Gdje je u današnjem novinarstvu nestao pravi intervju?

Ova analiza je označena kao: Razabiranje

Neki predizborni intervjui su nam više otrkili o medijima koji su ih objavili, nego o osobama koje su intervjuisali, te se vrlo teško uopšte mogu nazvati novinarstvom.

Prvo riječ-dvije o intervjuu kao novinskom žanru. Intervju se nalazi u temeljima svih drugih novinskih formi. Intervju se, takođe, smatra kraljem novinskih žanrova. Riječ je o jednom od rijetkih žanrova u kojem su intervjuer i intervjuirani, odnosno novinar/ka i intervjuirana osoba u ravnopravnom položaju. Intervju se od ostalih žanrova razlikuje i po njegovoj „prezentativnosti“: informacije ili barem neke informacije, koje su od javnog interesa, prezentuju se publici na način koji je atraktivniji nego što je to moguće u tzv. „monološkim novinarskim formama“.

U jugoslovenskom „Leksikonu novinarstva“ iz 1979, intervju kao novinarska forma klasificiran je u tri velike grupe: klasični intervju (kakvi se obični rade sa „važnim ličnostima” i pitanja se dostavljaju unaprijed), kombinovani intervju (intervju kao portret, kao profil neke ličnosti), te improvizovani intervju (tipičan za elektronske medije, bez naročitih priprema). Intervju je interaktivna, dinamična i živa novinska forma. Stoga je novinski intervju manje zanimljiva forma od televizijskog, jer u novini (to se odnosi i na online medije) izostaje interakcija licem u lice, koja vrlo često može biti podjednako važna kao i ono što se govori.

U vrijeme kada je e-mail jedno od osnovnih komunikacijskih sredstava, novinski intervju izgubio je i jedinstvo mjesta i jedinstvo prostora, koje je inače preduslov za intervju. U novinarskoj praksi danas pitanja se intervjuiranim osobama šalju e-mailom, odgovori dobijaju na isti način, te su i novinar/ka i publika uskraćeni za bilo kakvu interakciju. Usto, i to je mnogo češće problem, intervju se koristi kao oblik medijske mimikrije.

Naime, intervju je forma koja se vrlo često koristi da se saopšte informacije, stavovi i mišljenja kojima redakcija putem intervjua želi dati „stručnu“ težinu i objektivnost koju ne bi imali da su izneseni u vidu uredničkog komentara ili kolumne. Usto, intervju je vrlo često i način na koji „važne ličnosti“, bilo da je riječ o političarima ili drugim javnim ličnostima mogu „u kontrolisanim uslovima“ – dakle, bez „teških pitanja“ – iznijeti svoje stavove ili odgovoriti na kritiku.

Kao primjere ovih dviju vrsta intervjua, u svrhe ovog članka, mogu se navesti dva: intervju portala „Dnevnik.ba“ sa Željanom Zovko, dojučerašnjom službenicom bosanskohercegovačke diplomatije, a danas „eurozastupnicom“ iz Hrvatske, dok je drugi intervju sa Mirsadom Hadžikadićem, kandidatom za Predsjedništvo BiH na izborima koji su iza nas na portalu „Izdvojeno.ba“.

Čak i površna analiza pitanja, ne ostavlja mnogo sumnje da je u jednom slučaju riječ o pokušaju redakcije da svoje stavove o izboru Željka Komšića predstavi javnosti kao stavove, ni manje ni više, nego Evropskog parlamenta, dok je u drugom slučaju riječ o intervjuu koji je na ivici političkog marketinga „upakovanog“ u intervju.

Čak i površna analiza samo pitanja – za analizom odgovora, naime, nema potrebe – jasno je da autor intervjua (urednik Dnevnik.ba, Jurica Gudelj) ustvari ne vodi razgovor sa Zovko, nego traži verifikaciju svojih stavova o netom održanim izborima. Pogledajmo tek tri, od 11 pitanja koliko je postavljeno:

Razumiju li Vaši kolege eurozastupnici da se u BiH dogodila izborna prijevara i da je cijelom jednom narodu oduzeta predstavnička pozicija u Predsjedništvu BiH?

Kardinalova poruka je snažno odjeknula i u Bruxellesu?

Možemo li očekivati da Europa prepozna namjere bošnjačkih elita da FBiH pretvore u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom?

Intervju portala „Izdvojeno.ba“ sa Mirsadom Hadžikadićem dolazi iz istog registra: nijedno „nezgodno“ ili teško pitanje, ništa što bi zapravo izazvalo polemiku, pa čak i putem e-maila koji je očito korišten za pravljenje intervjua. Zapravo, sugovorniku je omogućeno da govori ex cathedra, kao da je nepogrešiv, bez bilo koje vrste izazova. Pogledajmo opet pitanja:

Kažu da ste američki čovjek. Jeste li?

Ponosno naglašavate da ste se godinama angažovali za BiH. Šta ste uradili za domovinu u Americi?

„Šta mislite zašto niko nije pristao na vašu patriotsku ideju o jednom kandidatu iz reda Bošnjaka za člana Predsjedništva?

Sve što je rečeno za intervju portala „Izdvojeno.ba“ sa Hadžikadićem može se reći i za intervjue koje je tuzlanski portal „Tip.ba“ radio sa SDP-ovim kandidatom za Predsjedništvo BiH Denisom Bećirovićem i Begom Gutićem, nositeljem SDA-ove liste za Skupštinu Tuzlanskog Kantona.

Intervju je u godinama odmah nakon rata, „zlatnim vremenima“ novinarstva u BiH, u praksi bio shvatan kao rijetka prilika da se važne ličnosti, donositelji odluka, šefovi države i stranaka podvrgnu pitanjima na koja nisu u prilici odgovarati na konferencijama za medije. I ne bi bilo daleko od istine kazati da je dobar dio njih taj izazov i prihvatao, dajući intervjue medijima i novinarima koji su ih vrlo javno i dosljedno kritikovali. Ne više, nažalost.

Stoga će “Raskrinkavanje” u sedmicama ispred nas detaljnije analizirati intervjue, novinare i portale, odnosno medije koji ih objavljuju, pokušavajući ukazati na to u kojoj mjeri je riječ o istinskom praktikovanju žanra. Ili intervju služi kao izlika da se „sugovornicima“ ponudi govornica.

Autor: Emir Zulejhić Objavljeno: 23. 10. 2018 | Zadnji put osvježeno: prije 1 godina

Posljednje objavljene analize

Analiza
Pregled sedmice: Trump, Čola, Kolinda, Palmer, Crnadak, pas: manipulacije ne biraju

Prethodnu sedmicu obilježili su lažni tweet Donalda Trumpa, lažna vijest o...

Lažna vijest
Trump nije “tweetao” o Handkeu

Nekoliko portala prenijelo je tweet objavljen na lažnom profilu američkog p...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Demantirano
Klikbejt
Klikbejt o stranačkom saopštenju

U naslovima anonimnih portala “Cik Media”, “Infopress” i “Saznajemo”, saopš...

Klikbejt
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me