Foto: jcomp, Freepik
Na Facebook, Instagram i TikTok nalozima kuvanje.i.muvanje 24. februara 2025. godine objavljen je snimak u kojem autorica govori o navodno opasnom bijelom luku iz Kine koji se prodaje u supermarketima. Između ostalog, ona tvrdi da je otrovan, da se uzgaja u kanalizacionim vodama, da se može prepoznati po tome što “nema korijen” i da ima “jarko bijelu, skoro ljubičastu boju” jer se navodno potapa u hlor kako bi duže trajao.
Ovo je otrovni beli luk od kog sam nadrljala a evo i zašto. Ovaj beli luk je često jedini koji se može naći u našim supermarketima. Ovako možete da ga prepoznate: nema koren, jer mu ne treba, ne raste u zemlji već kanalizacionim vodama; ima tu tako jarko belu, skoro ljubičastu boju, jer se potapa u hlor, kako bi mu se produžio rok trajanja. Hemijske laboratorije koje su se bavile istraživanjem ovog kineskog belog luka upozoravaju da ima velike koncentracije teških metala i zabranjenih insekticida. Ne samo da nije lekovit već je i otrovan. A ovo je pravi beli luk koji ne izgleda tako savršeno. Ima mrlje od zemlje, možda i pokoji sasušeni čen a možete ga prepoznati po uskom korenu i malim korenčićima iz njega koji su mu zapravo potrebni jer raste iz zemlje.
Snimak je objavljen uz opis koji sadrži “ispovijest” o navodnom trovanju bijelim lukom.
Foto: Screenshot/Facebook
Isti videosnimak objavljen je na nekoliko Facebook, Instagram i TikTok naloga (1, 2, 3, 4, 5, 6). Neke od ovih objava podijeljene su hiljadama puta.
Slične tvrdnje i ranije su se dijelile na našem govornom području. U januaru 2025. godine bio je aktuelan video u kojem nutricionista Miloš Adamović govori o tome zašto je luk iz Kine “katastrofalan” (1, 2, 3).
Prepoznaćete to su one bele velike glavice koje su baš onako izbeljenje. Taj luk je katastrofalan, znači taj iz Kine što se uvozi. I sav ovaj mleveni beli luk što ima da se kupi u prodavnici, to je taj iz Kine. Njega zalivaju kanalizacijama iz velikih gradova, znači s time se zaliva taj beli luk i onda se izbeljuje dodatno hlorom i izbečljivačima da bude onako bela glavica.
Snimak prate opisi u kojima se insinuira da je ovaj luk opasan.
Foto: Screenshot/Facebook
Na Instagram stranici cancer.influencer 20. septembra 2022. godine objavljen je snimak na kojem influserka Nastasja Nedimović iznosi slične tvrdnje. Ona tvrdi da se uvezeni bijeli luk iz Kine “uzgaja u kanalizacionim vodama”, prska hemikalijama kako bi se spriječilo klijanje, izbjeljuje hlorom i fumigira metil-bromidom.
Kroz mnoga ispitivanja ovaj kineski beli luk je bio pozitivan na toksične hemikalije, na patogene, na teške metale, kao što su olovo, arsen, melamin, metil bromid, zatim Ešerihija koli. Ovo se ne odnosi samo na sirov beli luk, nego i na beli luk u prahu, kao i ulje od belog luka.
Ona dalje navodi da se ovaj luk može prepoznati po “nedostatku korijena” i “nedostatku mrlja od zemljišta” te “neprirodno” bijeloj boji.
Foto: Screenshot/Facebook
Sadržaj njene objave prenijeli su portali Week, Pink, Kurir, Bijeljina (.com), Mondo (.ba), Zadovoljna, Najžena, Republika, Espreso, Mondo (.rs), Informer i K1. Za razliku od ostalih, članak objavljen na web stranici K1 televizije sadrži i snimak iz emisije emitovane na ovoj televiziji, u kojem Angelina Petković, doktorantkinja na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, objašnjava da je luk iz uvoza koji se nalazi na tržištu u Srbiji siguran.
Šta su činjenice?
Tvrdnje iz viralnih objava – da se u uzgoju bijelog luka u Kini koristi kanalizacija – popularne su i van našeg govornog područja. Kancelarija za nauku i društvo kanadskog Univerziteta McGill, koja se preko dvije decenije bavi mitovima i dezinformacijama iz oblasti nauke, još je 2017. godine objavila članak u kojem se navodi kako je moguće da se otpadne vode koriste kao gnojivo, ali da nema dokaza da se luk u Kini proizvodi na ovaj način. Kada bi to i bio slučaj, takav luk to ne bi činilo otrovnim ili opasnim po zdravlje.
