Raskrinkavanje.ba

Fotografijom sjevernokorejske vojne vježbe ilustrovani članci o tenzijama između Irana i Izraela

Izvještavajući o mogućnosti napada Irana na Izrael neposredno prije nego što se napad desio, nekoliko je medija članke opremilo fotografijom koja prikazuje sjevernokorejsku vojnu vježbu.

Foto: Raskrinkavanje.ba

U vazdušnom napadu na iranski konzulat u Damasku, koji se desio 1. aprila ove godine, stradalo je 13 osoba. Iran je za napad optužio Izrael, a ova zemlja nije otvoreno ni demantovala ni potvrdila ove navode. U noći između 13. i 14. aprila 2024. godine, Iran je, kao odgovor na ovaj napad, lansirao više stotina projektila i dronova ka ciljevima u Izraelu. Izraelska odbrana je, prema navodima ove države, presrela najveći dio ovog napada. Jedna osoba je ranjena, a na jednoj zračnoj bazi u Izraelu pričinjena je manja šteta.

Napetu situaciju između dviju zemalja tokom protekle dvije sedmice mediji su pratili s velikom pažnjom.  

Portal Fokus je 13. aprila 2024. godine, prije nego što se napad desio, objavio članak o mogućnosti da Iran napadne Izrael, ali i o mogućnosti da na meti budu američke snage u tom regionu. Članak je opremljen naslovom “Da li će Iran napasti Izrael? Teheran poslao upozorenje Washingtonu” i fotografijom na kojoj se vide vojna oprema i vojska.

Fire Shot Capture 205   Da Li Će Iran Napasti Izrael  Teheran Poslao Upozorenje Washingtonu    Www.fokus.ba

Foto: Screenshot/Fokus

Članak je s istom fotografijom prenio portal Info-ks.

Iako nije eksplicitno navedeno šta prikazuje, fotografija je objavljena u članku o mogućem napadu Irana na Izrael i može navesti na zaključak da prikazuje oružane snage Irana ili, eventualno, snage drugih zemalja koje se pominju u članku. 



Šta su činjenice?

 

Pomenuta fotografija se van našeg govornog područja početkom aprila dijelila u kontekstu tenzija između Irana i Izraela. Na društvenoj mreži X više ju je korisnika/ca podijelilo uz opis u kome se navodi da je Iran svoju vojsku stavio u stanje visoke pripravnosti (1, 2). I u opisima drugih objava impliciralo se da fotografija prikazuje iransku vojsku.

Ipak, fotografija nema veze s trenutnom situacijom niti prikazuje iransku vojsku. O ovome su već pisale strane fact-checking platforme AFP Fact Check, The quint i Teyit

Fotografija je nastala 2017. godine tokom vojnih vježbi Sjeverne Koreje.

Obrnutom Google pretragom fotografije pronašli smo CNN-ov članak iz 2017. godine u kome se izvještava da je Sjeverna Koreja u Wonsanu velikom vojnom vježbom obilježila 85. godišnjicu osnivanja Korejske narodne armije. U članku CNN-a navodi se:

U saopštenju južnokorejske vojske navodi se da su vježbe bojeve vatre  bile u regiji Wonsan na istoku zemlje u utorak poslijepodne, ali nisu navedeni detalji o tome koje su vrste oružja i vojne jedinice učestvovale u vježbi.

U srijedu je sjevernokorejski Vladin zvaničnik koji je upoznat s događajem za CNN rekao da je to bila najveća vježba koju je ikad izvela vojska te zemlje i da je uključivala 300 artiljerijskih topova.

Sjevernokorejski lider Kim Jong Un izdao je naredbu za početak vježbe, gdje su samohodni topovi velikog kalibra poredani duž obale otvorili vatru, izvijestila je u srijedu državna novinska agencija KCNA. 

Fire Shot Capture 207   North Korea Carries out ‘large Scale’ Artillery Drill, South Korea Sa    Edition.cnn.com

Foto: Screenshot/CNN

CNN u opisu fotografije autorstvo pripisuje sjevernokorejskim novinama Rodong Sinmun i Vladi Sjeverne Koreje. 

Vježbe s bojevom municijom održane su u Wonsanu u Sjevernoj Koreji  povodom obilježavanja 85. godišnjice osnivanja Korejske narodne armije, javljaju sjevernokorejski državni mediji. Rodong Sinmun/Vlada Sjeverne Koreje

AFP Fact Check utvrdio je da je Rodong Sinmun fotografiju objavio 26. avgusta 2017. 

Pronašli smo izvore na drugim jezicima koji su 2017. godine objavili fotografiju u svojim izvještajima o sjevernokorejskoj vojnoj vježbi. 

Ova se fotografija i ranije dijelila uz netačne navode. AFP Fact Check je u avgustu 2022. godine opovrgnuo tvrdnje da prikazuje kineske snage koje se spremaju napasti Tajvan te godine.

Dakle, fotografija nema veze s tenzijama između Irana i Izraela niti prikazuje iransku armiju i vojnu opremu.  

Shodno činjenicama, ilustrovanje članaka o mogućem napadu Irana na Izrael fotografijama sjevernokorejske armije bez napomene da se ne radi o fotografijama iranske vojske ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.

Napomena:

22.4.2024. Portal Fokus je u međuvremenu izmijenio članak, on sadrži tačne informacije pa dobija i ocjenu ispravljeno.

 (Raskrinkavanje.ba)

Pogledajte originalne članke
Manipulisanje činjenicama 13.04.2024

Info-KS: UZAVRELE TENZIJE Da li će Iran napasti Izrael? Teheran poslao upozorenje Washingtonu

  • Manipulisanje činjenicama
Manipulisanje činjenicama 13.04.2024

Fokus: Da li će Iran napasti Izrael? Teheran poslao upozorenje Washingtonu

Američki zvaničnici su dodali da Iran ne može napasti američke snage, osim ako one učestvuju sa Izraelom u kontranapadu, prema procjeni američkih obav...

  • Manipulisanje činjenicama
  • Ispravljeno