Foto: Instagram profil HADIS NAJAFI
Od samog početka ovogodišnjih antirežimskih protesta u Iranu, na društvenim mrežama širi se narativ da su ih inscenirale zapadne zemlje. Kao način da se ovo “dokaže”, u pojedinim objavama podijeljene su netačne tvrdnje o aktuelnim dešavanjima u toj državi.
Hadis Najafi
U javnoj Facebook grupi ISTOK PROTIV ZAPADA I NOVA SVETSKA PODELA 27.9.2022. godine objavljen je sljedeći status:
Upravo se govori da je BBC lazirao vest o pogibiji Iranke koja je vezivala kosu a kasnije ubijena sa 6 metaka.Cekam samo intervju za koji se govori da ga je ta osoba dala danas.Da podsetim samo da je pored one Iranke kojoj je pozlilo a postoji snimak od ulaska u zgradu i ovo navodno ubistvo izazvalo revolt ne samo u Iranu vec i svetu gde je zapad dominirao.Stoko jedna gurate ljude u smrt samo radi licnih frustracija.Znate li sada kada ce dobijati naftu i koliko ce sada Iran da salje drugima naoruzanje koji se bore protiv zapada.Nije prvi put a na zalost ni zadnji.
Autorica statusa je u komentaru objavila i screenshot dijela članka objavljenog na portalu Radio Sarajevo.
Ipak, nije tačno da je BBC “lažirao vijest” o pogibiji Iranke koja je na protestima vezala kosu.
Naime, kako je objašnjeno u članku portala The Observers od 27.9.2022, vijest o smrti djevojke po imenu Hadis Najafi objavljena je prvobitno 25. septembra na Twitter profilu iranske aktivistkinje Masih Alinejad, uz snimak i fotografiju.
Tweet je u međuvremenu obrisan, ali arhivirana verzija dostupna je na web stranici Wayback machine. U tweetu se navodi:
Ova 20-godišnja djevojka koja se spremala da se pridruži protestu protiv ubistva #MahsaAmini ubijena je sa šest metaka.
#HadisNajafi, 20, upucale su u grudi, lice i vrat sigurnosne snage Islamske Republike.
Budi naš glas.
Objava Masih Alinejad sadržavala je navodni snimak incidenta i fotografiju koja navodno prikazuje Hadis Najafi, koji su vrlo brzo postali viralni.
Tvrdnju da je žena koja veže kosu na snimku ubijena Hadis Najafi objavilo je i oko 50 portala iz našeg regiona (1, 2, 3, 4), kao i mnogobrojni korisnici/e društvenih mreža (1, 2, 3, 4).
Kako se objašnjava u članku The Obseversa, dan nakon ove objave, žena s viralnog snimka kontaktirala je BBC Persian i objasnila da ona nije Hadis Najafi, što je ova medijska kuća objavila na svom Twitter profilu. U tweetu se navodi:
Žena koja je vezala kosu i postala simbol hrabrosti demonstranata na ulicama Irana rekla je u videopozivu za BBC Persian da ona nije Hadis Najafi, čija je smrt objavljena. U videoporuci ona kaže: “Borim se za Hadise i Mahse”.
Dakle, žena na viralnom snimku je pogrešno imenovana kao Hadis Najafi. Ona je živa i nastavlja podržavati proteste, kako je i sama rekla za BBC.
Ipak, Hadis Najafi zaista jeste ime djevojke koja je ubijena tokom protesta. Kako se navodi u članku portala The Observers, 22-godišnja Najafi ubijena je na protestu u gradu Karaju, nakon što je nekoliko puta upucana u lice, vrat i prsa. U članku se također tvrdi da se njeno ime nalazi i na listi poginulih koju je objavio Amnesty International, a da je nizozemski portal na perzijskom jeziku Radio Zammaneh objavio njene osmrtnicu, sliku, kao i fotografije fizičkih povreda.
Dakle, djevojka po imenu Hadis Najafi zaista jeste ubijena na protestima u iranskom gradu Karaj, ali viralni snimak djevojke koja veže kosu ne prikazuje nju. BBC nije “lažirao vijest”.
