Foto: Raskrinkavanje.ba
Čitatelji i čitateljke u Bosni i Hercegovini prošle su godine svakih nekoliko sedmica imali priliku pročitati vijest o velikom arheološkom otkriću, uglavnom o nekoj “novootkrivenoj” nekropoli stećaka iz srednjeg vijeka. Medijski članci o ovim “otkrićima” nerijetko su opremani senzacionalističkim naslovima o “dosad nepoznatim” nekropolama.
Bogata prošlost: U BiH pronađena do sada nepoznata nekropola stećaka i dva srednjovjekovna grada (Faktor, 4. 8. 2024)
Veliko arheološko otkriće u BiH: Pronađena do sada nepoznata nekropola stećaka (Oslobođenje, 16. 8. 2024)
Novo arheološko blago u BiH: U šumi otkrivena nekropola stećaka iz srednjeg vijeka!” (Buka, 8. 11. 2024)
Otkrivene dvije nekropole stećaka u BiH (Avaz, 21. 9. 2024)
Sva ova “otkrića”, o kojima su mediji izvještavali gotovo sedmično, imaju nešto zajedničko – iza njih stoji Fondacija “Čuvari baštine – Bassania”. Izvještaje o navodnim otkrićima ove fondacije pronašli smo u gotovo 100 članaka objavljenih na desetinama portala od 2022. godine.
Fondacija “Čuvari baštine – Bassania”, osim u ovim člancima, često je bila u centru medijske pažnje kroz razne intervjue i priloge koji su emitovani na televiziji ili objavljeni u online formi. O svojim aktivnostima govorili su za TVSA, Federalni radio, novinsku agenciju Fena, kao i za druge poznate medije, poput magazina Stav i televizije Hayat.
Da li je zaista riječ o otkrićima dosad nepoznatih arheoloških nalazišta ili su medijski napisi o njima senzacionalizam bez naučnog pokrića?
O tome smo razgovarali s nekoliko stručnjaka iz oblasti historije i arheologije.
Od ljubitelja historije do “pronalazača”
Fondacija “Čuvari baštine – Bassania” osnovana je 2021. godine i registrovana je pri Ministarstvu pravde BiH. Osnivač Fondacije i predsjednik njenog upravnog odbora je Emir Medanhodžić, ekonomista, poduzetnik i historiografski entuzijasta. Medanhodžić nije ni arheolog ni historičar. Osim njega, članovi Fondacije su i Feđa Kulina, Ibro Šabanović i Suad Haznadarević (1, 2). Nismo uspjeli pronaći potvrdu da je neko od njih arheolog ili historičar (1, 2, 3).
Prema podacima s njihove Facebook stranice, Fondacija za cilj ima “očuvanje bosanskohercegovačkog kulturno-historijskog naslijeđa”, a prema podacima koji su javno dostupni, finsansiraju se kroz donacije. Jedna od njihovih aktivnosti jeste obilaženje i čišćenje nekropola stećaka, kao i skretanje pažnje na njihovu devastaciju u nekim lokalnim zajednicama. Osim toga, bave se i istraživanjem navodno novih lokaliteta i evidentiranjem novih nekropola. U gostovanju na TVSA 12. novembra 2024. godine Medanhodžić je izjavio da je Fondacija u tri godine djelovanja otkrila više od 50 neevidentiranih nekropola stećaka.
Na Facebook stranici Fondacije u proteklim su mjesecima objavljena “otkrića novih nekropola” na lokacijama u opštinama Sokolac (lokalitet Kuštravica u selu Kuti; arhiva dostupna ovdje), Rogatica (sela Borovsko, Šljivino, Kozadre i Dub; arhive dostupne ovdje, ovdje, ovdje i ovdje), Novo Goražde (u selu Naščenje u Kopačima; arhiva dostupna ovdje), Trnovo (selo Batići; arhiva dostupna ovdje) i Istočno Sarajevo (Kasindo i Miljevići; arhive dostupne ovdje i ovdje).
Ova “otkrića” bila su predmet intenzivnog medijskog izvještavanja i najčešće predstavljena kao naučna otkrića iz oblasti arheologije. Ipak, mediji, uključujući i novinske agencije i javni servis, prenosili su tvrdnje o pronalasku novih nekropola bez dodatne provjere ili konsultacija s arheolozima/ginjama i historičarima/kama.
Naučni metod
Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici koji se mogu pronaći širom Bosne i Hercegovine, kao i u dijelovima Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Prema dostupnim podacima, pojavljuju se u drugoj polovini 12. stoljeća, a njihova proizvodnja prestaje u 16. stoljeću. Kako je navedeno na web stranici UNESCO-a BiH, do sada je evidentirano preko 70.000 stećaka na 3.300 lokacija, od kojih se većina nalazi u Bosni i Hercegovini (oko 60.000 stećaka).
