Fotografija: Freepik
Radno okruženje osoba koje se bave provjerom činjenica (fact-checkera) u JIE bilo je značajno oblikovano brojnim globalnim krizama. Oružani sukobi u Pojasu Gaze i Ukrajini, ponovni porast slučajeva infekcije Covid-19, kao i prevlast digitalne ekonomije koju diktiraju algoritmi, imali su značajan utjecaj na njihov rad. Suočavajući se s različitim izazovima, poput negiranja klimatskih promjena, konstantnih dezinformacija o pandemiji Covid-19, skepticizma prema cijepljenju te porasta broja lažnih oglasa, timovi za provjeru činjenica ostali su čvrsto posvećeni svojoj misiji razbijanja mitova i iznošenja istinitih informacija.
Zajednički trendovi
Poredeći količinu i raznolikost dezinformacija s 2022, konsenzus među fact-checkerima je da je količina ostala stabilna, ali da je složenost porasla u 2023. godini. Ovo povećanje složenosti posebno se ističe primjenom umjetne inteligencije (AI) u kreiranju lažnih sadržaja.
Što se tiče dezinformacija vezanih za rat u Ukrajini, one su se nastavile širiti, iako s manje intenziteta nego ranije. Kako je to rekao Stefan Janjić, urednik srpskog FakeNews Tragača, “deluje da je u 2023. među kreatorima dezinformacija konačno došlo do ‘zamora’ od tema rata u Ukrajini i vakcinacije”.
Nasuprot tome, nasilje u Pojasu Gaze, koje je eskaliralo 7. oktobra, donijelo je obilje lažnih vijesti. Utjecaj ovih dezinformacija varirao je od države do države, kako je istražio SEE Check u članku objavljenom 15. decembra 2023. godine.
Ekološke katastrofe također su postale povod za razne teorije zavjere vezane za klimatske promjene. Posebno su bili zloupotrijebljeni seizmički događaji i teške vremenske nepogode u Turskoj, Siriji, Maroku, na Havajima, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.
Fotografija: Freepik
Samo Demšar, zamjenik urednika slovenskog Razkrinkavanja, primijetio je da je ovo ljeto posebno obilovalo dezinformacijama o vremenu i klimi. Istaknuo je teške poplave početkom augusta kao očit primjer tog trenda.
Demšar je također uočio značajan porast dezinformacija povezanih s LGBTIQ zajednicom tokom juna i jula, što se poklopilo s mjesecom ponosa LGBTIQ osoba.
Emir Zulejhić, urednik bosanskohercegovačkog Raskrinkavanja, rekao je da su se i u 2023. godini suočili sa svim globalnim trendovima dezinformacija, uključujući sukobe u Ukrajini i Gazi, prirodne katastrofe, mjesec povorke ponosa, kao i dezinformacije o pandemiji Covid-19, ali je napomenuo da u bh. kontekstu one dobijaju i poseban ugao:
“Sve globalne dezinformacijske teme koje dopiru do nas gotovo uvijek završe uvučene u širi narativ koji je u svojoj biti antizapadnjački i antiliberalan. Kakav god događaj bio, gotovo uvijek su SAD i zemlje EU, zemlje NATO-a i, općenito, zapadna politika, društvo i vrijednosti ti koji su krivci i meta”.
Fact-checkeri su isto tako zabilježili značajno povećanje lažnog oglašavanja tokom godine. Viola Keta, urednica u albanskom Faktoje, podijelila je sa SEE Checkom da su primijetili rast dezinformacija u internet-oglašavanju koje se prikazuje kao novinarski sadržaj. To osobito uključuje oglase s lažnim preporukama poznatih osoba za različite proizvode, neovlaštene promocije koje koriste imena poznatih ličnosti i lažne kampanje nagrađivanja koje prikazuju falsificirane identitete lokalnih i međunarodnih javnih ličnosti.
Ivica Kristović, urednik Faktografove rubrike “Razotkriveno”, istaknuo je evoluciju prevarantskih taktika tokom godine.
