Metodologija

Napomena: Raskrinkavanje je 8. augusta 2025. ažuriralo svoju metodologiju i unaprijedilo etičke standarde kojima se vodi u radu. Ovim datumom počinju se primjenjivati nove i detaljnije smjernice i principi rada. Prethodna verzija metodologije dostupna je na arhiviranom linku.

Metodologija fact-checking platforme Raskrinkavanje

Raskrinkavanje je platforma koja se bavi fact-checkingom (provjera tačnosti i utvrđivanje činjenica) dezinformacija i manipulacija koje se susreću u medijskim sadržajima, na web portalima i na društvenim mrežama. Pratimo vijesti, aktuelne i viralne sadržaje i provjeravamo one kod kojih postoje indicije da sadrže netačne ili manipulativne tvrdnje vezane za teme od javnog značaja ili činjenično upitne sadržaje za koje postoji interesovanje javnosti ili kontroverza oko njihove činjenične utemeljenosti.

Primarni fokus Raskrinkavanja jesu teme vezane za Bosnu i Hercegovinu te sadržaji objavljeni u medijima iz BiH ili u medijima koji imaju značajnu publiku u BiH. Pratimo i druge teme od javnog značaja u BiH ili u regiji pod uslovom da su sadržaji objavljeni na BHS jeziku ili sadrže prevod na BHS jezik. Pored toga, pratimo i provjeravamo činjeničnu utemeljenost sadržaja od javnog interesa koji se objavljuje i širi na društvenim mrežama u BiH i u regiji.

Kako biramo tvrdnje koje ocjenjujemo?

Raskrinkavanje bira tvrdnje koje će analizirati i ocijeniti na nekoliko načina:

• Na osnovu upita čitatelja/ki za provjeru navoda, tvrdnji i informacija objavljenih u medijima ili na društvenim mrežama.

Čitatelji/ke mogu upite i sugestije za provjeru tvrdnji poslati putem anonimne forme “Prijavi članak” koja se nalazi u rubrici “Sugestije”. Čitatelji/ke također mogu poslati upite i sugestije putem poruka na našim nalozima na društvenim mrežama Facebook, Instagram i X ili na e-mail [email protected].
Redakcija Raskrinkavanja pregledava sve prijave te istražuje, ocjenjuje i objavljuje analize onih koje sadrže netačne tvrdnje ocjenjive u skladu s našom metodologijom.  

• Pratimo teme u medijima koje su aktuelne, značajne ili “viralne” na društvenim mrežama. 
  Tvrdnje, objave, članci i vizuelni sadržaji za koje postoji očito interesovanje javnosti, a za koje postoji i sumnja da sadrže netačne informacije, mogu biti predmet analize Raskrinkavanja. 

Pri odabiru sadržaja koji će biti analizirani redakcija Raskrinkavanja vodi se prvenstveno javnim interesom te kriterijima kao što su aktuelnost i popularnost teme ili potencijal netačne informacije da proizvede štetnu posljedicu po javnost ili pojedince/ke. Redakcija Raskrinkavanja pri odabiru sadržaja koji istražuje, provjerava i ocjenjuje ima nepristrasan, objektivan, ujednačen i profesionalan pristup, neovisno o tome koji je njihov izvor. 

Raskrinkavanje ne ocjenjuje stavove, lična mišljenja, komentare i izjave koje su jasno formulisane kao subjektivne, to jest ne sadrže činjenične tvrdnje. Tvrdnje koje se ocjenjuju biraju se prvenstveno na osnovu toga što su predstavljene kao činjenice, a cilj njihove provjere jeste utvrditi u kojoj mjeri one to jesu.  

Ukoliko se nalaze u medijskim objavama, tvrdnje i sadržaji koji se ocjenjuju prvenstveno dolaze od samih novinara/ki, to jest osoba koje proizvode medijske sadržaje. Citirane ili parafrazirane izjave trećih osoba mogu biti predmet ocjene u slučajevima kada predstavljaju izvor sporne tvrdnje, a nisu ih kritički tretirali/e novinari/ke. 

Pod nekritičkim tretiranjem u ovom kontekstu podrazumijevamo da je izjava sporna sa stanovišta utemeljenosti u činjenicama, ali se tretira kao činjenica, naročito u slučajevima : 1) kada autor/ka medijskog sadržaja dalje razrađuje iznesenu tezu bez provjere, propitivanja njene istinitosti i nuđenja dokaza za izneseno; 2)  kada je takva izjava potencijalno štetna po određene osobe/grupe i predstavlja se kao utvrđena činjenica bez kontaktiranja druge strane; 3) kada se radi o temi oko koje postoji javna debata i/ili su već poznate činjenice koje osporavaju ili dovode u pitanje iznesenu tezu, a da se takve relevantne informacije ne prezentuju publici.