U UNESCO-vu Listu svjetske baštine upisano je 20 nekropola stećaka u BiH.
Foto: Slika stećaka ispred sjedišta UNESCO-a u Parizu/Raskrinkavanje
O stećcima smo razgovarali s dr. Emirom Filipovićem, vanrednim profesorom na Odsjeku za historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, čije je područje interesovanja srednjovjekovna historija. Kako je objasnio Filipović, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine (ALBiH), koji je 1988. godine objavio Zemaljski muzej u tri toma, predstavlja najsveobuhvatniji katalog arheoloških nalazišta i lokaliteta od kulturno-historijskog značaja u Bosni i Hercegovini.
U gostovanju na TVSA u novembru 2024. godine Medanhodžić je objasnio da Fondacija “Čuvari baštine – Bassania” do otkrića dolazi tako što obiđu određenu lokaciju, uglavnom na poziv mještana, provjere da li je ta lokacija evidentirana u Arheološkom leksikonu BiH i, ukoliko nije, slikaju lokalitet i smatraju da su ga prvi evidentirali.
Naučni metod, pak, nalaže drugačiji pristup. Detaljniji opis arheološkog istraživanja dao nam je arheolog Tarik Silajdžić, kustos Zavičajnog muzeja Visoko.
Istraživanje i evidentiranje stećaka, prema trenutnim arheološkim standardima, podrazumijeva sljedeće korake:
- priprema kroz temeljito istraživanje literature i ranije objavljenih djela o području koje se pregleda i istražuje
- pregled kartografskih podataka (stare karte, trenutni katastarski i geodetski podaci)
- izlazak na teren i evidentiranje/obrada stećaka vrši se uz vođenje temeljite dokumentacije u vidu formulara dva tipa:
a) formulari o cijeloj nekropoli
b) formulari o svakom pojedinačnom stećku
Silajdžić je rekao da ovi formulari sadrže osnovne informacije o nekropoli i stećcima, kao što su uži naziv lokaliteta, naziv šireg mjesta ili grada kome lokalitet pripada, broj katastarske čestice koju nekropola zauzima, broj stećaka, tip stećaka, orijentacija, GPS koordinate, opis trenutnog stanja i skica s obaveznim dimenzijama. Ostali koraci su sljedeći:
- fotodokumentacija nekropole prije obrade, tokom obrade i nakon obrade (čišćenja) nekropole/stećaka radi poređenja i prikaza radnog procesa. Svi stećci moraju biti pojedinačno fotografisani i numerisani trasirkama i “sjeverom” radi naznake dimenzija i orijentacije stećaka
- skica nekropole (arhitektonski crtež ili geodetski snimak) kao trajni zapis pozicije stećaka
- pisani izvještaj ili elaborat s detaljnim opisom svih izvršenih radova, koji se podnosi nadležnim ustanovama (obično kantonalni zavodi za zaštitu spomenika)
Kontaktirali smo i Fondaciju “Čuvari baštine – Bassania” i zamolili ih da s nama podijele informacije o tome da li Fondacija prilikom otkrića novih lokaliteta sarađuje s arheolozima/ginjama i historičarima/kama, da li se konsultuje s nekim od stručnih lica prije objave rezultata istraživanja na društvenim mrežama te da li je neko od njenih otkrića objavljeno u nekoj domaćoj ili stranoj naučnoj publikaciji. Odgovorili su nam sljedeće:
Drago nam je da smo predmet vašeg "Raskrinkavanja" s obzirom na to da se ovi kojima je to u interesu vješto kriju i huškaju pojedine portale poput vas. Poštujemo Vas i posao kojim se bavite, ali morate znati koja pitanja možete postaviti kao novinar, a ne postavljati pitanja koje vam nameće skrivajuća strana. Naime, da bismo posjetili neku nekropolu, ne treba nam apsolutno ničija saglasnost, a ponajmanje arheologa, jer da arheolozi rade svoj posao, Fondacija "Čuvari baštine - Bassania" ne bi ni trebala postojati. Te nekropole su zapuštene, neobilježene, a kako smo izvijestili, mnoge nisu ni evidentirane. Pitamo mi Vas, možete li prije "raskrinkavanja" istražiti kome smeta novo otkrivanje i evidentiranje nekropola, kome smeta čišćenje i obilježavanje tih nekropola? To svakako trebate njih pitati jer smo sigurni da je to njihov posao, koji očito ne obavljaju, a još im teško pada kada ga drugi rade umjesto njih. Vas pitamo, zašto niste prvo tražili od njih argumente za ono što tvrde, a to je da su nekropole ranije evidentirane, nego nas preko vas "raskrinkavaju". Usput, pozivamo vas novinare da sljedeći put neko od vas krene s nama na lice mjesta. Samo poznavanjem materije i prikupljenim argumentima možete nešto "raskrinkavati". Bilo kakvo piskaranje bez navedenih činjenica ispravljamo putem suda.