“Tijekom godine je ova vrsta prevare evoluirala na način da su se početkom godine takvi intervjui pojavljivali u pisanoj formi, dok su krajem godine prevaranti u tim prevarama počeli koristiti umjetnu inteligenciju te generirati audioizjave poznatih osoba kako bi prevare djelovale autentičnije. U tom smislu posebno ističem audio generiranu izjavu hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša, koju smo detektirali u rujnu”, rekao je za SEE Check.
Lokalni izazovi
Pored globalnih trendova, dezinformacije su se u različitim zemljama prilagođavale i lokalnim okolnostima. Naprimjer, u Srbiji su se u maju dogodile dvije masovne pucnjave, što je izazvalo talas dezinformacija vezanih za te događaje.
“U Srbiji je u ovoj godini dosta pažnje javnosti okupiralo nekoliko događaja – od masovnih ubistava u osnovnoj školi i u okolini Mladenovca, preko krize na Kosovu i izbora do ekonomske krize. Tako su odmah nakon masovnih pucanja, medije preplavile navodne izjave ubica, informacije sa njihovih saslušanja, detalji sa mesta zločina itd. U većini slučajeva to su bili neutemeljeni tekstovi. Vrlo često o događajima koji okupiraju pažnju, mainstream mediji u Srbiji izveštavaju neprofesionalno, uz niske standarde i nepoštovanje Kodeksa novinara”, rekla je Vesna Radojević, urednica srpskog Raskrikavanja.
U zemlji su održani i parlamentarni i lokalni izbori, koji su također bili popraćeni raznim oblicima dezinformacija.
Kao glavni izvor manipulativnih vijesti Radojević je navela mainstream medije. Političari, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, dominirali su na listi proizvođača dezinformacija.
“Već godinama unazad, mogu slobodno da kažem, najveći dezinformatori su predstavnici najviših vladajućih struktura, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem. On u svojim rukama ima i medije koji su izrazito neprofesionalni i pristrasni prema vlastima. To su obračunski listovi, a ne mediji, zapravo, i učestvuju u jednom potpunom sluđivanju javnosti dezinformacijama i negativnim kampanjama”, rekla je za SEE Check.
Fotografija: Freepik
Radojević je također primijetila prisutnost polarizirajućih narativa u medijima, gdje je često prisutan scenarij “nas protiv njih”, u kojem se vladajuća stranka prikazuje pozitivno, dok se opozicija optužuje za urotu protiv interesa Srbije.
Stefan Janjić, urednik Fake News Tragača, naglasio je da je većina njihovih napora usmjerena na razotkrivanje dezinformacija koje kruže društvenim medijima. Dok su mainstream mediji postali nešto oprezniji u širenju eksplicitnih dezinformacija, vjerojatno pod utjecajem Metinog programa koji ograničava domet lažnog sadržaja, Janjić je istaknuo da narativne strategije u medijima nisu pokazale značajnu inovativnost. Mediji se i dalje oslanjaju na reciklirane manipulacije, što ukazuje na stalni problem s kvalitetom i integritetom širenja informacija.
“Primećujemo pad broja dezinformacija koje direktno i nedvosmisleno možete osporiti dokazima. Rekao bih da je većina redakcija, čak i krajnje tabloidnih, postala oprezna, pa radije umesto otvorenog laganja biraju suptilnije tehnike manipulisanja i propagande. Dakle, njihova namera je i dalje jasno vidljiva, svakodnevno krše Kodeks novinara, ali je eksplicitnih laži manje – barem prema našem iskustvu. Zašto je to tako? Pretpostavljam da iza ovog trenda ne stoji bilo kakvo moralno prosvetljenje i zalaganje za istinu, već briga za vidljivost. Meta program doprineo je tome da lažne objave budu manje vidljive na Facebooku i Instagramu, što direktno utiče na zaradu manipulatora, pa verujem da dvaput razmisle pre nego što prionu na pisanje teksta”, rekao je Janjić.
