Foto: Spaceaero2, Wikimedia Commons
Na Facebooku je 9. jula 2024. godine objavljen videosnimak kojim se pokušava dokazati teza o takozvanoj prevari o aviogorivu, odnosno vjerovanje da se aviogorivo uopšte ne koristi za pogon komercijalnih aviona.
Snimak je kompilacija dva klipa na engleskom jeziku s prevodom. U prvom se pokušava objasniti da plinske turbine (pogonske mašine na čijoj se osnovi zasniva rad turbomlaznih motora aviona) za svoj rad uopšte ne trebaju aviogorivo. Muškarac na snimku citira dijelove dokumenta koji podsjeća na priručnik o radu plinskih turbina, sporadično listajući i knjigu o poznatom supersoničnom avionu Concorde.
Motor plinske turbine. Plinska turbina je motor s unutarnjim izgaranjem koji koristi zrak kao radni fluid. Kemijska energija iz goriva konvertira se u mehaničku energiju pomoću plinske energije. Kemijska energija je plinovita energija ili radni fluid, a to je zrak.
Ovdje dolje: velika masa zraka dovodi se u turbinu kako bi se proizvela potreba snaga. Masu zraka isporučuje kompresor koji pumpa zrak u motor i stisne ga kako bi turbini osigurao visokotlačni pritisak. Sada ću pročitati ovaj sljedeći dio jer je ovo srž svega za mene. Ako su kompresor i turbina 100% učinkoviti, kompresor bi dovodio potreban zrak turbini. Istodobno bi turbina davala potrebnu snagu za pogon kompresora, u ovom slučaju, postojalo bi trajno kretanje. Tu ću završiti jer su izmislili generator besplatne energije iz trajnog kretanja.
(...)
Ali sam motor je čudo, a vi ne shvaćate težinu tih stvari, cijela stvar je laž, cijela industrija je usklađena prema vama jer su izmislili generator besplatne energije i sakrili ga na vidljivom mjestu.
U drugom se klipu nešto podrobnije nastoji dokazati da aviogorivo uopšte nije moglo biti spremljeno u krilima i trupu Concordea zbog njihovog dizajna.
Ako Concorde može letjeti iz Los Angelesa za London brže od brzine zvuka, može letjeti od New Yorka do Londona za manje od tri sata. Tvrdilo se, ma znate, gdje stavljate toliku količinu mlaznog goriva na to, momci? Vjerujem da su maknuli Concorde s tržišta zato što je bilo tako očito. Pogledajte ta krila. Pogledajte njegovo tijelo. Gdje ide gorivo?
Videosnimak je pregledan više od 8.100 puta na Facebooku, a identičnu objavu pronašli smo na još jednom profilu.
Kako radi turbomlazni motor?
Priručnik koji se može vidjeti na videosnimku i koji muškarac citira jednostavno se može pronaći na internetu. U tom dokumentu objašnjene su osnove rada plinske turbine kao pogonske osnove turbomlaznih motora koji se koriste za pogon komercijalnih aviona.
Prelistavanjem dokumenta može se zaključiti da je muškarac u videosnimku manipulativno citirao dio priručnika u kojem se govori o plinskoj turbini kao “perpetuum mobile” mašini (ili mašina sa stalnim kretanjem, zamišljena mašina koja može neprestano dugo raditi ne trošeći nikakvu energiju).
Naime, na drugoj stranici priručnika navedeno je da bi plinska turbina mogla biti “perpetuum mobile” uređaj da nije otpora koji se mora savladati dodavanjem energije koja upravo potječe od aviogoriva. Prema tome, dio o stopostotnoj efikasnosti plinske turbine koju je muškarac spomenuo u snimku odnosio se na hipotetički situaciju.
Ako bi kompresor i turbina bili 100% efikasni, kompresor bi obezbijedio sav zrak potreban turbini. U isto vrijeme, turbina bi obezbijedila potrebnu snagu za pokretanje kompresora. U tom slučaju, postojala bi mašina sa stalnim kretanjem. Međutim, gubici zbog trenja i neefikasnosti mehaničkog sistema ne dozvoljavaju rad mašine sa stalnim kretanjem. Dodatna energija mora biti dodana zraku da bi se nadoknadili ovi gubici. Također, potrebna je izlazna snaga motora (osim jednostavnog pokretanja kompresora), stoga, još više energije mora biti dodano zraku kako bi se proizvela ova dodatna snaga. Dodavanje energije sistemu postiže se u komori za sagorijevanje. Hemijska energija iz goriva, dok sagorijeva, pretvara se u gasnu energiju u obliku visokih temperatura i velike brzine dok zrak prolazi kroz komoru za sagorijevanje. Gasna energija ponovo se pretvara u mehaničku energiju u turbini, obezbjeđujući snagu za pokretanje kompresora i izlazne osovine.
Postoji više vrsta mlaznih motora. Turbomlazni motori (poput onog koji je imao Concorde), turbopropelerski i turboventilatorski mlazni motori najzastupljeniji su kod civilnih mlažnjaka.
Šta je Concorde?
Concorde je ime supersoničnog (bržeg od zvuka) putničkog aviona kojeg su ‘60-ih godina prošlog stoljeća zajednički napravile vazduhoplovne kompanije Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Od 20 proizvedenih aviona Concorde, 14 je bilo u aktivnoj službi od 1976. do 2003. godine na putničkim linijama kompanija British Airways i Air France. Iako zbog svog dizajna, izgleda i performansi Concorde i danas ima reputaciju svojevrsne ikone avijacije, zbog velike potrošnje goriva i relativno malog broja mjesta za putnike/ce, ekonomska isplativost ovog aviona početkom 2000-tih godina sve je više bila dovođena u pitanje. Obje kompanije su 2003. godine povukle sve primjerke iz službe, navodeći ekonomske razloge, skupo održavanje i pad potražnje za premium putovanja avionom. Jedini supersonični putnički avion koji je bio u službi osim Concordea bio je sovjetski Tupolev Tu-144.