Raskrinkavanje također u obzir uzima izjave trećih lica kada se radi o osobama čiji je kredibilitet već doveden u pitanje prethodnim provjerama ili od ranije poznatim činjenicama. Kredibilitet izvora promatra se u onoj mjeri u kojoj je relevantan za analizu iznesene tvrdnje. To su, konkretno, slučajevi kada se nekritički i bez provjere kao primarni izvor informacije tretiraju osobe za koje je prethodno utvrđeno da obmanjuju javnost iznošenjem dokazano netačnih tvrdnji o temi koja se obrađuje, naročito ako se radi o kontinuiranom i ponavljanom javnom djelovanju te vrste, te izvori koji se lažno predstavljaju kao eksperti/ce za određenu temu ili oblast u kojoj nemaju ekspertizu, ili lažno predstavljaju svoju poziciju ili status u odnosu na određenu temu ili oblast (slučajevi kada se osobe predstavljaju kao nezavisni eksperti iako imaju jasan i dokaziv lični interes povezan s jednom od suprotstavljenih strana u priči).

U bilo kojem od navedenih slučajeva, ako je sporna izjava prenesena u članku koji je kritički problematizuje poštujući standarde profesije, ona neće biti predmet ocjenjivanja.

Šta sadrže fact-checking analize?

Fact-checking analize predstavljaju nezavisnu provjeru različitih medijskih sadržaja. Svaka takva analiza sadrži: citirane tvrdnje koje se provjeravaju i ocjenjuju, pregled utvrđenih činjenica, obrazloženje ocjene koja je data na osnovu utvrđenih činjenica i metodologije ocjenjivanja, ocjenu tačnosti te link koji vodi na originalne objave provjerenih i ocijenjenih tvrdnji.

Jedna fact-checking analiza može obrađivati više originalnih članaka/objava ukoliko se bave istom temom i sadrže iste tvrdnje. Isto tako, fact-checking analiza može sadržavati provjeru jedne ili više tvrdnji koje se nalaze u istom članku/objavi. 

Svaki originalni članak ili objava čije su tvrdnje analizirane jasno je povezan s pripadajućom fact-checking analizom i sadrži sljedeće elemente na web stranici Raskrinkavanja:

-originalni tekst naslova članka ili “naziv” objave na društvenim mrežama dat na Raskrinkavanju, kao i URL originalnog članka ili objave,

• datum i izvor objave ili članka,
• arhivirani link članka ili objave.

Ovim se elementima osigurava trajno čuvanje ocijenjenog sadržaja u zatečenom obliku u slučaju da se nakon provjere on ukloni ili izmijeni.

U slučaju da su ocijenjene tvrdnje objavljene u više medijskih članaka ili objava na društvenim mrežama, svakoj se analizi, pored izvornog ili najstarijeg pronađenog članka/objave, pridružuju i članci u kojima su prenesene iste ocijenjene tvrdnje. Kada je više medija prenijelo istu tvrdnju bez navođenja originalnog izvora, on se identifikuje na osnovu utvrđivanja vremena objave sadržaja. Kao originalni članak tretira se najstarija objava, koju su kasnije u cjelini ili dijelom prenijeli drugi mediji ili izvori na društvenim mrežama. Prenošenja tvrdnje prate se od trenutka nastanka originalnog sadržaja do trenutka objavljivanja fact-checking analize. Ukoliko se pojavi takva potreba, npr., u slučaju reaktuelizacije zastarjelih vijesti, nastavka intenzivnog širenja vijesti nakon objavljene analize itd., fact-checking analiza može se dopuniti novim podacima, uz jasnu naznaku kada, iz kojeg razloga i na koji je način prvobitni sadržaj proširen.

Svi nalazi do kojih se dođe novinarskim istraživanjem i provjerom tačnosti, a koji su relevantni za ocjenu provjerene tvrdnje, iznose se jasno, precizno i detaljno u fact-checking analizi. Sve naknadne informacije (saznanje o novim činjenicama, objavljivanje ispravke analiziranog sadržaja, novi podaci o širenju originalne tvrdnje i sl.) bit će jasno naznačene kao naknadno dodati sadržaj u tekstu analize.