Još jedan okidač za dezinformacije u Srbiji bio je incident u Banjskoj, regiji na sjeveru Kosova, gdje je najmanje 30 naoružanih muškaraca opkolilo samostan u blizini srpske granice. Ovaj događaj bio je značajan razlog za zabrinutost među fact-checkerima u Albaniji, koji su ga naveli kao jedan od ključnih događaja prethodne godine za generisanje dezinformacija. Druge prevladavajuće teme u Albaniji, kažu fact-checkeri, obuhvataju niz pitanja, uključujući domaću politiku, propagandu, narativ o “velikoj Albaniji”, koji često dolazi iz Srbije, kao i složene bilateralne odnose Albanije i Grčke.
Izborna i neizborna godina
U Crnoj Gori su ove godine održani lokalni, predsjednički i parlamentarni izbori, što je dovelo do toga da su izborne teme i narativi bili u prvom planu u kontekstu dezinformacija.
Fotografija: Freepik
“Ono što je bilo specifično je to da smo imali trend objavljivanja lažnih istraživanja javnog mnijenja na društvenim mrežama, portalima, ali čak i na sajtovima i stranicama pojedinih partija koje su učestvovale u izborima. Čak smo imali i istraživanje nepostojeće istraživačke kuće koja se uvijek javi pred izbore u Crnoj Gori. Ovog puta su tvrdili da su ispitali više od polovine građana u Crnoj Gori, a njihovo ‘istraživanje’ objavilo je mnogo medija, naročito onih koji su bili jasno opredijeljeni koga podržavaju u izbornoj trci”, rekao je Darvin Murić, urednik crnogorskog Raskrinkavanja.
Popis stanovništva u Crnoj Gori također je izazvao značajnu količinu dezinformacija, potaknutih političkim i etničkim tenzijama.
Osvrćući se na godinu iza nas, Murić je primijetio da je “2023. bila intenzivnija u pogledu dezinformisanja, iako smo prošle godine tokom prvih mjeseci ruske agresije na Ukrajinu mislili da se ti rekordi ne mogu oboriti”.
U Bosni i Hercegovini, u godini bez izbora, nije bilo značajnih lokalnih incidenata koji bi doprinijeli povećanju dezinformacija. Međutim, Zulejhić ističe da su kako bh. mediji, tako i mediji iz okolnih zemalja, preplavili društvo velikom količinom novih dezinformacija iz susjedstva. To je obuhvatalo informacije o izborima i masovnim pucnjavama u Srbiji, izborima i popisu stanovništva u Crnoj Gori, kao i pucnjavi u Banjskoj.
“Ne treba nam nikakav novi veliki lokalni događaj da bismo imali bujicu dezinformacija. U BiH su repetitivne dezinformacije koje se javljaju svake godine u isto vrijeme dovoljno velik problem. Puno je godišnjica različitih ratnih zločina koji su se dogodili u BiH devedesetih godina, a koje znaju potaknuti pojavu ponavljajućih dezinformacija i različitih narativa temeljenih na njima, poput godišnjice genocida u Srebrenici 11. jula. Pored godišnjica ratnih zločina, drugi događaji koji pokreću val dezinformacija u Bosni i Hercegovini oni su koji se donekle tiču njene državnosti, kao što su Dan državnosti BiH (25. novembar), Dan nezavisnosti (1. mart), Dan Republike Srpske (9. januar), dan uspostavljanja Dejtonskog sporazuma (21. novembar) i dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma (14. decembar)”, rekao je Zulejhić za SEE Check.
Uzimajući u obzir dezinformacije koje se ponavljaju svake godine na određene datume, Raskrinkavanje je 2023. počelo eksperimentisati s konceptom “prebunkinga”. Ovaj pristup, koji se oslanja na ranija iskustva i podatke, teži proaktivnom upozoravanju javnosti na moguće lažne tvrdnje i narative, pružajući činjenice još prije nego što se neistinite tvrdnje pojave. Glavni je cilj umanjiti utjecaj dezinformacija prije nego što one steknu širu popularnost.
