Europske zemlje ne ukidaju gostoprimstvo Ukrajincima

Nakon što su neke ukrajinske izbjeglice u Bugarskoj relocirane iz hotela zbog početka ljetne sezone, na Sputniku je objavljen članak u kojem se netačno tvrdi da europske zemlje "masovno ukidaju gostoprimstvo" Ukrajincima.

Foto: Shutterstock

Ruski državni medij Sputnik je na svom portalu na srpskom jeziku 27. maja objavio članak opremljen naslovom:

Ukrajinske izbeglice u Bugarskoj izbacuju iz hotela na ulicu, Danska ih drži u rezervatima /video/

U ovom kratkom članku navodi se da su ukrajinske izbjeglice s torbama izbačene na ulicu iz hotela u kojima su smješteni, a u sklopu članka objavljen je videozapis s društvene mreže Telegram, koji navodno to i dokazuje. Pored toga, tvrdi se i da Danska pravi posebna naselja za izbjeglice kako bi bili "odvojeni od Danaca":

Evropske zemlje masovno ukidaju gostoprimstvo izbeglicama iz Ukrajine.

Prema rečima autora snimka, koji je objavljen na društvenim mrežama, Ukrajinci smešteni u hotelu sa torbama su izbačeni na ulicu.

Bugarska je iselila 35.000 izbeglica iz hotela u zoni Crnog mora, a u Danskoj su izbeglice iz Ukrajine nastanjene u zatvorenim naseljima kako bi bile odvojene od Danaca.

U objavljenom videozapisu, kako navodi gruzijski portal za provjeru činjenica na ruskom jeziku FactCheck, navodi se da je autor snimka rekao "ovo je Europa" i da su ljudi na snimku izbačeni iz hotela. 

Sputnikov članak prenesen je na portalu IN4S. 

 

Šta su činjenice?

Prema oficijelnoj vladinoj stranici Bugarska za Ukrajinu, Bugarska je primila preko 306.000 ukrajinskih izbjeglica do vremena pisanja ove analize, dok ih je nešto više od 78.000 ostalo u toj zemlji.  

U analizi koju je 30. maja objavio ukrajinski portal za provjeru činjenica StopFake navodi se da su ruski mediji širili dezinformacije da bugarske vlasti "izbacuju izbjeglice" iz hotela koji se nalaze u odmaralištima za turiste. 

No, kako navode, ovo nije tačno.

Naime, od 14. marta, Bugarska je kreirala državni program za pomoć izbjeglicama koje dolaze iz Ukrajine, prema kojem ukrajinski državljani imaju pravo da ostanu u Bugarskoj zbog privremene zaštite, ali i kako bi tražili zaposlenje, dobili besplatno školovanje za djecu i slično. U sklopu ovog programa, bugarska vlada plaćala je oko 20 eura (40 leva) po danu za smještaj izbjeglica u privatnim hotelima i rekreacionim centrima.

Kako piše StopFake, od početka programa "vlada je najavila da će hotelski smještaj biti privremen i važiti samo do početka ljetne turističke sezone", to jeste do 31. maja.

Osobe koje nastave boraviti u Bugarskoj i poslije 31. maja imaju pravo da ostanu u istom hotelu, no o svom trošku.

Krizni štab napominje da mnogim izbjeglicama iz Ukrajine trenutno nije potreban azil od države – odabrali su da žive kod rodbine i prijatelja ili u iznajmljenim stanovima.

Štaviše, zemlja će 1. juna pokrenuti novi humanitarni program za smještaj raseljenih lica iz Ukrajine, koji također predviđa da će izbjeglice iz Ukrajine i dalje moći da žive u privatnim hotelima i odmaralištima. Međutim, za takve hotele, koji učestvuju u programu smještaja raseljenih lica iz Ukrajine, promijenjeni su uslovi naknade od države.

Novi državni program predviđa novčanu naknadu hotelima i odmaralištima koji učestvuju u smještaju raseljenih lica iz Ukrajine u iznosu od 15 leva po osobi dnevno (smještaj i tri obroka) ili 10 leva (smještaj). Na službenoj web stranici Kriznog štaba Vlade Bugarske navodi se da "smještaj" ili "smještaj i obroci" pokriva država i hoteli nemaju pravo dodatno naplaćivati ove usluge. Međutim, [hotel] može pružati i druge usluge na komercijalnoj osnovi, kao što su spa, fitness, internet, parking, održavanje, praonica i tako dalje.

Ipak, kako navodi Reuters u članku objavljenom 3. juna, mnoge izbjeglice koje su bile smještene u ovim hotelima nisu bile sigurne gdje će biti prebačene do posljednjeg momenta:

Od 2. juna vlada je smjestila oko 3.000 izbjeglica u objekte u državnom vlasništvu, a još 12.000 je preseljeno u manje hotele koji su se prijavili za smanjenu državnu subvenciju.

Mnoge izbjeglice, poput 25-godišnje Nadežde Kuzmenko – koja čeka s roditeljima da se ukrca u autobus da ih odveze u novi smještaj – izrazile su zahvalnost Bugarskoj što ih je prihvatila, ali su se također žalile na nedostatak informacija.

"Šute o sljedećem mjestu na koje idemo", rekla je Kuzmenko, koja je stigla u crnomorski grad Varna 17. marta nakon što je pobjegla iz svog grada Mikolajva na jugu Ukrajine.

Iz ovoga je jasno da je Bugarska imala problema s pripremanjem izbjeglica za premještaj, no svakako ih nije ni "izbacila na ulicu" ni "ukinula gostoprimstvo". 