Kako izgleda proces provjere i ocjenjivanja tvrdnji?

Članovi/ce redakcije i uredničkog kolegija zajednički biraju teme koje će se istraživati i ocjenjivati. Kada je određeni sadržaj odabran za provjeru, novinar/ka obavlja preliminarno istraživanje kojim utvrđuje da li je odabrana tvrdnja tačna ili sadrži neki vid manipulacije definisan metodologijom Raskrinkavanja, te rezultate preliminarnog istraživanja komunicira s uredništvom. Ukoliko je tvrdnja tačna, Raskrinkavanje je ne ocjenjuje. Ukoliko se pokaže da je tvrdnja netačna, novinar/ka završava istraživanje i šalje nacrt analize uredništvu.  

Uredništvo provjerava utemeljenost utvrđenih činjenica i na njima zasnovanih zaključaka. Nacrt fact-checking analize pregleda zamjenica glavnog i odgovornog urednika i po potrebi daje sugestije vezane za istraživanje, zaključke i ocjene koje su dio svake fact-checking analize. Finalnu verziju teksta pregleda glavni i odgovorni urednik, te se nakon njegove potvrde analiza objavljuje na stranici Raskrinkavanja. Ukoliko je tema posebno kompleksna, tekst prije objave može proći i više pregleda, uključiti konsultacije s drugim članovima/cama redakcije ili s projektnim koordinatorom i/ili programskom direktoricom za fact-checking. Ako autor/ica ili uredništvo smatraju da je to potrebno, organizacija će obezbijediti stručno ili pravno savjetovanje prije objave teksta.

Redakcija Raskrinkavanja može u bilo kojoj fazi istraživanja i pisanja analize kontaktirati medije ili druge izvore tvrdnji koje se ocjenjuju, ukoliko je to moguće, potrebno, te smisleno i svrsishodno u odnosu na druge smjernice istraživačkog rada redakcije. To se posebno odnosi na slučajeve kada novinar/ka ili uredništvo utvrde da postoje otvorena pitanja o porijeklu ili kontekstu sadržaja koji se analizira.

Izvori informacija za provjeru tačnosti i utvrđivanje činjenica 

Istraživanje kojim se utvrđuju činjenice bazira se na korištenju kredibilnih izvora i metoda. Prilikom istraživanja koriste se sljedeće kategorije izvora:

• zvanični podaci i statistike,
• odgovori i podaci zvaničnih institucija,
• relevantni medijski izvori,
• zvanične izjave relevantnih osoba ili institucija,
• direktni kontakt s relevantnim izvorima,
• istraživanja relevantnih institucija ili pojedinaca/ki,
• mišljenja eksperata/kinja,
• pravni akti i službeni dokumenti različitog tipa,
• vlastita istraživanja,
• drugi povjerljivi i relevantni izvori.

Transparentno isticanje izvora i argumenata

Svi članci Raskrinkavanja sadrže hiperlinkove koji vode na materijale koji predstavljaju izvor podataka korišten za ocjenu određene tvrdnje. Čitatelji/ke na taj način sami/e mogu provjeriti iznesene činjenice, utvrditi njihovu tačnost i ponoviti istraživački proces.

Izvori se uvijek koriste u skladu s dobrom praksom, koja nalaže da se u analizama predoče sve relevantne činjenice na osnovu kojih je donesen zaključak i ocijenjena tačnost sadržaja koji se provjerava. U svakoj se analizi stoga koriste svi izvori koji su neophodni i/ili dovoljni za potkrepljivanje date ocjene.

U zavisnosti od kompleksnosti teme, u svakoj se analizi navodi minimalno jedan izvor koji neosporno dokazuje (ne)istinitost tvrdnje, a kada je potrebno, navodi se više izvora, koliko god je neophodno za dokazivanje. Raskrinkavanje objavljuje sve izvore koje koristi za svoje članke i analize, osim u slučajevima kada bi objava dovela izvor u sigurnosni rizik. U tom se slučaju izvoru pruža anonimnost, uz jasnu napomenu o razlozima za takvu odluku te uz obaveznu dodatnu provjeru informacija iz barem dva nezavisna izvora koja potvrđuju dobijenu informaciju. Korištenje anonimnih izvora nije uobičajena praksa Raskrinkavanja i o njoj iznimno odlučuje uredništvo.