U članku portala Radio Sarajevo od 26.9.2022. godine, čiji se screenshot nalazi u komentaru ove objave, također se pogrešno navodi da Hadis Najafi nije ubijena:
Hadis Najafi, čiju fotografiju mnogi objavljuju na društvenim mrežama. Imala je samo 20 godina, piše iranwire.com, a svjetski mediji su prenijeli informaciju da je ubijena sa šest metaka u grudi, lice i vrat. Sve to se ispostavilo kao lažna vijest.
"Imala je 20 godina i izašla na proteste zbog ubijanja Mahse Amini. Juče je vezala kosu i odvažno krenula u borbu protiv diskriminacije, ugnjetavanja i ugrožavanja žena. Danas je ubijena", bilo jre navedeno u objavama brojnih medija.
Nedugo zatim Hadis Najafi se javila perzijskom BBC-u.
Na dnu članka navodi se da je riječ o ispravci. Dakle, može se pretpostaviti da je Radio Sarajevo, kao i niz drugih portala, pogrešno opisao viralni snimak na kojem žena veže kosu, pa je na ovaj način nastojao ispraviti tu pogrešku.
Smrt Mahse Amini
U objavi na Facebook grupi ISTOK PROTIV ZAPADA I NOVA SVETSKA PODELA također se navodi da Mahsa Amini nije ubijena, već da joj je pozlilo i da postoji snimak koji to dokazuje.
Slične tvrdnje iznose se i u objavi na Facebook stranici Antifa Šibenik od 26.9.2022. godine:
Kako je počelo. Obitelj iranskih Kurda došla je u posjetu u Teheran. Mlada žena Mahsa Amini iz te kurdske obitelji uhapšena je zbog toga što je nepropisno nosila veo. I tu se priče sasma razilaze.
Ako je vjerovati vlastima i CCTV kameri iz policijske postaje Mahsa je čekala u predvoriju postaje, slobodno se kretala te se u jednom trenutku srušila te par dana kasnije umrla u bolnici. Doktori ne spominju nikakve ozljede glave. Naravno ne možemo znati da li je ta snimka autentična, ali nema ni snimke koja bi kazivala drukčije.
Mahsa Amini bila je 22-godišnja žena koju je iranska “policija za moral” uhapsila u Teheranu 13. septembra jer navodno nije bila propisno obučena. Tri dana nakon njenog hapšenja, 16. septembra, preminula je u bolnici. Policija tvrdi da je imala srčani udar, ali njena porodica, kao i svjedoci/kinje koji/e tvrde da su navodno vidjeli/e njeno premlaćivanje, navode da ju je policija pretukla.
S obzirom na to da su informacije u vezi sa slučajem Mahse Amini različite, te da se još uvijek nije provela nezavisna istraga koja bi utvrdila činjenice, i dalje je nemoguće sa sigurnošću reći šta je bio njen uzrok smrti.
Međutim, eksplicitne tvrdnje u kojima se navodi da je umrla jer joj je pozlilo ili jer je imala srčani udar neutemeljene su. Tačno je da su iranske vlasti objavile snimak sigurnosne kamere za koji tvrde da prikazuje trenutak kada se Amini srušila od srčanog udara u policijskoj stanici.
Čak i ako je snimak autentičan, što je upitno, nije “dokaz” da je Amini preminula od srčanog udara.
Kako se objašnjava u članku fact-checking portala Polygraph od 27.9.2022. godine, svjedoci/kinje koji/e su dali/e izjave o tome da je Amini pretučena nisu tvrdili/e da je napadnuta u stanici, već u policijskom kombiju na putu prema tamo. Erfan Mortezaei, rođak Amini, izjavio je za portal Sky News da je Amini izgubila vid i onesvijestila se u centru kao rezultat "potresa mozga od udarca u glavu".
Suprotno tvrdnjama sa stranica Antifa Šibenik, postoje izjave doktora i nalazi koji ukazuju na to da je Amini bila fizički napadnuta.
