Foto: Raskrinkavanje.ba
Portal Večernji list objavio je 23. septembra 2026. godine članak o Facebook objavi koju je podijelio Semir Efendić, kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na Opštim izborima 2026. Članak je opremljen sljedećim naslovom:
Govor mržnje kandidata za člana Predsjedništva BiH: Zločine nad Hrvatima u Fojnici, po Efendiću, treba nagraditi
Efendić je objavu o kojoj je napisan članak podijelio ranije u septembru, nakon predizborne posjete Fojnici. U članku je optužen za “izvrtanje istine o ratu u BiH”, “prekrajanje granica” i “oduzimanja prava Hrvatima”. Navodi iz naslova da “zločine nad Hrvatima u Fojnici, po Efendiću, treba nagraditi” u članku su argumentovani na sljedeći način:
“Sve počinje od agresije u kojoj je Fojnica imala važnu ulogu kao čvorište koje spaja zeničku, sarajevsku i travničku regiju, kao područje preko kojeg se slala pomoć za Gornji Vakuf (Gornji Vakuf - Uskoplje). Fojnica je ostala kost u grlu, u njoj je slomljena ideja Herceg Bosne i zato me boli što je ova općina danas po strani”, kazao je za vrijeme boravka u Fojnici Semir Efendić. Fojnicu bi zbog etničkog čišćenja od Hrvata, kojih je protjerano više od 80 posto, uz brojne zločine nad civilnim stanovništvom, uključujući i ubojstva starih i nemoćnih te gvardijana i vikara fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, trebalo nagraditi, a ne procesuirati.
Osim ove interpretacije Efendićeve izjave, u članku se navodi i sljedeće:
Od grada pa do “oslobođenih” sela u Fojnici ostaju samo franjevci, stari i nemoćni, jednom riječju, oni najslabiji i potpuno nezaštićeni koji postaju žrtve teških zločina, od kojih su najteži spaljivanje dviju starica u Šćitovu te ubojstvo dvojice fojničkih franjevaca. A za sve to Fojnica bi, po Efendiću, trebala biti nagrađena, umjesto što je na margini društvenih i turističkih događaja. Od Alije Izetbegovića, koji je progon Hrvata iz Fojnice nazvao oslobođenjem te bio prvi u nizu bošnjačkih političara koji su pomilovali ubojice fojničkih franjevaca, do Semira Efendića - u odnosu bošnjačkih političara prema hrvatskim žrtvama Fojnice ništa se nije promijenilo.
U nastavku članaka navodi se da se Efendić “malo bavio i prekrajanjem granica iznoseći tezu da ova općina treba pripasti sarajevskoj regiji”, a problematizovani su i drugi dijelovi njegove objave na Facebooku.
Efendić je kao mlad političar ipak napravio i dodatne iskorake. U Fojnici se tako malo bavio i prekrajanjem granica iznoseći tezu da ova općina treba pripasti sarajevskoj regiji, a izrazio je i nadu da granice županija, odnosno kantona, ne postoje i u glavama ljudi. Dotaknuo se i, po njemu, previše Hrvata koji s područja Lepeničke doline rade u institucijama, federalnim i državnim, u Sarajevu. “Zamislite kako je Bošnjacima iz Fojnice, Kiseljaka i Kreševa koji svakoga dana gledaju kako tri autobusa ‘ugroženih’ Hrvata idu na posao u federalne i državne institucije u Sarajevo, a oni ne mogu u njima raditi”, kazao je za posjeta Fojnici Semir Efendić, koji pretendira biti član Predsjedništva BiH i za politiku kakvu vodi u Sarajevu dobiti potporu i u drugim krajevima BiH.
Članak je prenijelo nekoliko drugih medija, opremajući ga istim ili skoro istim naslovom: Paralele.info, Grad-busovača, Radiotelevizija Herceg-Bosne, Hercegovina.in, BIH-BOX, Hrvatski medijski servis i Klik Jajce. Portali Bild.ba i Dnevnik.ba su svoje članke opremili sličnim naslovima.
Sramotne izjave Semira Efendića, on bi zločine nad Hrvatima nagrađivao (Bild.ba)
Skandalozne tvrdnje Efendića: Zločine nad Hrvatima u Fojnici treba nagraditi (Dnevnik.ba)
Sične navode pronašli smo i u naslovima članaka na portalima UM info i Dnevno (.hr).
Zločine nad Hrvatima u Fojnici, po Efendiću, treba nagraditi (UM info)
Muslimanski političar bi nagrađivao zločine nad Hrvatima, prekrajao bi i granice (Dnevno.hr)
Šta su činjenice?