Moguće je da se kanalizacija koristi kao đubrivo, kao što je slučaj u mnogim dijelovima svijeta, iako nema dokaza da se bijeli luk u Kini đubri na ovaj način. U svakom slučaju, to nije problem; ljudski otpad je jednako učinkovito đubrivo kao i životinjski. Rasipanje ljudskog otpada po poljima na kojima rastu usjevi ne zvuči privlačno, ali je sigurnije nego što mislite. Urin je obično bez patogena koji uzrokuju bolesti, dok zemlja pomaže u filtriranju i čišćenju bakterija koje se nalaze u izmetu. Zapravo, ljuska na bijelom luku je učinkovita u sprečavanju prodiranja u lukovicu. Naravno, dobro je oprati lukovicu prije upotrebe, bez obzira na to odakle dolazi. Uranjanje u ključalu vodu dodatna je zaštita.
Isti izvor navodi da pravilno obrađeni i tretirani organski ugljenik i hranjive tvari u urinu i izmetu čine tlo plodnim i sposobnijim da zadrži vlagu.
Na stranici kineskog proizvođača i izvoznika bijelog luka Jining Fenduni Foodstuff Co., Ltd. objavljen je tekst o čestim zabludama u vezi s kineskim bijelim lukom. Kada je riječ o tvrdnjama da se uzgaja u prljavštini, konkretno u ljudskom otpadu, ovaj izvor navodi sljedeće:
Ovo je još jedan razlog zašto se ljudi pitaju: “Je li bijeli luk uvezen iz Kine siguran?” Zemljište je čisto i bez prljavštine, a kora štiti čena. Međutim, ljudi koji vjeruju u ovu zabludu zaboravljaju prednosti organskih đubriva.
Sve više zemalja sada daje prednost ljudskom ili životinjskom otpadu u odnosu na hemijska đubriva. Otpad je bogat izvor hranjivih tvari potrebnih biljkama za rast. Naprotiv, korištenje urina za navodnjavanje zemlje nije ništa više od glasine. Sva polja bijelog luka u Kini imaju odgovarajući sistem navodnjavanja koji snabdijeva polja vodom.
Tvrdnje da se bijeli luk u Kini uzgaja u ljudskom izmetu, zaliva urinom i da predstavlja opasnost po zdravlje popularisao je i američki političar Rick Scott. Njegove tvrdnje iz 2023. godine objavili su i neki kineski mediji, nazivajući ih apsurdnim (1, 2).
Dakle, kanalizacioni otpad može se koristiti, i ponekad se i koristi, kao đubrivo. Takva praksa bilježi se širom svijeta (1, 2, 3). Rađene su i studije koje su pokazale kako su đubriva dobijena iz recikliranog ljudskog urina i fekalija sigurna i efikasna, ali i konvencionalna. S druge strane, na internetu je moguće pronaći i informacije o potencijalnim štetnostima tretiranog otpada.
Nedavno je objavljeno kako je Agencija za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Američkih Država (EPA) objavila da upotreba tretiranog otpadnog mulja kao gnojiva na farmama može predstavljati zdravstveni rizik zbog prisustva “vječnih hemikalija”, koje se sporo razgrađuju.
Dakle, prerađeni ljudski otpad može se koristiti kao đubrivo, no, čak i ako se kao takav koristi prilikom uzgoja luka, to nikako ne znači da se luk uzgaja “u kanalizacionim vodama”, kako se navodi u objavama.
Je li moguće prepoznati luk iz Kine?
U viralnim objavama na našem govornom području navodi se i da je lukovica bez korijena jedna od karakteristika luka koji je proizveden u Kini. U nekim se objavama čak navodi da luk iz Kine nema korijen ”jer mu ne treba” budući da ne raste u zemlji, već u kanalizacionim vodama.
Američka platforma za provjeru činjenica Snopes je 2015. godine pisala o tome može li se bijeli luk uzgojen u Kini prepoznati po nedostatku korijena budući da su se ovakve tvrdnje tada širile u SAD-u. Snopes je zaključio da odsustvo korijena nije uvijek pouzdan način za utvrđivanje porijekla proizvoda budući da bilo kojeg uzgajivača i u Sjedinjenim Američkim Državama ništa ne sprečava da ukloni korijen iz bijelog luka, što mnogi i čine.