Što se tiče tvrdnje da Danska premješta izbjeglice u "rezervate" kako bi ih držala dalje od Danaca, ni ona nije tačna.

Kako se objašnjava u članku na sajtu Europske komisije, objavljenom 18. maja, Danska raspoređuje izbjeglice po općinama na način da svaka općina dobije obavještenje koliko će izbjeglica stići 30 do 60 dana unaprijed, kako bi se mogli pripremiti na njihov dolazak. No, za Ukrajince je ovaj pristup promijenjen, tako da općine budu obaviještene tek četiri dana unaprijed. 

Danska je do 18. maja primila 25.000 izbjeglica, što je dosta manji broj u odnosu na druge države EU, s obzirom na to da Danska ima problem sa smještajem od početka migrantske krize 2016. godine. Izbjeglice se raspoređuju proporcionalno broju stanovnika u lokalnoj zajednici, što može biti problem za gusto naseljene općine poput Kopenhagena i Aarhusa. 

Osim toga, život u ova dva grada je dosta skuplji od ostatka države, a socijalna primanja koja izbjeglice dobijaju jednaka su u svim dijelovima države, kako se navodi na stranici EK.

Dodatni problem za dva najveća grada, Kopenhagen i Arhus, jeste to što su njihove cijene stanovanja i najma po kvadratnom metru dosta veće (ponekad i do 15 puta) nego u ostatku zemlje, dok su stope socijalnih primanja – određene od strane države – iste u cijeloj zemlji. Plate u Kopenhagenu su u prosjeku veće, ali ne za one vrste nekvalifikovanih poslova koje izbjeglice u Danskoj najčešće moraju prihvatiti. Samim time, izbjeglicama u Kopenhagenu i Arhusu bit će teško priuštiti sebi smještaj.

Zbog toga je jedan od prijedloga ministra za integraciju i imigracije Danske Mattiasa Tesfayea bio da se izgrade posebna sela u koja će se smjestiti ukrajinske izbjeglice:

Druga ideja, koju je predložio ministar za integraciju i imigracije Mattias Tesfaye, jeste da se izgrade posebna, privremena "sela" za one koji su tek pristigli iz Ukrajine, koristeći improvizovani način stanovanja kao što su kontejneri i mobilne kolibe. Kako postoji nedostatak nastavnika za novopridošlu djecu, ova sela bi uključivala škole u kojima bi sami Ukrajinci učili svoju djecu.

No, kako se navodi na web stranici, ova sela bi predstavljala veliki problem za buduće integracije, s obzirom na to da izbjeglice ne bi bile u kontaktu s Dancima. Također, ovakva mjesta ne pružaju stalni gradski prevoz, što smanjuje mogućnost zaposlenja i učenja jezika. Danska vlada je uzela u obzir i činjenicu da bi ove osobe bile "udaljene od Danaca".

Osim ove objave na web stranici EU, nismo pronašli novije izvještaje o imigrantskim selima u Danskoj. 

 

Europske zemlje ne ukidaju gostoprimstvo Ukrajincima

Do vremena pisanja analize više od sedam miliona osoba napustilo je Ukrajinu zbog ruske invazije. Prema pisanju Washington Posta, Europska unija očekuje da 2,5 do tri miliona izbjeglica ostane u EU, nezavisno od toga kako će se rat odvijati. Pored toga, EU je odobrila i budžet od četiri milijarde eura pomoći za ukrajinske izbjeglice.

Narativ da Europa ukida gostoprimstvo ukrajinskim izbjeglicama teško da se može opravdati, s obzirom na to da su ukrajinske izbjeglice dobile pravo na školovanje, zdravstvene usluge i mogućnost ostanka u zemljama EU, ali i mogućnost preseljenja u drugu državu EU prije izdavanja boravišne dozvole. Kako navodi Washington Post, kada je 2015. godine izbila migrantska kriza zbog sirijskog rata, države EU nisu bile ujedinjene oko načina prihvatanja izbjeglica. Štaviše, EU je kritikovana da pokazuje rasizam prema izbjeglicama koje dolaze iz arapskih zemalja. 

Osim toga, ukrajinske izbjeglice još uvijek pristižu u zemlje EU, no u smanjenom obimu. Prema pisanju Ujedinjenih nacija, u martu je u Poljsku pristizalo oko 100.000 izbjeglica dnevno, dok je u maju taj broj smanjen na 20.000.  

Tvrdnju da Bugarska ukrajinske izbjeglice "izbacuje na ulicu" iz hotela ocjenjujemo kao dezinformaciju. Istu ocjenu dobija i tvrdnja da Danska izbjeglice drži u "rezervatima", kao i tvrdnja da europske zemlje "masovno ukidaju gostoprimstvo" ukrajinskim izbjeglicama.

(Raskrinkavanje.ba)

Autorica: Amina Čeliković Objavljeno: 13. 06. 2022 | Zadnji put osvježeno: prije 3 mjeseca

Posljednje objavljene analize

Analiza
Kako portali zloupotrebljavaju Istinomjer za političku promociju i diskreditaciju

Fact-checking portal Istinomjer čest je izvor vijesti za bh. portale. Ipak,...

Razabiranje
Lažna vijest
Teorija zavjere o "Novom svjetskom poretku": Prvi i Drugi svjetski rat nisu režirani

Na društvenim mrežama kruži snimak rabina koji širi teorije zavjere antisem...

Lažna vijest Teorija zavjere
Analiza
InfoMania: “Predizborni” portal promoviše SDP i njegove kandidate

Portal InfoMania pokrenut je pred početak izborne kampanje. Sudeći po objav...

Razabiranje
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me