Foto: EUP, Flickr
Na društvenoj mreži X je 5. marta 2025. godine objavljena tvrdnja da je Evropska unija ukinula “glasačko pravo” Mađarskoj, što vodi u zvanični kraj “iluzije zvana Evropska unija”:
Evropska unija ukinula glasačko pravo Mađarskoj nakon što je Mađarska stavila veto na vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 21 milijarde €.
I to je to, dame i gospodo, zvaničan kraj iluzije zvana Evropska unija. Samo još ostaje da vidimo raspad. 👋👋👋
Foto: Screenshot/X
Ova objava je na X-u zabilježila preko 2.500 reakcija, a tvrdnje da je EU ukinula “glasačko pravo” Mađarskoj pronašli smo i u objavama na Facebooku i Instagramu (1, 2, 3).
Šta su činjenice?
Tvrdnja da je Evropska unija ukinula “glasačko pravo” Mađarskoj (op.a. u Evropskom vijeću) nije tačna. Dijelom je zasnovana na informaciji, koju je objavio POLITICO 4. marta, da je Mađarska stavila veto na uključivanje prijedloga vojne pomoći Ukrajini od 20 milijardi eura u zajednički zaključak vanrednog samita Evropskog vijeća koji je održan 6. marta 2024. godine.
Tvrdnja je drugim dijelom zasnovana na informaciji da je panevropska stranka Volt Europa 5. marta objavila prijedlog u devet tačaka koji se tiče jačanja pozicije Evropske unije u svjetlu geopolitičkih promjena nakon dolaska Donalda Trumpa na poziciju predsjednika SAD-a. Prva tačka u ovom planu jeste pokretanje procedure u okviru člana 7. Ugovora o Evropskoj uniji kako bi se ukinulo pravo glasanja Mađarske u Evropskom vijeću i spriječio njen veto na najznačajnije političke odluke koje to tijelo donosi:
ODGOVOR EU NA PROMJENE U SVJETSKOM PORETKU: AKCIONI PLAN OD 9 TAČKA
INSTITUCIONALNA OTPORNOST
01 Jedinstvo u odlučivanju. Pokretanje Članka 7 kako bi se zaustavio veto Viktora Orbana i osnažila mađarska opozicija. Ako bude blokirano, uspostaviti Evropsku uniju 2.0
Foto: X objava osnivača stranke Volt Europa s prijedlogom u devet tačaka/Screenshot
Osim navedenih, akcioni plan predlaže jačanje institucionalne otpornosti EU kroz centralizaciju vanjske politike i reformu Ugovora s osvrtom na dodavanje odbrane i proširenja EU. U vojnom segmentu, fokus je na zajedničkom finansiranju odbrane, korištenju zamrznutih ruskih sredstava za Ukrajinu i stvaranju nezavisne evropske vojne komande. Ekonomska otpornost postigla bi se harmonizacijom propisa, jačanjem strateških savezništava i ulaganjem u tehnološku infrastrukturu.
Dakle, riječ je o inicijativi koja tek treba da bude razmotrena, a sudeći po objavi osnivača stranke Volt Europa Damiana Boeselagera na X-u, upućena je liderima zemalja Evropske unije koji su se 6. marta 2025. godine sastali na vanrednom samitu Evropskog vijeća.
Procedura oduzimanja prava državi članici Evropske unije ukoliko krši temeljna načela EU definisana je članom 7. Ugovora o Evropskoj uniji i nije nimalo jednostavna.
U objašnjenju sa stranice Evropskog vijeća navodi se da se član 7. stav (1) mogu primijeniti ako postoji očita opasnost od teškog kršenja vrijednosti EU. U tom slučaju započinje dijalog između institucija EU i države članice kako bi se bojazni otklonile prije nego što se situacija pogorša.
Postupak započinje prijedlogom koji podnose trećina država članica EU, Evropski parlament i Evropska komisija. Vijeće (Evropske unije) zatim dobiva saglasnost Evropskog parlamenta. Ako četiri petine članova Vijeća glasa za prijedlog, Vijeće može utvrditi da postoji očita opasnost da država članica teško prekrši temeljna načela te može dati odgovarajuće preporuke.
Nakon što se utvrdi opasnost od kršenja temeljnih načela EU, kako bi se državi uvela sankcija, kao što je ukidanje prava glasa u Evropskom vijeću, procedura ide i dalje kroz primjenu člana 7. stava (2) Ugovora. Postupak započinje prijedlogom koji podnosi trećina država članica EU ili Evropska komisija. Evropsko vijeće zatim dobija saglasnost Evropskog parlamenta. Pod uslovom da se članovi Evropskog vijeća jednoglasno slože, Evropsko vijeće može utvrditi da određena država članica teško i trajno krši vrijednosti EU.
Ako se to dogodi, Vijeće može odlučiti o suspendovanju nekih prava koja proizlaze iz primjene Ugovora na dotičnu državu članicu, među ostalim, njeno pravo glasanja. Ta se odluka donosi kvalifikovanom većinom (55% država članica koje predstavljaju 65% populacije Evropske unije).
Dakle, suspenzija prava glasanja države članice EU podrazumijeva komplikovanu proceduru utvrđivanja njenog kršenja temeljnih načela EU te jednako komplikovanu proceduru odlučivanja o sankcijama. U proces odlučivanja u različitim fazama uključene su četiri institucije Evropske unije: Evropski parlament, Evropska komisija, Vijeće Evropske unije i Evropsko vijeće.
U dva dokumenta zaključaka vanrednog samita Evropskog vijeća ne spominje se suspenzija glasačkih prava Mađarskoj niti pokretanje takve procedure u institucijama EU (1, 2). Kada je riječ o Ukrajini, zemlje članice, izuzev Mađarske, objavile su zaključke u okviru Evropskog vijeća, u kojima je obuhvaćena i vojna pomoć toj zemlji.
Prema pisanju Euro Newsa, 26 lidera zemalja članica odlučilo se na usvajanje ambicioznijih zaključaka nego nešto blaže verzije na koju bi Mađarska možda mogla pristati. No, iako je mađarski premijer Viktor Orban formalno uložio veto na te zajedničke izjave u vezi s Ukrajinom, prema navodima lista POLITICO, on je ipak dozvolio da u zaključcima bude navedeno da “Evropska unija” nastavlja pružati i vojnu pomoć Ukrajini – iako ih je podržalo 26 zemalja članica EU. Kada je riječ o zaključcima vanrednog samita u vezi s povećanjem potrošnje za odbranu u EU, Mađarska ih je podržala.
Ipak, još je 2018. godine u Evropskom parlamentu iniciran postupak protiv Mađarske na osnovu člana 7. zbog nazadovanja demokratije u toj zemlji. Postupak nije završen. Osim Mađarske, jedino je još protiv Poljske pokrenuta procedura po članu 7. Ugovora o EU. Procedura protiv ove države je 2024. godine okončana povlačenjem prijedloga Evropske komisije, nakon zaključka da u “Poljskoj više nema očite opasnosti od teškog kršenja vladavine prava”.
Shodno navedenom, najraniju objavu tvrdnje da je EU oduzela Mađarskoj pravo glasa ocjenjujemo kao lažnu vijest, a kasnije objave kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)