Političko i javno oglašavanje u skladu sa pravilima CIK-a, odnosno Pravilnikom o medijskom predstavljanju političkih subjekata, podrazumijeva emitiranje i objavu oglasa, javnih poziva, spotova i bilo kojeg drugog vida javnog oglašavanja političkog subjekta, te svaki vid oglašavanja putem medija, plakata, postera, interneta, letaka, pokretnih reklama i svaki drugi vid javnog oglašavanja dostupan biračima i javnosti, i zabranjeno je do 7. septembra 2018. godine.
Zabrana vođenja plaćene izborne kampanje za političke subjekte
(1) U razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje, političkim subjektima zabranjeno je plaćeno političko oglašavanje putem medija ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim plaćenog političkog oglašavanja o održavanju internih skupova tijela i statutarnih tijela političkih subjekata.
Članak 3. Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u razdoblju od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora
Općepoznata činjenica je da politički subjekti u BiH redovno krše propise predizborne kampanje, nerijetko i izbornu šutnju, iako je i u članu 11. stav (2) Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata propisano da se zabrane kao i druga ograničenja iz Poglavlja 16. Izbornog zakona BiH odnose i na ostala “sredstva komunikacije kojima se može isporučiti zvučni video ili tekstualni sadržaj”. Uvidom u aktivnosti političkih subjekata na društvenim mrežama jasno je da se član 11. Pravilnika i Poglavlje 16. Izbornog zakona BiH uveliko krše.
Za rješavanje po prigovorima na povrede Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata nadležna je Centralna izborna komisija BiH (CIK).
Odgovarajući na zastupničko pitanje Saše Magazinovića, zastupnika u Predstavničkom domu PSBiH, vezano za političku kampanju koja se uveliko vodi na društvenim mrežama, iz CIK-a je još jednom pojašnjeno da propisane zabrane podrazumijevaju “korištenja domaćih i međunarodnih sredstava komunikacije s ciljem uticaja na birače putem sredstava informisanja koja, obuhvataju ali nisu ograničena na radio i televizijski program, štampane medije, internet, SMS poruke ili videporuke isporučene putem mobilnih telefona”.
Iz prethodnog slijedi da bi se pod ta sredstva mogli podvesti online mediji i društvene mreže. Međutim, u ovoj oblasti, kod rješavanja prigovora političkih subjekata koji su se žalili na objavu tekstova i slika s ciljem uticaja na birače, CIK nije mogla na pouzdan način utvrditi činjenicu da je dostavljeni dokazni materijal objavljen u kritičnom vremenu (izborne šutnje), niti sa sigurnošću moglo utvrditi ko je objavio taj materijal s obzirom da određene domene su izvan jurisdikcije BiH, što predstavlja prepreku za utvrđivanje odgovornih političkih subjekata i lica koja bi se mogla sankcionisati. Na taj način ova oblast nije zakonski dovoljno precizirana niti trenutno postoje primjeri dobre prakse koji bi omogućili da se uspješno vode postupci protiv nedozvoljenih radnji u izbornom procesu, a koje se ostvaruju putem društvenih mreža i online medija, te se može nažalost zaključiti da se radi o svojevrsnoj sivoj zoni.
Odgovor CIK-a na zastupničko pitanje Saše Magazinovića, 30.08.2018.
S tim u vezi posjetili smo Facebook profile nekih političkih subjekata i kandidata/kinja za različite nivoe bh. vlasti na predstojećim izborima, kako bismo provjerili kakve sadržaje politički subjekti plasiraju putem društvenih mreža, i pri tom smo konstatovali da politički subjekti veoma vješto koriste društvene mreže kako bi isporučivali “zvučne video ili tekstualne sadržaje”.
Tako, primjera radi, stranke SDA, SDP, SBB, SNSD, uglavnom najavljuju skupove i tribine, te potom izvještavaju sa istih. Prenose se intervjui sa kandidatima i nosiocima lista, promovišu predizborni programi, izvještava o uručenim donacijama itd. Predizborni plakati na kojima se sugeriše zaokruživanje određenog broja i stranke uglavnom su zastupljeni na FB profilima pojedinaca. Političkim partijama u BiH nije strana ni opcija “Facebook live” koja se koristi za direktno prenošenje predizbornih skupova i tribina.
Na Facebook stranici Demokratske fronte zatekli smo najraznovrsnije sadržaje, koji se ne odnose samo na rad ove stranke. Tako DF dijeli sadržaje poput članaka o Miloradu Dodiku, bh. sportistima, ali i precizne upute i sugestije koji brojevi treba da se zaokruže “za DF” na predstojećim izborima.
Novoformirana stranaka Narod i pravda, koju predvodi bivši premijer KS, Elmedin Konaković svoju FB stranicu pretežno koristi za objave poziva za predizborne skupove, te plasiranje izvještavaja o održanim skupovima.
Među najzanimljivijim FB profilima pojedinaca svakako je profil Dragana Mektića, aktuelnog ministra sigurnosti BiH koji je nosioc liste SDS-a za PSBiH. Mektić, između ostalog, svoj FB profil koristi i za plasiranje satiričnih priča i viceva na račun svojih političkih oponenata. Zanimljiv je i FB profil Boriše Falatara, kandidata za člana Predsjedništva BiH, na kojem smo zatekli raznorazne sadržaje među kojima se izdvaja video na kojem Falatar obavlja teške građevinske radove, uz poruku: “teško je ovu vlast razvalit”.
Da se vlasti, ali i svi pretendenti za dobijanje iste, itekako znaju koristiti savremenim načinima komunikacije pokazuje upravo kampanja za predstojeće izbore koja je odavno započela upravo na društvenim mrežama. Jasno je i da je u pitanju zloupotreba ne samo društvenih mreža, već i nedorečenosti i nedostataka u zakonskom okviru u BiH koji se odnosi na ovu materiju. Stoga, preuranjena kampanja i način na koji se ona već uveliko vodi na društvenim mrežama, sve su prilike, ostaće nesankcionisana od strane nadležnih institucija, a preciznije zakonsko uređenje ove oblasti trebalo bi biti predmet interesovanja i aktivnosti zakonodavnih i izvršnih tijela koja će se formirati nakon oktobarksih Općih izbora 2018. godine.
(Istinomjer.ba)