Foto: Shutterstock, Ajdin Kamber
Na društvenim mrežama i u medijima već nekoliko godina kruže tvrdnje o piramidi koju je izgradila neka drevna civilizacija u blizini Bihaća, na prostoru današnjeg Nacionalnog parka Una. Na Facebook stranici Krajina Express je 28.3.2024. godine objavljena je navodna satelitska fotografija “piramide Ljutoč”, uz opis:
Ima li Bihać piramidu? Naravno da ima. Bihaćka piramida Ljutoč. Satelitske snimke pokazuju obrise piramide, možda neke drevne, starije od svih ostalih na svijetu...🌍
Ove tvrdnje iznesene su istog dana i na Facebook stranici Behar.info.
Najstarije pojavljivanje tvrdnje o piramidi kod Bihaća našli smo u YouTube videu iz 2015. godine, objavljenom na kanalu pp983. Posebnu pažnju medija privukla je objava iz 2017. godine na Facebook stranici A.T.O. Photography, koju uređuje, kako se navodi na njoj, Izet Sijamhodžić. U objavi se navodi da je uz pomoć prijatelja Alberta Fazlije zaključio da je Ljutoč zapravo piramida, odnosno da Bihać ima tri piramide. Kao “dokaz” za to predstavlja se oblik Ljutoča, kao i “informacija” koju je autor dobio iz Amerike o “skeniranju tla Unsko-sanskog kantona”. Sugerira se da je navodno postojanje piramida u Bihaću dokaz da je ljudska civilizacija počela u Bosni, te da su “evropske države ljubomorne” na to.
Nekoliko portala iz BiH prenijelo je ovo objavu, uz tvrdnju da je “otkrivena nova piramida u BiH”.
Otkrivena nova piramida u BiH: Bišćani tvrde da su otkrili piramidu u Nacionalnom parku Una (Cazin.net, Moj USK)
Semir Osmanagić, koji je “stekao slavu” navodima o “otkriću” piramidama u Visokom, insinuirao je također da bi se kod Bihaća mogla nalaziti piramida.
Šta su činjenice?
Ljutoč je obronak planine Grmeč u Nacionalnom parku Una, u blizini Bihaća. Tačno je da oblik ovog uzvišenja podsjeća na piramidu, ali nema dokaza da je riječ o građevini koju se napravili ljudi. Prirodno nastala uzvišenja piramidalnog oblika postoje širom svijeta.
Prema infromacijama sa interneta, Izet Sijamhodžić, autor objave o “pronalasku” piramide kod Bihaća, je umjetnik i fotograf. Google pretragom imena Albert Fazlija, koji se također spominje u objavi, nismo uspjeli pronađu nijednog arheologa, geologa ili historičara pod tim imenom. Stoga, ostaje nejasno na osnovog kakvog istraživanja je izveden zaključak da je Ljutoč piramida.
Ne postoje podaci o tome da su se provodila bilo kakva arheološka ili geološka istraživanja na osnovu kojih bi se takvo nešto moglo tvrditi, niti postoje podaci o nekoj drevnoj civilizaciji koja bi je na toj lokaciji mogla izgraditi. Bihaćka regija bez sumnje ima vrlo dugu i bogatu historiju. Kako se navodi na web stranici grada Bihaća, arheološka pronalazišta sugerišu da je ovo podneblje bilo naseljeno još u predhistorijskom periodu. Okolicu Bihaća je u 5. stoljeću pr.n.e. naselilo ilirsko pleme pod nazivom Japodi, koje je 35. godine pr.n.e. osvojio rimski vojskovođa Oktavijan. Sam Bihać prvi put se spominje i postaje slobodni grad u 13. stoljeću. Od tada, ovaj grad bio je dio više kraljevstava i carstava. U Bihaću i njegovoj okolini se danas nalazi niz historijskih spomenika o kojima su informacije proizašle iz stvarnih naučnih istraživanja. Neki od njih uključuju Kameno turbe, Kapetanovu kulu, srednjovjekovni grad Rmanj, ulomak stare japodske urne i prahistorijsku gradinu u Ripču.
