Foto: Freepik
Na Facebook, X i TikTok nalozima Hrvatske stranke građanskog otpora (HSGO) 27. novembra 2024. godine podijeljen je videosnimak u kojem se građani/ke “upozoravaju” da je hrvatski parlament “izglasao” uvođenje digitalnog eura.
Neimenovani muškarac na snimku govori sljedeće:
Evropska komisija je potvrdila da se uvodi digitalni euro.
(...)
Evropska komisija naglasila je da će svaki građanin Evropske unije moći imati najviše 3.000 eura digitalne valute centralne banke. Znači to je na tragu onoga što se proglašavalo kao glupost, izmišljotina, teorija zavjere da nećete moći imati svoju štednju, da nećete moći trošiti koliko želite i pritom vjerojatno se neće sada vidjeti da će se ta valuta pratiti kao potrošnja, da će biti kontrolirana, da se može programirati na šta se korisnik koji je zaradio tu valutu može potrošiti ili ne može potrošiti. To će se tek vidjeti u nekakvom doglednom periodu.
Tvrdi i da “pilot-projekat” uvođenja digitalnog eura ima za cilj da “navuče” građane/ke da koriste ovu valutu te da će gotovina vjerovatno biti izbačena iz upotrebe nekad nakon 2027. godine.
Snimak je podijeljen i na drugim Facebook profilima (link).
Šta su činjenice o digitalnom euru i Evropskoj uniji?
Raskrinkavanje je u analizi objavljenoj 12. decembra 2024. godine već pisalo o netačnoj tvrdnji da je u Hrvatskom saboru 15. novembra ove godine odobren digitalni euro. Kako je u analizi objašnjeno, u hrvatskom parlamentu usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkom novcu u kojem se uopšte ne spominje “digitalna valuta”. Elektronički novac i digitalna valuta dva su različita pojma.
Elektronički novac su, naprimjer, poklon-kartice koje izdaju banke za online kupovinu. Digitalna valuta centralne banke, s druge strane, predstavlja digitalnu verziju nacionalne valute koju izdaje i kontroliše centralna banka određene države.
Institucije Evropske unije proteklih godina započele su projekat istraživanja i planiranja uvođenja digitalnog eura kao dopune za gotovi novac. Ipak, nije sigurno da će se digitalni euro zaista izdavati.
Naime, nakon preliminarnog planiranja i istraživanja, u julu 2021. godine Vijeće Evropske centralne banke (ECB) započelo je prvu, istražnu fazu projekta uvođenja digitalnog eura u trajanju od dvije godine. To je podrazumijevalo istraživanja modela za dizajn i distribuciju potencijalnog digitalnog eura, kao i osmišljavanje načina za ispunjavanje potreba korisnika/ca i preveniranje bilo kakvih ilegalnih aktivnosti u vezi s njim.
U oktobru 2023. godine, ECB je saopštio da su odlučili započeti sljedeću, pripremnu fazu projekta, koja podrazumijeva finaliziranje pravilnika, biranje pružalaca usluga koji bi razvili digitalni euro i platformu za njegovo korištenje, kao i testiranje sistema. Ova faza trajat će do novembra 2025. godine, kada će ECB odlučiti da li će nastaviti s idućom fazom ili ne. Odluka će se donijeti nakon završetka legislativnog procesa.
Kada je riječ o legislativnom procesu, Evropska komisija je u junu 2023. godine predstavila Prijedlog uredbe Evropskog parlamenta i Vijeća o uvođenju digitalnog eura u kojoj su navedeni osnovni uslovi koji su potrebni za usvajanje. Međutim, da bi se ova uredba usvojila, odnosno da bi se izglasali zakoni koji bi omogućili uvođenje digitalnog eura, o tome se moraju izjasniti Evropski parlament i Vijeće Evropske unije, koji su i dalje u fazi pregovaranja. Kako je objašnjeno u analizi našeg partnerskog fact-checking portala Faktograf, koji je pisao o sličnim tvrdnjama, osim ove uredbe, kroz kompleksan i dugotrajan legislativni proces trebaju proći i Prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura, Prijedlog uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja i Prijedlog uredbe o uslugama digitalnog eura koje pružaju pružatelji platnih usluga osnovani u državama članicama čija valuta nije euro.
Digitalni euro ne može se uvesti dok se ovi zakoni ne usvoje.
Dakle, nije tačno da je Evropska komisija “potvrdila” da se uvodi digitalni euro niti Evropska komisija u ovoj fazi ima mogućnost donošenja takve odluke. Još uvijek je neizvjesno da li će se usvojiti neophodna zakonska regulativa koja je potrebna da bi došlo do izdavanja digitalne valute.
Teorije zavjere o digitalnoj valuti
U videu koji je objavio HSGO iznosi se nekoliko tvrdnji koje se uklapaju u širu teoriju zavjere o digitalnoj valuti. Kako je Raskrinkavanje ranije pisalo, u tom narativu digitalna valuta predstavlja se kao sredstvo za uspostavljanje “Novog svjetskog poretka” i ograničavanja i oduzimanja ljudskih prava i sloboda.
Na sličan način se u videu navodi da će se uvođenjem digitalne valute gotovina izbaciti iz upotrebe, da će ona biti “programirana” na način da se ljudima određuje na šta mogu, a na šta ne mogu trošiti novac, te da će pojedincima/kama biti onemogućeno da imaju ušteđevinu jer niko neće moći imati više od 3.000 eura u digitalnoj valuti. Ništa od ovog nema utemeljenje u činjenicama.
Ukoliko zaista dođe do uvođenja digitalnog eura u zemljama Evropske unije, to će biti kao dopuna eurima u gotovini. Postojanje gotovine kao legitimnog sredstva plaćanja nastoji se zaštiti Prijedlogom uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja, o kojem će također glasati Evropski parlament i Vijeće Evropske unije. Bez usvajanja ovog zakona digitalni euro neće se moći izdavati.
Osim toga, već je određeno da digitalni euro neće moći biti “programabilan”, odnosno niko neće imati mogućnost da unaprijed odredi na šta će pojedinci/ke trošiti svoj novac. Također, planirano je da putem offline plaćanja privatnost korisnika/ca bude zaštićena, jer će u tom slučaju lični detalji transakcije biti dostupni samo onome ko plaća i onome kome se plaća. Tačno je da ECB predlaže da količina digitalnih eura koje pojedinac/ka može imati bude između 3.000 i 4.000 eura, ali to ne znači da ljudi neće moći da štede novac na isti način kao i do sada, s obzirom na to da gotovina, kao ni računi u bankama i na njima depozitovani novac, ili bilo koja druga trenutno dostupna forma plaćanja, neće biti ukinuta. Ograničenja imaju za cilj da se osigura da digitalni euro bude sigurno sredstvo pohrane vrijednosti kako bi se održala stabilnost sistema i spriječili odljevi depozita iz banaka u slučaju krize.
Shodno činjenicama, tvrdnju da je Evropska komisija potvrdila uvođenje digitalnog eura ocjenjujemo kao lažnu vijest. Tvrdnju da je Hrvatski sabor izglasao uvođenje digitalnog eura ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Tvrdnje o ukidanju gotovine, zabrani štednje i “programiranju novca” ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)