“Farme portala”: Biznis u kom vaše vrijeme postaje tuđi novac

Tokom dosadašnjeg rada, uočili smo mnoge fenomene koji se dešavaju na polju online medija. Jedan od najzanimljivijih nazvali smo “farme portala”. U pitanju je po nekoliko, ponekad na desetine, uvezanih portala i Facebook stranica koje najčešće uređuje samo jedna osoba ili manja grupa ljudi.

“Farme” portala su mreže web i Facebook stranica koje linkaju jedne na druge. U njima se po pravilu nalaze portali koji izgledaju kao mediji, to jest informativni portali. Iako se na takvim stranicama mogu naći članci koji izgledaju kao vijesti, iza njih zapravo ne postoji nikakva redakcija niti novinari/ke koji pišu za njih. Jedina svrha njihovog postojanja je ostvarivanje zarade, te su stoga prepuni reklama. Sam sadržaj ovakvih stranica može se podijeliti u dvije kategorije - tekstovi, snimci i drugi sadržaji preuzeti iz medija ili drugih sličnih portala; te lažne vijesti i dezinformacije koje se izmišljaju kako bi zainteresovale posjetitelje/ke da kliknu na stranicu.

U nastavku donosimo prvi dio serijala analiza o “farmama portala” u kojima ćemo se baviti isključivo ovim fenomenom.

Facebook kao izvor prometa

Svaki ovakav portal koji smo do sada analizirali povezan je sa minimalno jednom Facebook stranicom. Facebook je na geografskom području na kojem živimo i dalje ubjedljivo najpopularnija društvena mreža i izrastao je u dominantnu platformu za promociju svega od proizvoda i brendova, do medija i njihovih informacija. I to je ključni faktor za fenomen koji smo nazvali “farme portala”.

Njihov jedini cilj je dostizanje što većeg broja posjeta/klikova koji donose zaradu, o čemu će biti riječi dalje u tekstu. Sadržaji ovakvih stranica promoviraju se na Facebooku, uglavnom u grupama i stranicama koje nisu jasno povezane sa samim portalom i predstavljaju se kao humoristične, zabavne, hobističke i sl. stranice i grupe (više o tome pročitajte ovdje). Svaka takva stranica na Facebooku obično služi za promociju više portala i obrnuto - svi ovi portali obično dijele svoje sadržaje na više od jedne Facebook stranice. Cijela mreža na ovaj način povezanih portala i stranica čiji je vlasnik/ca jedna osoba ili ista grupa ljudi, čini jednu “farmu portala”.

Ovakve stranice - kako na Facebooku tako i na webu - često prelaze “iz ruke u ruku”, to jest kupuju se i prodaju putem oglasa ili ličnih kontakata. Na nekim od ovakvih oglasa tvrdi se da zarada koju ostvaruju ovakvi „razvijeni biznisi“ može dostići i par hiljada eura mjesečno. „Razvijenost“ portala mjeri se brojem posjeta, a one pak najviše zavise od toga koliko je isti vidljiv na Facebooku. Ništa od toga, naravno, nije prijavljeno kao izvor prihoda, pa je tako posao još profitabilniji, obzirom da nema nikakvih poreza.

Kako funkcionišu web portali?

Sav sadržaj koji vidimo na internetu nalazi se na nekom od servera. Serveri su moćni računari sa velikim virtualnim prostorom za skladištenje. Zamislimo ih kao ograničen prostor u prostranstvima interneta, namijenjen za pohranu podataka. Cjelokupan dizajnerski i programerski dio bilo koje stranice kao i sav njen sadržaj, nalazi se na zakupljenom prostoru za pohranu podataka. Taj prostor se izdaje svima koji žele da njihova web prezentacija bude prisutna na internetu. Svaki server na internetu ima svoju jedinstvenu numerisanu IP (internet protokol) adresu, preko koje pristupamo serveru i njegovom sadržaju. Ta adresa sastoji se od kombinacije brojeva i tačaka. Obzirom da je tešto pamtiti takve adrese, one se na internetu pojavljuju kao domene. Domene su linkovi koje vidimo kada otvorimo bilo koju stranicu - u našem slučaju to je www.raskrinkavanje.ba

Domene i anonimnost vlasništva portala

U suštini, domena je naziv stranice koji povezuje bilo kojeg korisnika/cu interneta sa sadržajem te stranice na njenom serveru. Prodaju domena, kao i prostora na internetu, vrše mnoge kompanije. I jedno i drugo možemo kupiti za svega par minuta putem bilo kojeg provajdera tih usluga širom svijeta.