Kako je objašnjeno u članku portala Radio Slobodna Evropa od 20.9.2022. godine, dr. Hossein Karampour iz južne iranske provincije Hormozgan suprotstavio se zvaničnoj verziji događaja u pismu koje je poslao predsjedniku Iranskog medicinskog vijeća. Karamour u pismu navodi da fotografije Amini iz bolnice na kojima se vidi da krvari iz ušiju i ima modrice ispod očiju nisu u skladu sa simptomima koji su posljedica srčanog udara, već u skladu sa simptomima povezanim sa povredom glave. I nekoliko drugih doktora na društvenim mrežama ukazalo je na istu stvar, navodi se u članku.
Portal Iran International u članku od 19.9.2022. godine tvrdi da su došli u posjed fotografija s CT snimcima glave Amini uz pomoć “haktivista” i da ti snimci pokazuju frakturu lobanje, krvarenje i edem mozga.
Iranske vlasti tvrde da CT snimci glave pokazuju da je imala operaciju mozga u djetinjstvu i da su posljedice te operacije vidljive, dok njeni roditelji inzistiraju da Amini nikada nije imala operaciju mozga ili bilo kakvih zdravstvenih problema.
Dakle, iako i dalje nije potpuno jasno kako je tačno preminula Mahsa Amini, postoje indikacije da vlasti nastoje sakriti policijsku brutalnost i njenu smrt prikazati kao nesretan slučaj.
U pokušaju diskreditacije protesta u Iranu, u objavi na stranici Antifa Šibenik iznosi se još netačnih tvrdnji:
Ukratko kako god počeo ovaj prosvjed i koji su god razlozi koji su pokrenuli legitimno nezadovoljstvo stvari su odmah otišle drugim tokom.
Da li treba uopće reći da zapadni mediji ne izvještavaju već kao i uvijek prodaju maglu i manipuliraju.
Ti samoproklamirani nezavisni zapadni mediji zaboravili su spomenuli da je jučer milijun ljudi u Teheranu izašlo na trg dati podršku vlasti i izraziti protivljenje nasilnim prosvjedima.
Nije tačno da zapadni mediji nisu izvještavali o demonstracijama organizovanim u znak podrške vlastima u Teheranu. Google pretraga pokazuje da su mnogobrojni mediji, od Washington Posta, preko Euronewsa do Guardiana, izvještavali o njima.
Kako se navodi u članku Al Jazeere od 25.9.2022. godine, u Teheranu su se hiljade ljudi okupile u znak podrške vladajućem režimu i protiv antirežimskih protesta. U članku od 5. oktobra navodi se da su tri takve demonstracije organizovane u Teheranu do sada, a pozivi za podršku upućeni su građanima i građankama preko državne televizije i masovnih SMS poruka.
Ne postoje nikakvi dokazi da su ove demonstracije okupile “milion ljudi”, kako se navodi u spornoj Facebook objavi.
Shodno činjenicama, ocjenu dezinformacija dajemo tvrdnjama da je BBC “lažirao vijest” o smrti Hadis Najafi, da doktori ne spominju nikakve ozljede glave u slučaju Mahse Amini i da je milion ljudi izašlo na demonstracije u Teheranu u znak podrške vlastima.
Istu ocjenu dajemo tvrdnji da viralni snimak na kojem žena veže kosu prikazuje Hadis Najafi, kao i tvrdnji da Najafi nije zapravo ubijena, jer se žena sa snimka javila BBC-u.
(Raskrinkavanje.ba)
Napomena
10.10.2022.
Nakon objave ove analize, portali Mondo (.rs), Buka, Espreso i Objektiv ispravili su svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
11.10.2022.
Nakon objave ove analize, portali Novosti, Fokus, Slobodna Bosna, Portal Analitika, Mondo (.me) i Novi dani ispravili su svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
12.10.2022.
Nakon objave ove analize, portal Žena ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
17.10.2022.
Nakon objave ove analize, portal Telegraf ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
2.12.2022.
Nakon objave ove analize, portal Luftika ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
5.12.2022.
Nakon objave ove analize, portal Banjaluka 24 ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
24.4.2023.
Nakon objave ove analize, portal Mondo ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.