Prema izvješću USDA-e [Ministarstva poljoprivrede SAD-a] iz 2009. [PDF], oko 50 odsto bijelog luka koji se prodaje u SAD-u uzgaja se u Kini. Međutim, većina uvezenog bijelog luka (bez obzira na porijeklo izvan Sjeverne i Srednje Amerike) podliježe istim regulatornim smjernicama (prvenstveno se tiču isključivanja nadzemnih materijala i dopuštanja samo suve lukovice) [PDF].
(...)
Nekom bijelom luku uzgojenom u Americi nedostaje korijenski materijal iz niza razloga, a nepostojanje te karakteristike nije dokaz da je bijeli luk konkretno uzgojen u Kini.
Baš kao što uklonjen korijen ne može biti pouzdan faktor u identifikovanju bijelog luka uzgojenog u Kini, čini se da to ne može biti ni njegova izrazito bijela boja, za koju se u viralnim objavama navodi da potječe od izbjeljivanja hlorom.
U članku iz marta 2023. godine objavljenom na stranici kineskog proizvođača i izvoznika bijelog luka Jining Fenduni Foodstuff Co., Ltd. navodi se da hlor i druga sredstva za izbjeljivanje doista mogu učiniti bijeli luk čistijim, ali da to nije razlog koji stoji iza bijele boje luka iz Kine.
Kina proizvodi različite vrste bijelog luka, a jedan od njih je potpuno bijel. Neki dijelovi svijeta proizvode bijeli luk s ljubičastim ili crvenim linijama u bijeloj ljusci. Boja je prirodna, bez obzira na to koliko perete ili čistite lukovicu češnjaka. Slično tome, bijela boja je takođe prirodna, a ne rezultat izbjeljivanja. Više o razlici između bijelog, crvenog i ljubičastog bijelog luka možete pročitati ovdje.
Isti se izvor osvrće i na tvrdnju da se bijeli luk fumigira metil-bromidom (postupak uništavanja insekata). Objašnjeno je da se ova hemikalija obično koristi za fumigaciju te da su je “mnoge prehrambene industrije koristile za ubijanje buba ili štetočina prije pakovanja”. Ipak, navedeno je kako je sada zabranjena u ovoj zemlji.
Upotreba metil-bromida za fumigaciju kineskog bijelog luka takođe je zabluda, tim prije što je nedavno zabranjen u Kini. Prema najnovijoj listi zabranjenih pesticida, metil-bromid više nije dozvoljen za upotrebu na prehrambenim proizvodima. Uredba jasno navodi njegovu upotrebu samo za fumigaciju karantinskih objekata.
Drugi izvori navode da je u Kini zabrana korištenja metil-bromida u poljoprivredne svrhe na snazi od 31. decembra 2018. (1, 2).
Je li bijeli luk na našem tržištu siguran za upotrebu?
Objava iz februara ove godine sadrži ličnu “ispovijest” o navodnom trovanju bijelim lukom u opisu, dok se u samom snimku spominje kako hemijske laboratorije koje su se bavile istraživanjem bijelog luka iz Kine upozoravaju na to da ima velike koncentracije teških metala i zabranjenih insekticida. Ipak, ne pominje se kad su i gdje rađena navodna istraživanja. Nismo uspjeli pronaći da takva istraživanja velikog obima postoje iako ne treba isključiti mogućnost da su neke serije bijelog luka iz Kine zaista bile kontaminirane prilikom kontrola pri uvozu. Uostalom, Indija je zabranila uvoz luka iz ove zemlje zbog, kako je obrazloženo, izvještaja o ulasku češnjaka zaraženog gljivicama. S druge strane, treba imati na umu da je Kina najveći izvoznik bijelog luka (oko 70 odsto ukupnog svjetskog izvoza prema podacima iz 2023. godine), koja luk izvozi u oko 140 država i regija širom svijeta. Takav luk prolazi inspekcijske kontrole zemalja uvoznica.