Domene koje završavaju sufixima .com, .info i slično, mogu se kupiti vrlo jeftino i njihovih provajdera je izuzetno mnogo. Iza svake kupoprodaje domene ostaju podaci o osobi koja ju je kupila - takozvani “Whois” podaci. Ti podaci su dostupni svim korisnicima interneta, ili bi bar trebali biti. Na servisima za prikupljanje “whois” podataka, upisivanjem domene/naziva neke internetske stranice trebali bi dobiti podatke o tome ko je istu zakupio, do kada je zakupljena, na kojem serveru se nalazi i slično. Jedna od takvih stranice je i www.whois.com. Vlasničke podatke o nacionalnoj .ba domeni možemo pronaći na www.nic.ba.  

Pojedini vlasnici/e domena ipak ne žele da se zna koje ime se krije iza njihove stranice. U takvim slučajevima, obraćaju se specijaliziranim agencijama koje pružaju uslugu prikrivanja vlasničkih podataka. Nakon sakrivanja podataka, na zahtjev “običnih” korisnika/ca interneta, jedina javno dostupna informacija koja se može otkriti, jeste ona o agenciji koja je sakrila podatke.

Pored globalnih/komercijalnih, postoje i nacionalne domene, kao što su .ba .hr .rs .de i slične. Državna domena Bosne i Hercegovine ima zvaničnu oznaku “.ba”, koja joj je dodijeljena 1996. godine. Upravljanje nacionalnom domenom BiH vrši Univerzitetski tele-informatički centar (UTIC).

Ključna razlika između bh. nacionalne domene i komercijalnih domena je u tome što se vlasnički podaci nacionalne domene ne mogu sakriti putem specijalizovanih agencija koje smo već pomenuli. Vlasništvo svih stranica koje završavaju na .ba može se provjeriti upisivanjem domene na www.nic.ba portalu UTIC-a.

Google kao izvor zarade

Većina portala koji su registrovani anonimno i/ili su dio “farmi” postoje isključivo radi ostvarivanja zarade od oglasa. Vlasnici portala zarađuju tako što na svom portalu iznajmljuju prostor oglašivačima koji ga žele zakupiti. Najpopularniji i najkorišteniji servis za takvu uslugu je “Google AdSense”.

Nakon što vlasnik/ca portala uspostavi suradnju sa AdSense platformom, Google ima pravo da na iznajmljeni prostor postavlja reklame. Google je zapravo u cijeloj priči posrednik - kompanije plaćaju Google-u da se njhove reklame prikazuju na internetu, a Google plaća vlasnicima portala prostor na koji postavlja te reklame.

Nema preciznog odgovora na pitanje koliko zapravo vlasnici/e portala zarađuju od reklama, obzirom da to  ovisi o brojnim parametrima - koja je zemlja u pitanju, koliko je posjećen portal, da li korisnici/e otvaraju reklame koje vide na portalu, koliko dugo se zadržavaju na stranici na koju reklama vodi, itd. Ono što je sigurno, jeste da broj posjeta na portalu direktno utiče na visinu zarade. Reklame se učitavaju svaki put kada neko otvori stranicu, a za svako učitavanje vlasnik/ca portala dobija određeni iznos od Google-a. Zbog toga je svaki “klik” na stranicu sa Google reklamama izvor prihoda za vlasnika/cu iste.

“Farme” ostvaruju promet i zaradu koristeći nekoliko različitih strategija o kojima ćemo dtaljnije pisati u ovom serijalu. Među njima se izdvajaju sljedeće:

  • Identični, “klonirani” portali

Najbolji primjer više identičnih portala uvezanih u jednu mrežu su portali grupisani oko naziva “Sarajevo Grad”.  Domene koje su trenutno aktivne su sljedeće:

Svi ovi portali izgledaju isto, imaju identičan sadržaj i dijele se na istoj Facebook stranici “Sarajevo Grad” koja broji 260.000 pratilaca.