Raskrinkavanje poštuje profesionalne standarde i preporuke u vezi s anonimnim izvorima i zaštitom maloljetnih osoba, uključujući i sljedeće:

• Novinari/ke će izbjegavati objavljivanje informacija iz anonimnih izvora čiju relevantnost javnost ne može ocijeniti, osim u slučajevima izvještavanja o temama koje su u interesu javnosti, a za koje se nije moguće pozvati na otvorene i identifikovane izvore informacija. U slučaju da izvor zahtijeva anonimnost, Raskrinkavanje je dužno da poštuje taj zahtjev. U slučaju da se koristi anonimni izvor, Raskrinkavanje će preduzeti sve potrebne radnje kako bi se identitet izvora zaštitio. 
• Ukoliko se provjera činjenica vrši na osnovu upita čitatelja/ki, Raskrinkavanje neće otkrivati njihov identitet, te će i na druge načine u svom radu voditi računa o zaštiti privatnosti osoba koje nisu javne ličnosti i neće objavljivati osjetljive i/ili privatne podatke bez pristanka, osim ako to nije opravdano javnim interesom, o čemu odluku donosi urednički kolegij.
• Novinari/ke i istraživači/ce Raskrinkavanja moraju imati profesionalnu distancu u odnosu na izvore koje koriste, te uredničkom kolegiju prijaviti bilo kakav sukob interesa ili pokušaj vršenja pritiska kojim bi izvor informacije pokušao utjecati na njihov rad.
• Kada su u pitanju maloljetne osobe, novinari/istraživači i urednici/e u postupanju s djecom i maloljetnicima/ama dužni/e su biti krajnje obazrivi, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta i polazeći od najboljeg interesa djeteta.
• Raskrinkavanje neće intervjuisati ni fotografisati dijete do 15. godine djetetovog života o pitanjima njegovog života ili života druge djece bez prisustva i saglasnosti roditelja ili drugog odraslog odgovornog za dijete.
• Novinari/ke i urednici/e dužni/e su osigurati da maloljetna osoba ne bude ugrožena ili izložena riziku zbog objavljivanja imena, fotografije ili snimka s njenim likom ili prepoznatljivom okolinom.

Ocjena koja se daje na osnovu provjere tačnosti i utvrđivanja činjenica

Nakon provjere tačnosti, svaka izdvojena tvrdnja ocjenjuje se u skladu s definisanom metodologijom. Svaka pojedinačna ocjena automatski se pridružuje provjerenoj objavi, kao i mediju koji ga je objavio ukoliko je u pitanju medijski sadržaj. Jedan članak može imati više ocjena, u zavisnosti od toga koliko je tvrdnji u njemu ocijenjeno te koliko je spornih postupaka (manipulacija informacijama) identifikovano.

Metodologija ocjenjivanja

Ocjene koje može dobiti jedna tvrdnja ili članak/objava su sljedeće:

Satira

Ocjenu "Satira" dobija medijski sadržaj koji koristi izmišljene vijesti s ciljem satiričnog prikaza stvarnosti. Ovo je primjer medijskog izvještaja koji nije problematičan ako medij jasno naznači da se radi o satiričnom sadržaju. Cilj uključivanja ove ocjene u metodologiju jeste ukazivanje na ovu vrstu sadržaja u situacijama kada on može napraviti privid da se radi o istinitom medijskom izvještaju i postati potencijalno štetan u slučaju daljeg prenošenja bez provjere i jasne naznake da se radi o satiri. Ovu ocjenu u našoj metodologiji dobija samo sadržaj za koji medij, koji je njegov autor, jasno naglasi da je riječ o satiri.  

Klikbejt

Ocjenu "Klikbejt" dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Cilj ovakvih tekstova i priloga jeste da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji. Uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa, to jest zbog povećanja čitanosti.

Prikriveno oglašavanje

Ocjenu "Prikriveno oglašavanje" dobija plaćeni oglas koji je predstavljen kao urednički sadržaj. Ovakvi izvještaji izgledaju kao novinarski/autorski tekstovi iako se radi o sponzoriranom sadržaju. Ova ocjena daje se u slučajevima kada takvi sadržaji nisu jasno označeni kao reklame ili sponzorirani članci, što nalažu pravila profesije.