U tekstu portala AAP Factcheck, koji je pisao o “prevari o aviogorivu”, detaljno je objašnjen rad mlaznih motora. Prema američkoj agenciji NASA, koja je citirana u tekstu, mlazni motori funkcionišu tako što usisavaju zrak, koji se zatim sabija i kombinuje s gorivom prije nego što se smjesa zapali. Sagorjeli gas širi se i izbacuje iz motora, stvarajući potisak i pokrećući avion.
Iako je tačno da većinu smjese koja sagorijeva u mlaznim motorima čini sabijeni zrak, bez aviogoriva se potisak ne bi mogao proizvesti. Detaljno objašnjenje funkcionisanja mlaznog motora za AAP Factcheck dao je Dries Verstaete, vanredni profesor za dizajn i pogon u vazduhoplovstvu na Fakultetu za vazduhoplovstvo, mehaniku i mehatroniku Univerziteta u Sydneyju.
"Atmosferski zrak sabija se unutar mlaznog motora, gorivo sagorijeva kako bi se [zraku] dodala energija, a zatim se širi u smjeru prema dolje od komore za sagorijevanje”, rekao je dr. Verstraete.
“Dio energije dobivene od tog širenja koristi se za sabijanje zraka; ostatak se koristi za stvaranje mlaza velike brzine. Bez goriva, sabijanje i naknadno širenje zraka ne bi mogli stvoriti ovaj mlaz i stoga ne bi bilo potiska. U sagorijevanju, energija goriva 'dodaje se' zraku, što mu omogućava da stvori više energije tokom širenja nego što je bilo potrebno za sabijanje. Višak energije pretvara se u potisak."
Gdje je u Concordeu smješteno gorivo?
Suprotno insinuacijama da zbog elegantnog dizajna trupa i krila na avionu Concorde nije bilo mjesta za rezervoare ogromnih količina aviogoriva koje je ovaj avion trošio, avion je većinu goriva imao smještenu u svojim delta-krilima.
Kako je navedeno na stranici Heritage Concorde, koju su pokrenuli bivši inžinjeri Concordea i avijacijski entuzijasti, većina od 95 tona aviogoriva koje je nosio Concorde bila je smještena u krilima, dok je jedan dio bio smješten i u rezervoarima u trupu, koji su korišteni za uravnoteženje aviona tokom supersonične faze leta.
Zapravo, većina od 95 tona goriva Concordea čuva se u rezervoarima u krilima, ali prednja dva rezervoara i jedan u repnom konusu koriste se za trimovanje [uravnoteženje], kao i za skladištenje. Zajedno drže oko 33 tone goriva.
Concorde je imao zapravo tri vrste rezervoara raspoređenih u krilima i dijelovima trupa, koji su prikazani na shemi ispod.
Slika: Shematski prikaz pozicije i vrste rezervoara aviona Concorde. Legenda na slici: crvenom – rezervoari za napajanje goriva; plavom - glavni transferni rezervoari; zelenom - rezervoari za uravnoteženje; brojevi u kružnici - broj rezervoara; brojevi u kvadratu - broj motora. Izvor: Wikimedia Commons
Fotografije unutrašnjosti rezervoara aviogoriva na Concordeu mogu se vidjeti ovdje.
Zašto je Concorde povučen iz službe?
Faktori koji su doprinijeli odluci da se Concorde povuče iz službe bili su brojni. Kako je navedeno na stranici enciklopedije Britannica, supersonični avioni izrazito su bučni i skupi za rad. Operativni troškovi zahtijevali su veoma visoke cijene karata, koje mnogi nisu mogli priuštiti.
Finansijski gubici doveli su do toga da je New York ostao jedina destinacija za letove Concordea British Airwaysa i Air Francea iz Londona, odnosno Pariza. Treba dodati i pad Concordea 2000. godine u blizini Pariza, u kojem je poginulo 109 ljudi u avionu i četiri osobe na zemlji. Vjeruje se da je ova nesreća ubrzala odluku o “penzionisanju” flote.
Među razlozima za povlačenje ne može se naći bilo šta što bi upućivalo na to da je postalo previše očigledno da su motori ovih aviona “generatori besplatne energije”. Štaviše, enormno visoka potrošnja goriva turbomlaznih motora ovih aviona nesporno je doprinijela odluci da se oni povuku. Prema pisanju stranice o vijestima iz nauke Phys.org, četiri motora ovog aviona prosječno su trošila 20 tona aviogoriva po satu putovanja i čak 450 litara goriva po minuti tokom uzlijetanja. Potrošnja goriva po putniku za svakih 100 kilometara putovanja bila je četiri puta veća nego što je to slučaj s današnjim avionima, navodi ovaj portal.
“Perpetuum mobile” mašina ne postoji, jer je nije moguće konstruisati. Kako navodi Hrvatska enciklopedija, u prošlosti je postojalo više pokušaja da se takva mašina napravi, no naučne ustanove proglasile su problem njene izrade nerješivim.
Najranije objavljene tvrdnje po kojima su plinska turbina i posljedično turbomlazni motori “perpetuum mobile” mašine, to jest “generatori besplatne energije”, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Njena prenošenja ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Navode da je Concorde povučen jer je postalo očito da leti bez upotrebe aviogoriva ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)