  • Više Facebook stranica

Veliki broj portala i mreža također ima i više uvezanih Facebook stranica. Primjer ove strategije je portal “Bh dijaspora”. Linkovi ovog portala dijele se na više različitih stranica koje na prvi pogled nemaju veze ni sa kakvim portalom i naizgled su posvećene različitim temama i osobama:

Objave na Facebooku koje nemaju reakcije - komentare, lajkove i dijeljenja - manje su vidljive na naslovnici. Objave koje imaju više interakcija - biti će vidljivije većem broju korisnika Facebooka.

Vlasnici portala zloupotrebljavaju algoritam vidljivosti. Tako postavljaju sadržaj koji će imati veliki broj reakcija, a rezultat toga je da i ostale objave (linkovi portala koji se dijele) također postaju vidljiviji. Pored povećavanja vidljivosti, ovakve objave povećavaju i broj lajkova na stranici. Za to se koriste različite “strategije”, poput sljedećih:

  • “Označi prijatelja” - ovakvi postovi pozivaju posjetitelje/ke da “taguju” svoje prijatelje i tako povećaju vidljivost objave. “Označi prijatelja koji može pojesti sve sa fotografije”, “Označi prijatelja čije ime počinje sa A”, “Označi prijatelja koji ti mora kupiti čokoladu”... neki su od primjera ovog vida promocije sadržaja.

  • “Šta mislite o…?” - postavljanje pitanja podstiče posjetitelje/ke da odgovore i na taj način takođe povećaju vidljivost objave - većina ljudi na Facebooku vidi komentare svojih prijatelja na javnim objavama, jer im se pojavljuju u “news feedu”. Pitanja se mogu odnositi na bilo šta - jedan od čestih postupaka je objava fotografije javnih ličnosti uz pitanje “šta mislite o njemu ili njoj”. Postavljanje pitanja je, pored označavanja, jedan od najrasprostanjenijih načina besplatne promocije sadržaja na Facebooku.

  • “Koliko lajkova za ovog anđela?” - poticanje empatije i emotivnih reakcija je jedna od taktika kojom se uspješno podiže vidljivost objava na ovakvim stranicama. Objave sa potresnim ispovjestima o ljudskim tragedijama,  tužnim ili inspirativnim životnim pričama brzo se šire i često imaju ogroman broj interakcija od stranke posjetitelja/ki. Poruke koje se obično nalaze uz takve objave su “Podijeli ako imaš srca”, “Napiši molitvu u komentar” i slično, čime se dodatno podstiče angažman korisnika/ca.

  • Dijeljenje sadržaja u Facebook grupama

Obzirom na algoritam po kojem funkcioniše Facebook, veliki broj stranica i sadržaja kao i malu vidljivost objava - vlasnici/e portala se okreću Facebook grupama. Mnogo je veća vjerovatnoća da će neko vidjeti objavu unutar grupe, nego na samoj stranici. Razlog je prvenstveno taj što članovi/ce svake grupe dobijaju notifikaciju o tome da je u grupi postavljen novi sadržaj.

U narednim analizama ćemo detaljnije prikazati kako “farme portala” funkcionišu na primjerima koje smo zabilježili u proteklih godinu dana koliko “Raskrinkavanje” postoji.

(raskrinkavanje.ba)

Autor: Emir Zulejhić Objavljeno: 17. 11. 2018 | Zadnji put osvježeno: prije 3 nedjelje

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Kad se dvije laži slože, klikovi se samo množe

Lažne izjave Fadila Novalića i najava da će Balkanci moći raditi bez viza...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Dezinformacija Klikbejt
Analiza
Pregled sedmice: Još jedna sedmica u godini „Raskrinkavanja“

U sedmici iza nas dio medija je lagao, dezinformisao i proizvodio klikbejt kao...

Prenošenje lažnih vijesti
NLO nije letio iznad Sarajeva

Video objavljen na Youtube-u prije 5 godina koji je napravljen pomoću mobilne...

Prenošenje lažnih vijesti Klikbejt
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com