Semir Efendić je 13. septembra ove godine na svom Facebook nalogu objavio videosnimak nastao tokom posjete Fojnici u vrijeme izborne kampanje. Ipak, suprotno navodima u analiziranim naslovima i člancima, nije rekao da opštinu treba nagraditi za zločine nad Hrvatima Fojnice. Riječ je o manipulativnoj interpretaciji izjave date u kontekstu izborne kampanje, u kojoj je govorio o neiskorištenim ili zanemarenim kapacitetima Fojnice. U dijelu snimka na koji se poziva Večernji list i portali koji su prenijeli taj članak Efendić govori sljedeće:
Fojnica je jedno od mjesta u Bosni i Hercegovini koje ima sigurno deset puta veći potencijal, nego što se sada koristi, a dokazala je to kad je bilo najpotrebnije i najvažnije i ostala je kost u grlu i slomila je, slomila je te politike Herceg-Bosne. Dakle, nije, nije se moglo preko Fojnice preći. Meni sve počinje od vremena agresije. Fojnica je u to vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu imala vrlo važnu ulogu. Bila čvorište između zeničke regije, Travnika, Sarajeva i tako dalje. Umjesto Reumala bila je bolnica, koristila je vojska kao bolnicu. Putem Fojnice se transportovalo prema Gornjem Vakufu i tako dalje. I nešto u ovim godina iza rata prilično, kako bih rekao, ostala negdje po strani i toga me nekako žao. Sada je Sarajevo krcato, desetine hiljada turista je, a ovo je uvijek kroz istoriju pripadalo sarajevskoj regiji. Sad ove naše granice kantona i tako dalje, pa ako su napravljene na papirima, ne moraju biti u našim glavama.
Dakle, Efendić je govorio o utisku da je Fojnica nakon rata devedesetih “ostala po strani”, s neiskorištenim potencijalima u potpunosti, napominjući da je tokom rata u Bosni i Hercegovini ima važnu ulogu u smislu da je bila tranzitna tačka između različitih oblasti koje je kontrolisala Armija RBiH. Izjava se u tom smislu može shvatiti kao izraz namjere da, ukoliko pobijedi na izborima, posveti više pažnje toj opštini.
Izjavom da je Fojnica bila “kost u grlu” i slomila “politike Herceg-Bosne” Efendić je komentarisao preuzimanje kontrole nad Fojnicom od Armije RBiH nakon sukoba s Hrvatskim vijećem obrane (HVO) u julu 1993. godine. Fojnica je bila jedna od 30 opština u hrvatskoj zajednici Herceg-Bosna kada je proglašena u novembru 1991. godine.
Tokom sukoba i nakon što su snage ARBiH preuzele kontrolu nad opštinom, većina lokalnih Hrvata morala je napustiti Fojnicu. Neki od onih koji su ostali su ubijeni. U članku portala Radio Slobodna Evropa o ovim događajima, objavljenom 2012. godine, navodi se da je prema podacima fojničke Udruge logoraša ubijen 21 civil, dok je značajan broj bio zatočen u lokalnim logorima. Među ubijenima su franjevci Nikica Miličević i Leon Migić, čije se ubistvo spominje u članku portala Večernji list.
Portal Radio Sarajevo je 28. septembra objavio članak o medijskim navodima da je Efendić rekao da Fojnicu treba nagraditi za zločine protiv Hrvata. Efendić je za ovaj portal komentarisao takve navode i ogradio se od njih, iako se nije suzdržao da donekle relativizuje zločine.
"Osuđujem jasno i nedvosmisleno svaki zločin. Međutim, postoji bitna razlika između dvije strane, zločine u Fojnici su izvršili odmetnuti pojedinci iz redova Armije Republike Bosne i Hercegovine, a zločini Hrvatskog vijeća odbrane su dio šireg sistematskog plana koji je u presudama kvalificiran kao udruženi zločinački poduhvat", pojasnio je Efendić u izjavi za naš portal.
U nastavku je poručio da se on i njegova politička opcija jasno distancira od svih zločina i zločinaca, među kojim je i zločin nad franjevcima u Fojnici za čije ubistvo su donesene presude još u toku rata.
Ne postoji jedna definicija govora mržnje, ali jedna od najrelevantnijih u Evropi jeste definicija koju je Komitet ministara Vijeća Evrope definisao u okviru Preporuke 97(20): govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja koji šire, raspiruju, podstiču ili pravdaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminacije i neprijateljstva prema manjinama i ljudima imigrantskog porijekla. Postoje i druge definicije, ali sve sadrže i ističu dva bitna elementa koji moraju biti kumulativno ispunjeni: izražavanje određenih mrzilačkih i uvredljivih sadržaja/poruka (tj. sadržaja kojima se izražava, zagovara ili potiče mržnja, diskriminacija ili nasilje ili koji izruguju, omalovažavaju, ponižavaju, dehumaniziraju ili obezvrjeđuju) i usmjerenje mrzilačkog govora protiv određenih skupina i njihovih pripadnika koji se mogu identificirati po određenim zajedničkim objektivnim značajkama kao što su rasa, boja kože, nacionalno ili etničko porijeklo, vjera, spol, seksualna orijentacija i slično.
Shodno navedenom, tvrdnju da je Semir Efendić rekao da zločine nad Hrvatima Fojnice treba nagraditi ili da ih ne treba procesuirati ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)