Christian Schmidt nije “nelegalno izabrani” visoki predstavnik

Brojni mediji u svojim člancima novog visokog predstavnika u BiH nazivaju “nelegitimnim” ili “lažnim”, te tvrde da je “nelegalno izabran”. U pitanju je manipulisanje činjenicom da ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.

Kada je njemački političar Christian Schmidt preuzeo dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini u augustu 2021. godine, počela je debata u BiH i zemljama regiona o legalnosti i legitimnosti njegovog imenovanja.

Zvaničnici/e iz Republike Srpske (RS) tvrde da je Schmidt nelegalno izabran i odbijaju ga priznati kao visokog predstavnika. Isti stav izražavaju Rusija i Kina.

Osim zvaničnika/ca iz RS i pojedinih političkih analitičara, narativ o navodnoj nelegitimnosti Schmidtovog imenovanja promoviraju i brojni mediji kako u BiH, tako i u zemljama regiona.

U desetinama članaka objavljenih od Schmidtovog imenovanja do datuma pisanja ove analize, ovaj političar se naziva “nelegitimnim” ili “lažnim” visokim predstavnikom,  i/ili se tvrdi da je on “nelegalno izabran” na tu funkciju.

KRISTIJAN ŠMIT STIGAO U BiH: Nelegalno izabrani visoki predstavnik došao iz Hrvatske (Novosti, 30.7.2021.)

ŠMIT SE OSILIO! Lažni visoki predstavnik progovorio o Vojsci Republike Srpske (Alo, 23.11.2021.)

Nelegalno izabrani visoki predstavnik u BiH se otvoreno stavio na stranu Bošnjaka (Online news,4.11.2021. )

Značajan broj članaka u kojima se osporava Schmidtov legitimitet napisan je u formi vijesti (1, 2, 3, 4, 5). U nekima se slučajevima sintagma “nelegitimno izabrani” dodaje u izjave pojedinaca koji je u svom obraćanju nisu upotrijebili.

Tako je u članku objavljenom na portalu Glas Srpske 14.9.2021. godine prenijeta “nadograđena” izjava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o sastanku sa Cristianom Schmidtom:

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je danas u Sarajevu da (nelegitimno izabrani) "visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit još nema kompletnu sliku o stanju u BiH", te da je možda došao sa predrasudama koje, kako kaže, ne odgovaraju realnosti.

Nakon sastanka sa Šmitom, Komšić je rekao da se nisu saglasili o rješenjima za izmjene Izbornog zakona.


Šta su činjenice?

Ured visokog predstavnika (OHR) je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika je, kako se navodi na web stranici OHR-a, uspostavljena u sukladnosti sa Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, a visoki predstavnik surađuje sa građanima i institucijama Bosne i Hercegovine te međunarodnom zajednicom kako bi osigurali da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u euroatlantske institucije.

Na web stranici OHR-a također je objašnjeno koje uslove bh. vlasti trebaju ispuniti kako bi se OHR zatvorio, odnosno šta je program 5+2. Naime, politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sastanku u Briselu 2008. godine utvrdili pet ciljeva i dva zahtjeva koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika. Kako je objašnjeno na stranici OHR-a, Vijeće za provedbu mira se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, predsjedanjem visokog predstavnika, funkcionira kao izvršni organ PIC-a.

Upravni odbor Vijeća za provedbu mira imenovao je Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini 27.5.2021. godine, nakon što je prethodni visoki predstavnik Valentin Inzko podnio ostavku.

Ostavka je stupila na snagu 1.8.2021. godine, a Schmidt je zvanično preuzeo funkciju istog dana, uprkos negodovanju zvaničnika iz Republike Srpske.

Kao obrazloženje za nepriznavanje novog visokog predstavnika u BiH, zvaničnici iz RS i neki mediji navode da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Smatraju da ga to čini nelegitimnim.

Ipak, ovaj stav nije zasnovan na činjenicama.

Fact-checking portal Istinomjer se u proteklim mjesecima u nekoliko navrata bavio tvrdnjama zvaničnika u kojima se osporavaju Schmidtov legalitet i legitimitet na poziciji visokog predstavnika (1, 2, 3, 4).

U analizi objavljenoj 7.6.2021. godine navodi se da je tačno da Schmidtovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, ali je objašnjeno da to Shmidta ne čini nelegitimnim niti “nelegalno izabranim”, jer to nije uslov za imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Iako se nekoliko puta desilo da se Vijeće sigurnosti UN-a izjasni o odabiru visokog predstavnika, također se dešavalo da Vijeće ne potvrdi imenovanje visokog predstavnika:

Ipak, da izostanak potvrde Vijeća sigurnosti UN-a nije presedan, govori i slučaj iz 2005. godine, kada je za visokog predstavnika odabran Christian Schwarz-Schilling. Naime, tada je odlazeći visoki predstavnik Paddy Ashdown pisanim putem obavijestio generalnog sekretara UN-a da će Schwarz-Schilling od 31. januara 2006. godine obnašati ovu funkciju, te kako je obaviješten “da bi ovu informaciju trebalo proslijediti Vijeću sigurnosti na razmatranje i moguće postizanje dogovora”.

Štaviše, definisana procedura izbora visokog predstavnika i ne postoji, a čak ni prvog vršioca ove funkcije Carla Bildta nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a.
(...)
Dakle, iako je u prošlosti bilo slučajeva kada se o odabiru visokog predstavnika izjašnjavalo i Vijeće sigurnosti, pravno utemeljenje za ovakvu praksu ne postoji, te je samim tim sporna i osnovanost izjava visokih zvaničnika o manjku legitimiteta Christiana Schmidta.

U analizi Istinomjera iz juna prošle godine navodi se da je prvi visoki predstavnik Carld Bildt imenovan na ovu poziciju 1995. godine zaključkom 18. Konferencije o provedbi mira u BiH, nakon čega se i Vijeće sigurnosti UN-a složilo sa ovim zaključkom. Ostale visoke predstavnike imenovao je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira. O ovim odlukama je bio obaviješten i UN, koji bi se, u zavisnosti od slučaja, također izjasnio.

Dakle, jasno definisana procedura imenovanja visokog predstavnika ne postoji. Činjenica da imenovanje Schmidta nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a ne čini ga “nelegitimnim” ili “nelegalno izabranim”.

Shodno činjenicama, medijske tvrdnje da je Schmidt “nelegitiman”, “nelegalno izabran” ili “lažni” visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, zasnovane na činjenici da ga njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.

Napomena

26.1.2022.

Nakon objave ove analize, portali Nezavisne, Srbija danas, Alo i Region Alo ispravili su svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.

27.1.2022.

Nakon objave ove analize, portal Glas Srpske ispravio je svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.

28.1.2022.

Nakon objave ove analize, portal Novosti ispravio je svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.

21.3.2022.

Nakon objave ove analize, portal 24 sedam ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Nerma Šehović Objavljeno: 25. 01. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 6 mjeseci

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Lažna vijest o hapšenju predsjednika biračkih odbora u Trebinju

Na dan održavanja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini portal Trebinje 24 ob...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti
Analiza
Koji mediji su tokom kampanje najviše trošili na oglašavanje na Facebooku i Instagramu?

Kako pokazuje izvještaj kompanije Meta, tokom kampanje pred Opšte izbore u...

Razabiranje
Manipulisanje činjenicama
Oružane snage Ukrajine nisu zarobile sedam studenata iz Šri Lanke

Izvještavajući o grupi studenata iz Šri Lanke u Ukrajini, nekoliko portala...

Manipulisanje činjenicama Ispravljeno
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me