Dakle, sudeći prema dostupnim informacijama, istraživanja Fondacije nisu u skladu s naučnim metodom, njihova navodna otkrića nisu recenzirali/e stručnjaci/kinje iz oblasti arheologije i historije niti su objavljena u naučnim publikacijama. Riječ je, suštinski, o fotografijama stećaka koje su objavljene na društvenim mrežama, bez mnogo detalja, uz tvrdnje da se radi o novim arheološkim otkrićima. Mediji su u svojim člancima ovakve objave izjednačavali s pravim naučnim istraživanjima.
Nekoliko novih nekropola zaista je pronađeno u Bosni i Hercegovini proteklih decenija. Ova istraživanja provodili/e su arheolozi/ginje, nerijetko uz nadzor ili podršku kulturnih državnih institucija. Njihova otkrića potvrdili/e su drugi/e stručnjaci/kinje, a članci o njima objavljeni su u relevantnim naučnim publikacijama (1, 2, 3).
Jesu li “nova otkrića” zaista nova?
Stručnjaci s kojima je za potrebe pisanja ove analize razgovaralo Raskrinkavanje skeptični su prema otkrićima Fondacije “Čuvari baštine – Bassania”. Neki od njih su se o ovim otkrićima oglašavali i ranije. U augustu 2024. godine iz Fondacije su tvrdili da su otkrili novu nekropolu stećaka u selu Otričevo kod Rogatice, što su prenijeli mnogi mediji (1, 2). Tim povodom oglasio se arheolog Admir Džemidžić, kustos Zavičajnog muzeja u Goraždu, rekavši da nije riječ o novom otkriću te da je nekropola evidentirana i naučnoj zajednici poznata još od ‘80-ih godina, a lokalnom stanovništvu vjerovatno stoljećima. U razgovoru za portal Klix u augustu prošle godine pozvao je naučnu zajednicu da se bori protiv pseudonaučnika, a medije da ustupaju prostor stručnjacima.
U tomu III Arheološkog leksikona BiH (str. 92, broj 17.22) evidentirano je selo Borovsko u blizini Rogatice, za koje je Fondacija u septembru 2024. godine tvrdila da je u njemu pronašla nekoliko neevidentiranih nekropola stećaka. Ipak, u ALBiH se navodi da su u tom selu pronađeni prahistorijski tumuli, odnosno grobovi iz kasnog bronzanog i ranog željeznog doba, te grob iz kasnog rimskog doba.
Foto: ALBiH
Nekropole stećaka u ovom selu ne spominju se u ALBiH.
Tarik Silajdžić je kazao da je nekropola pod imenom Jasik evidentirana u ALBiH u opštini Rogatica, ali u selu Vratar. Također je kazao da ostala “otkrića” Fondacije iz proteklih mjeseci nisu evidentirana u Arheološkom leksikonu, barem ne pod istim imenom. Silajdžić je još istakao:
Tvrdnje o pronalasku “novih neevidentiranih nekropola” Fondacija bazira na osnovu samo jednog izvora – Arheološkog leksikona BiH. Međutim, ALBiH je izašao prije skoro 40 godina, vrijeme za koje je skoro u svakom dijelu BiH došlo do evidentiranja i publiciranja novih nekropola/stećaka. To znači da nekropole koje Fondacija navodi kao “nove” nisu nužno nove, nego su najvjerovatije već evidentirane i publicirane u drugim recentnijim izdanjima. Iz toga proizlazi sljedeće stanje – namjernim ili nenamjernim ograničavanjem na ALBiH, odnosno zaobilazeći literaturu objavljenu poslije 1988. godine, a u kojoj se obrađuju “pronađeni” stećci, dolazi do krivotvorenja činjenica i onoga što bismo u naučnoj praksi okarakterisali kao plagijat. Zato su temeljita provjera i konsultacija prethodno objavljenih djela ključne.
Imena lokaliteta u Arheološkom leksikonu nužno ne odgovaraju imenima koja se javljaju danas.
Ovo je jako bitno. Razlog je sama priroda jezika, koji je podložan promjenama. Leksikon je objavljen prije 40 godina i jedan lokalitet/nekropola tada zabilježena pod jednim danas može biti poznata pod drugim imenom, što naizgled može dovesti do iznenadnog otkrića novih nekropola kada to zapravo nije slučaj. Još jedan razlog zašto ALBiH ne može služiti kao apsolutni i glavni izvor.
