Redakcija Raskrinkavanja svakodnevno dobija upite čitatelja koji nam na provjeru šalju članke za koje sumnjaju da sadrže neki oblik dezinformacije.
U jednoj od poruka, uz koju nam je stigao i link na “Avazov” članak, stoji jednostavno objašnjenje uočene manipulacije - “klasični klikbejt”. “Avazov” članak koji nam je proslijeđen nosi sljedeći naslov i nadnaslov:
PROCESI Sud prihvatio prijedlog Tužilaštva
Šta se dešava: Erdoan uhapšen i pritvoren zbog krijumčarenja ljudi
Na Facebooku je ovaJ članak podijeljen bez dodatnog objašnjenja u opisu objave.
Nakon čitanja ovakvog naslova, većina čitatelja, uključujući i onog/u koji/a je poslao/la članak “Raskrinkavanju”, vjerovatno je pomislila da se radi o predsjedniku Turske, Tayyipu Erdoganu, iako ime nije u potpunosti identično (postoji razlika u jednom slovu). Pročitavši ovakav naslov, većina je čitatelja, uključujući i onog koji je prijavio članak Raskrinkavanju, pomislila da radi radi o predsjedniku republike Turske, Tayypiu Erdoğanu. To potvrđuju i brojni komentari na Facebook stranici “Dnevni avaz”.
Članak, naime, donosi priču o Mustafi Erdoanu, kojem je sud BiH odredio pritvor:
Sud Bosne i Hercegovine, odlučujući o prijedlogu Tužilaštva BiH za određivanje pritvora, donio je prije nekoliko dana rješenje kojim je prema osumnjičenom Mustafi Erdoanu (Erdogan) određen jednomjesečni pritvor.
Erdoan, državljanin Turske, uhapšen je 3. oktobra u Bosni i Hercegovini i osumnjičen je da je počinio krivično djelo krijumčarenje ljudi.
Objašnjenje druge prijave, pristigle od naših čitatelja, sadržala je samo jednu riječ o uočenoj manipulaciji - “Clickbait”.
Naslov članka, objavljenog na portalu “Sportske”, čiji link nam je proslijedio čitatelj, glasi:
ZVANIČNO: BiH domaćin EURO-a 2022. godine!
U ovom slučaju, većina čitatelja, ponovo uključujući i onog koji je Raskrinkavanju proslijedio/la link, pomislila je na prvu da se radi o evropskom fudbalskom takmičenju za muške seniorske reprezentacije. Naime, UEFA Evropsko fudbalsko takmičenje za muške seniorske reprezentacije popularno se naziva i “EURO”. I u ovom slučaju je većina čitatelja na prvu pomislila da se radi o evropskom fudbalskom takmičenju za seniorske reprezentacije. Naime, UEFA-ino Evropsko fudbalsko takmičenje muških seniorskih reprezentacija popularno se naziva i “EURO”, a tako se i, recimo, predstojeće takmičenje, planirano za 2020. godinu, naziva “EURO 2020”.
Međutim, uvidom u članak dobijamo informaciju da nije u pitanju taj popularni “EURO”, nego Evropsko fudbalsko takmičenje ženskih mladih reprezentacija do 17 godina.
Ovo takmičenje u javnosti (ali i od strane samog organizatora) nije steklo nadimak “EURO”, niti ga se tako naziva od strane organizatora, jer je taj naziv “rezervisan” uglavnom za muške seniorske reprezentacije. To dokazuju i logotipovi i jednog i drugog takmičenja:
Vijest jeprvi put objavljena na stranici Fudbalskog saveza BiH i to pod naslovom: “Bosna i Hercegovina je domaćin „U-17“ Evropskog prvenstva 2022. godine u nogometu/fudbalu za žene”.
Članak su prenijeli, između ostalih, i portali “Klix” i “Sportsport” i to sa sljedećim naslovima:
Naša zemlja prvi put organizuje veliki turnir: U17 Euro za nogometašice 2022. u BiH (Klix)
NFSBiH organizuje EP 2022 za mlade nogometašice (Sportsport)
Činjenica da su portali “Sportske” i “Eportals”, koji je prenio identičan članak, intervenirali u originalni naslov, sugerira namjeru navođenja čitalačke javnosti na pogrešan zaključak. Osim što je promijenjen naslov, članak na portalu “Sportske” ima i drugačiju fotografiju, koja je i sama u službi navođenja na pogrešan zaključak. Dok je Fudbalski savez u članku koristio fotografiju članica reprezentacije, portal “Klix” logo takmičenja, a “Sportsport” logo Fudbalskog saveza BiH, portal “Sportske” odlučio se za što neutralniju varijantu - logo evropske fudbalske federacije UEFA.
Niti jedan od ova dva članka, koje su nam naši čitatelji/ice proslijedili, ne sadrži, sa motrišta činjeničnosti, nikakve netačne tvrdnje, tojest neistine, Međutim, način na koji su isti članci opremljeni, u smislu konstrukcije, naslova i priloženih fotografija, uključujući i njihove opise na društvenim mrežama, govori nam da je posrijedi namjerno navođenje čitatelja na pogrešan zaključak, sa ciljem povećanja čitanosti. Činjenica da su čitatelji Raskrinkavanja prijavili navedene članke, govori nam da su naslovi ispunili svoj cilj. Upravo zato oba članka u ovoj analizi ocjenjujemo kao klibejt.
(Raskrinkavanje.ba)