Raskrinkavanje se obratilo Ministarstvu poljoprivrede Srbije (tvrdnje o opasnosti bijelog luka iz Kine u analiziranim objavama potekle su od izvora iz ove zemlje) i Agenciji za sigurnost hrane BiH upitom da li se na tržištu ovih dviju zemalja nalazi bijeli luk uvezen iz Kine i da li je bezbjedan za upotrebu. Pitali smo i da li su tačni navodi iz objava o načinu uzgoja i korištenju hlora za izbjeljivanje bijelog luka u Kini.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH odgovorili su nam da službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu provode inspekcije koje djeluju u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske, Federalne uprave za inspekcijske poslove Federacije BiH i Inspektorata Brčko distrikta BiH te da navedena hrana takođe podliježe službenim kontrolama na tržištu Bosne i Hercegovine, koje provode inspekcije u sastavu entitetskih, kantonalnih, gradskih i opšinskih tijela nadležnih za inspekcijske poslove.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, do pripreme ovog odgovora, putem mjerodavnih inspekcijskih tijela, kao ni putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF), nije obaviještena da se na tržištu Bosne i Hercegovine nalazi hrana koja je opisana u Vašem upitu.
Do objave ove analize nismo dobili odgovor Ministarstva poljoprivrede Srbije. Ipak, nadležne institucije i eksperti ranije su se, putem medija, oglašavali na temu navodne opasnosti bijelog luka iz Kine. Tako je upotrebu hlora za izbjeljivanje bijelog luka, odnosno njenu navodnu opasnost, za televiziju K1 2022. godine komentarisala doktorantkinja Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Angelina Petković. Između ostalog, izjavila je sljedeće:
Novinarka: Da li sme da se koristi hlor, i na koji način, ako se tretira, evo, konkretno beli luk?
Petković: Zapravo ne postoji u regulativi, da kažemo, izričita zabrana hlora. Ono što mogu da kažem da je kod nas u praksi zastupljeno tretiranje za vreme proizvodnje, odnosno kod je usev još u zemljištu, odnosno polju. Međutim, ukoliko se koristi izbjeljivanje, odnosno hlor, jedino moguće je taj proces izvesti nakon vađenja, odnosno, kad usev više nije u polju. Tako da na taj način možemo da kažemo da to nije baš praksa, ali svakako da hlor nije štetan u smislu da ostavlja neke negativne ostatke, odnosno rezidue, s obzirom da je on po svom hemijskom sastavu gas, tako da, što se tiče samog useva, on ne ostavlja značajna oštećenja.
Novinarka: Šta se dešava sa nekim belim lukom koji ne dolazi sa naših podneblja, kako je negde u Kini to regulisano, da li se zna da li tamo sme i nakon proizvodnje da se koristi za izbeljivanje hlor?
Petković: Pa mi sa sigurnošću ne možemo da tvrdimo kakve su njihove regulative, ali svakako celokupna količina belog luka, ili bilo koje druge namirnice koja dospe na naše tržište, prvenstveno mora biti podvrgnuta fitosanitarnom pregledu i kontroli na ostatke pesticida, tako da na rafovima naših trgovinskih lanaca ne mogu se naći namirnice koje zapravo nisu prošle kontrolu i koje ne zadovoljavaju zdravstvenu ispravnost.
Povodom ove priče, K1 se obratila i Fitosanitarnoj inspekciji, iz koje im je odgovoreno da su uzorci bijelog luka iz uvoza potpuno u skladu sa zakonima Srbije i da su voće i povrće u registrovanim prodavnicama bezbjedni.
Tvrdnju da luk iz Kine nema korijenje jer se uzgaja u kanalizaciji, čiji je izvor zbog vremenske distance teško utvrditi, ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Čak i ako se u proizvodnji bijelog luka u Kini koristi ljudski otpad, ovo je daleko od navoda da se uzgaja u kanalizaciji. Stoga navod da je bijeli luk iz Kine opasan jer se proizvodi u kanalizaciji dobija ocjenu dezinformacija.
Tvrdnju da je bijeli luk koji se uzgaja u Kini opasan jer se izbjeljuje hlorom ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Tvrdnje da su hemijske laboratorije koje su se bavile istraživanjem kineskog bijelog luka upozorile na velike koncentracije teških metala i zabranjenih insekticida ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Nadležne agencije u Srbiji i Bosni i Hercegovini potvrdile su da se luk iz uvoza kontroliše i da se na tržištu može naći samo ako ne predstavlja opasnost za zdravlje.
Napomena:
9. 5. 2025: Sljedeći izvori su nakon objave analize ispravili ocijenjene tvrdnje i dobili ocjenu “Ispravljeno”: Kurir (9. 5. 2025), Mondo(.ba) (9. 5. 2025), Mondo(.rs) (9.5.2025), Espreso (9.5.2025), Najžena (9.5.2025).
(Raskrinkavanje.ba)