Raskrinkavanje je razgovaralo i s Admirom Džemidžićem, koji tvrdi da su nekropolu u selu Naščenje u Kopačima u ranijim radovima spominjali Alija Bejtić, Zdravko Kajmaković, kao i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u okviru pisanja o građevini Zvečaj na Drini (u blizini Ustiprače). Dodao je da nije dovoljno koristiti jedan izvor pri obavljanju istraživanja.
U stručnim krugovima je opće poznato da se pojedine lokacije i toponimi koji se nalaze u ALBiH danas teško mogu pronaći na terenu, jer je svaki teren podložan promjenama, te vegetacija, teren erodira, i sa svim ovim procesima kompletan se krajolik mijenja.
Dr. Emir Filipović kazao je da nova otkrića jesu moguća, ali su vrlo rijetka, zbog čega bi javnost trebala biti skeptična ukoliko neko gotovo svake sedmice predstavlja “novootkrivene” nekropole. Na koncu naglašava da, iako je moguće da je Fondacija zaista došla do nekih novih otkrića, činjenica da su neki od njihovih “pronalazaka” već od ranije bili poznati stručnjacima dovodi u pitanje sve njihove objave.
Činjenice o “dosad nepoznatim” nekropolama teško je naći zbog nedostatka ažuriranih sveobuhvatnih listi ili mapa koje pokazuju sve evidentirane nekropole u Bosni i Hercegovini, kao i manjka pristupa relevantnoj literaturi. Ipak, stručnjaci s kojima smo razgovarali vrlo su skeptični kada je riječ o ovim “otkrićima”.
Filipović je izrazio zabrinutost zbog nestručnog obrađivanja arheoloških lokaliteta.
Koliko mi je poznato, na temelju onoga što sam imao priliku vidjeti i pročitati, djelatnost Fondacije “Čuvari baštine – Bassania” ne provodi se u skladu s ustaljenim naučnim metodama i procedurama, jer u toj Fondaciji nema stručnih i za to licenciranih pojedinaca koji bi mogli obavljati taj osjetljivi posao i obraditi lokalitete u skladu s ranije utvrđenim i prihvaćenim standardima. Upravo iz tog razloga takvo djelovanje proizvodi više štete nego koristi, jer se nestručnim i nepažljivim “čišćenjem” nanosi šteta arheološkom lokalitetu, a predstavljanjem određenog lokaliteta kao “novootkrivenog” pokušava se senzacionalistički privući pažnja s ciljem prikupljanja donacija za dalje zavođenje javnosti na krivi trag.
Silajdžić je također kazao da, prema njegovom mišljenju, Fondacija “Čuvari baštine – Bassania” ne posjeduje “kapacitete za sprovođenje složenih postupaka arheološkog evidentiranja i obrade stećaka prema trenutnim kriterijima i standardima u BiH”. Shodno tome, kako navodi, ona ne bi trebala da nastupa samostalno, već kao ispomoć zvaničnim institucijama kulture (kao što su muzeji i zavodi) na način da pruža informacije o evidentiranim stećcima bez njihove terenske obrade, odnosno samo uz prisustvo stručnih lica.
Džemidžić je dalje kazao:
Rezultati evidentiranja i obrade stećaka obično se objavljuju u stručnim i naučnim časopisima, bilo da se radi o tek otkrivenim stećcima ili već poznatim. Otkriće novih stećaka bez adekvatne metodologije istraživanja (kao što je opisano iznad) samo po sebi nije dovoljno za objavu u nekom referentnom časopisu; ovo što se radi dovoljno je da se objavljuje po portalima i da se skupljaju “lajkovi” i skreće pažnja na osobe koje s naukom ni u kojem slučaju nemaju veze.
Dakle, Fondacija “Čuvari baštine – Bassania” bavi se promocijom kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, ali i obilascima lokaliteta i “otkrićima” srednjovjekovnih nekropola, koja objavljuje putem društvenih mreža. Ova “otkrića” su već mjesecima tema članaka na portalima, ali u ovim člancima nema razlike između djelovanja ove fondacije i naučnih istraživanja koja sprovode arheolozi/ginje, historičari/ke i naučne institucije. Kada se uzmu u obzir i tvrdnje stručnjaka o potencijalnoj šteti koju značajnim arheološkim lokalitetima može nanijeti čišćenje bez stručnog nadzora, postavlja se pitanje koliko je promocija ovakvih aktivnosti u medijima pozitivna za očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
Senzacionalističko predstavljanje ovih tema u medijima možda privlači publiku, ali takav sadržaj nema informativnu i edukativnu vrijednost ukoliko su iz diskusije isključeni/e stručnjaci/kinje koji/e mogu ponuditi provjerene informacije o arheološkim nalazištima i pomoći u kreiranju realistične slike o bogatom bh. naslijeđu, kao i u naporima da se ono očuva i promoviše.
(Raskrinkavanje.ba)