Greška

Ocjenu "Greška" dobija medijski izvještaj u kojem uredništvo medija napravi grešku objavom netačne informacije ili prenošenjem neprovjerene vijesti iz drugog izvora, bez očite namjere dezinformisanja javnosti. Ovakav izvještaj može biti veoma štetan u nekim slučajevima, a nakon ponavljanja prenošenja vijesti iz nepouzdanih izvora, možemo govoriti i o namjeri nekog medija da prenošenjem netačnog sadržaja utječe na javnost.

Pristrasno izvještavanje

Ocjenu "Pristrasno izvještavanje" dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled ili koje određene aktere prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja jeste i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan i strastven način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu, ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.  

Teorija zavjere

Ocjenu "Teorija zavjere" dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana ("zavjere"). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.

Pseudonauka

Ocjenu "Pseudonauka" dobija medijski izvještaj koji pokušava da određena mišljenja, stavove, vrijednosti ili nalaze dobijene nenaučnom metodom predstavi kao naučna otkrića ili činjenice. U ovakvim se izvještajima često pogrešno ili manipulativno interpretiraju postojeća naučna istraživanja ili se poziva na istraživanja koja nisu u skladu s naučnom provjerom i utvrđivanjem činjenica.

Manipulisanje činjenicama

Ocjenu "Manipulisanje činjenicama" dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Dezinformacija

Ocjenu "Dezinformacija" dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži "miks" činjenica netačnog ili poluistinitog sadržaja. Mediji u ovakvim slučajevima ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno s istinitim. Također, ovom će ocjenom biti tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

Spin

Ocjenu "Spin" dobija medijski izvještaj kojim autor/ica pokušava skrenuti pažnju javnosti s nekog drugog sadržaja ili činjenice o kojima se u tom trenutku izvještava u medijima. Karakteristično za ovakve medijske izvještaje jeste da nastaju uglavnom kao reakcija na neki drugi medijski izvještaj ili aktuelni događaj s kojeg se želi skrenuti pažnja, a koji je nepovoljan po nekog, uglavnom političkog aktera. Ova je ocjena stoga specifična po tome što može zavisiti od eksternih faktora, kao što su slučajevi kada određeni medij ignoriše aktuelnu vijest nepovoljnu po jednu stranu te istovremeno objavi sadržaj koji je nepovoljan po drugu stranu. Pored toga, spin se može prepoznati i po tome što se aktuelna vijest usputno spomene u medijskom izvještaju, ali se fokus zatim prebacuje na:

• pozitivno izvještavanje o akteru koji je "pogođen" nepovoljnom viješću,
• vijest nepovoljnu po drugu stranu.

Lažna vijest

Ocjenu "Lažna vijest" dobija originalni medijski izvještaj (koji je u potpunosti proizveo medij koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani s namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

Prenošenje lažnih vijesti

Ocjenu "Prenošenje lažnih vijesti" dobijaju medijski izvještaji u kojima se prenosi originalni sadržaj drugog medija, a koji sadrži lažnu vijest. Ocjena se daje samo za prenošenje sadržaja koji je kategorisan kao lažna vijest.  

Ispravljeno

Ocjena "Ispravljeno" daje se u slučajevima kada medij ispravi netačne navode u originalnom članku u kojem su objavljeni i to učini u skladu s utvrđenim činjenicama, na jasan i nedvosmislen način. Ocjena "Ispravljeno" ne može se dati za objavljivanje novog teksta koji sadrži tačne informacije ukoliko je originalni tekst ostao nepromijenjen.

Cenzura

Oznakom "Cenzura" obilježeni su medijski sadržaji za koje se ispostavi da su djelimično ili u cjelini cenzurisani. To su najčešće sadržaji koji su uklonjeni ubrzo po objavljivanju, a bez jasnog obrazloženja redakcije. U ovom smislu, pravit će se razlika između stilskih i drugih vrsta ažuriranja, s obzirom na to da se cenzura, prije svega, odnosi na sadržaje koji se bave politički osjetljivim i temama od javnog interesa, a koji su bez jasnog razloga "nestali".

Neprovjereno

Ocjenu "Neprovjereno" dobija medijski izvještaj koji nije ponudio dovoljno informacija da bi se tvrdnje iznesene u izvještaju mogle potvrditi niti je moguće potvrditi te informacije usljed nepostojanja ili nedostupnosti pouzdanih izvora.

Svi mediji i drugi izvori informacija ocijenjeni na Raskrinkavanju trajno zadržavaju svoje "profile" na platformi, koji se mogu pronaći u pretraživoj bazi dostupnoj na ovom linku.