Ideja da se, pored svega ovog, u Bihaću nalazi i drevna piramida koja “dokazuje” da je civilizacija počela na prostoru današnje Bosne i Hercegovine se oslanja na ideju “piramida” u Visokom. Navode o drevnim piramidama u Visokom u javnost je iznio Semir Osmanagić 2005. godine. Od tada, njegove tvrdnje su u više navrata opovrgnuli mnogobrojni domaći i strani arheolozi, geolozi i historičari, odbacivši ih kao potpuno neutemeljene (1, 2).
Oko 20 bh. arheologa, historičara i muzeologa uputilo je 2006. protestno pismo federalnim i kantonalnim vlastima koje su omogućile iskopavanja na lokalitetu “bosanskih piramida” bez ikakvog stručnog nadzora, u kojem su izrazili zabrinutost da će amaterska iskopavanja dovesti do oštećenja i uništavanja stvarnih arheoloških nalazišta na ovom lokalitetu, koja uglavnom potiču iz srednjeg vijeka. Vlasti su se oglušile na ovaj, kao i mnoge druge apele domaćih i stranih stručnjaka, a lokalitet je postao turistička atrakcija kojom upravlja fondacija Semira Osmanagića. “Piramide” na kojima iskopavanja traju već gotovo 20 godina i dalje nisu otkrivene jer ne postoje.
Raskrinkavanje je kontaktiralo arheologa i redovnog profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Adnana Busuladžića i historičara dr. Dženana Dautovića sa molbom da se osvrnu na tvrdnju sa društvenih mreža da u blizini Bihaća postoji piramida.
Busuladžić je tvrdnju o piramidama u Bihaću okarakterisao kao pseudonauku. Dautović je naglasio da nema niti može biti dokaza da u blizini Bihaća postoji piramida i kazao:
Koliko sam uspio u literaturi pronaći, na tom lokalitetu su pronađeni tipični nalazi za prahistoriju, konkretnije željezno doba, no, nauka nije pronašla ništa posebno neobično ili senzacionalno. Piramidalnih brda u Bosni ima na stotine, na Balkanu na hiljade.
Odgovarajući na naše pitanje o tome da li postoje ikakvi podaci o drevnoj civilizaciji koja bi mogla napraviti takvu strukturu na našem području, Dautović je rekao:
Cijela priča o drevnim civilizacijama plod je plitkih umova 20. stoljeća. Jednu duboko alegoričnu priču Platona o Atlantidi, u moderno doba iskoristili su (Erih) von Daniken, ekipa oko emisije Ancient Aliens, te (Krešimir) Mišak, (Ahmed) Bosnić i (Semir) Osmanagić na našim mikrolokalitetima da steknu popularnost kod širih narodnih masa koje zanima senzacija, mistika, a ne nauka i istina.
(...)
Nadam se da se nećemo ovim dodatnim pseudoznanstvenim tlapnjama pojačati podsmijeh kakav se prema našoj državi jako raširio u naučnoj zajednici nakon sramote u Visokom. Bihać i njegovo šire područje imaju izuzetne institucije kulture poput Muzeja Unsko-Sanskog kantona, fenomena kulturne megalokacije u Bosanskom Petrovcu itd itd i stanovnicima sigurno nije potrebno da zbog sitnih interesa pojedinaca dođu na zao glas.
Shodno činjenicama, tvrdnju da je Ljutoč umjetna struktura odnosno piramida ocjenjujemo kao lažnu vijest i pseudonauku. Sva prenošenja ovih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti i pseudonauku.Tvrdnju da se istina o piramidama u BiH krije kako bi se sačuvala postojeća verzija historije ocjenjujemo teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)