, automatski dospijeva na ovu listu. Svaki mediji čija 3 medijska izvještaja dobiju ocjenu "Prenošenje lažne vijesti" također dospijeva na listu. 

Kada se medij jednom nađe na ovoj listi, sa nje će biti skinut ako u roku od 3 mjeseca nakon zadnje takve ocjene, ne dobije ni jednu novu ocjenu "Lažna vijest" ili "Prenošenje lažne vijesti" za neki svoj medijski izvještaj, tj. ukoliko u periodu od 3 mjeseca ne objavi niti jednu lažnu vijest. U slučaju da je medij objavio demanti za lažnu vijest prema standardima propisanim u metodologiji, nakon takvog demantija skida se sa liste.

High-risk lista ili Lista medija koji mogu potencijalno objavljivati izvještaje upitne istinitosti je lista na kojoj se nalaze mediji koji su, u periodu od najviše tri mjeseca, objavili bar tri članka koji su imali neki od elemenata dezinformacije onako kako je to definirano metodologijom. Dakle, svaki medij čija bar 3 medijska izvještaja u roku od 3 mjeseca dobiju bilo koju ocjenu osim ocjena "Lažna vijest", "Greška" ili "Satira", postaje dio ove liste.

Kada se medij jednom nađe na ovoj listi, sa nje će biti skinut ako u roku od 3 mjeseca nakon zadnje ocjene ne dobije ni jednu novu ocjenu iz metodologije (osim ocjene "Lažna vijest", "Greška" ili "Satira") za neki svoj medijski izvještaj.

Svi mediji čiji su sadržaji ocijenjeni na Raskrinkavanju, trajno zadržavaju svoje “profile” na platformi, bez obzira na to da li se u datom trenutku nalaze na jednoj od navedene dvije liste. Profil medija, pored pregleda ocijena koje su mu dodijeljene i članaka koji su ocijenjeni, sadrži i sve relevantne dostupne podatke, kao što su: adresa portala (URL), podaci o drugim povezanim platformama (časopisi, radio i televizijski kanali i sl.) podaci o vlasništvu i registraciji, impressum, vrijeme otkada je aktivan i sl. 

Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com