Prijetnje i tužbe
Fact-checkeri u jugoistočnoj Evropi ne suočavaju se samo s izazovom identifikacije i razotkrivanja dezinformacija, već i s problemom uznemiravanja. Istraživanje koje su u junu 2023. proveli hrvatski Faktograf i bh. organizacija “Zašto ne” otkrilo je česte napade na fact-checkere od strane političara, javnih osoba i putem društvenih mreža.
Darvin Murić, opisujući iskustvo njihovog tima, naveo je da su često meta napada.
“Nerijetko smo meta desničarskih portala koji šire dezinformacije, ali to je nešto na šta smo kao fact-checkeri, nažalost, i navikli”, primijetio je.
Studija Faktografa pokazala je da je uznemiravanje posebno intenzivno među redakcijama i fact-checkerima koji sudjeluju u Metinom programu provjere činjenica (TPFC). Sudjelovanje u ovom programu, čiji je cilj suzbijanje širenja lažnih vijesti na Facebooku i Instagramu, čini se da povećava vidljivost fact-checkera kao mete za uznemiravanje, što odražava kontroverznu prirodu njihovog rada u sve više polariziranom okruženju dezinformacija. Ovaj nalaz rezonira s iskustvima Demšara iz portala Razkrinkavanje, koje objavljuje udruga “Oštro”.
“Otkako smo 2022. godine postali nezavisni fact-checkeri za Metu, ponekad primamo prijetnje u vezi sa sadržajem koji provjeravamo, jer korisnik može vidjeti tko je označio njegovu objavu u Facebook alatu i okrivljuje ‘Oštro’ za pokušaj sakrivanja istina”, objasnio je.
Studija je otkrila zabrinjavajući trend: žene koje se bave provjerom činjenica često su nerazmjerno više izložene uznemiravanju, što potvrđuju iskustva Viole Kete. Keta, koja vodi tim pretežno sastavljen od žena u Faktoje, podijelila je mučna iskustva s kojima se suočavaju u svom radu protiv dezinformacija.
“Rad našeg tima imao je ličnu cijenu. Suočili smo se s ponižavajućom kampanjom, posebno intenzivnom u maju, u predizborno vrijeme. Ovu kampanju karakterizirala je distribucija dezinformacija, uvreda i omalovažavanja na društvenim mrežama, te manipuliranih fotografija usmjerenih na članove tima Faktoje. Bilo je i emisija u kojima su gostovali takozvani stručnjaci koji su napadali Faktoje, bez prisustva naših predstavnika”.
Pored direktnog uznemiravanja, fact-checkeri se suočavaju i s pravnim izazovima, posebno u vidu strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP tužbi). Cilj je ovih tužbi zastrašivanje i ušutkivanje onih koji govore o pitanjima od javnog interesa, stvarajući ozbiljne pravne prepreke za one koji provjeravaju činjenice.
Fotografija: Freepik
Radojević iz Raskrikavanja otkrila je da su se tokom 2023. suočili s 14 SLAPP tužbi, što ukazuje na pravne rizike koji su povezani s razotkrivanjem lažnih informacija.
U Hrvatskoj, Faktograf se trenutno suočava sa šest tužbi vezanih za provjeru izjava javnih osoba. Bosanskohercegovački portal za provjeru činjenica Raskrinkavanje bori se sa sličnim pravnim izazovima.
Stefan Janjić spomenuo je da se njegov tim suočio s nekoliko prijetnji tužbama, koje ipak nisu rezultirale stvarnim pravnim postupcima.
Naglašavajući značaj ovog problema, SEE Check se pozabavio izazovima koje SLAPP tužbe predstavljaju za fact-checkere u jugoistočnoj Evropi kroz članak objavljen u oktobru 2023. Ovaj članak ukazuje na širu zabrinutost unutar fact-checking zajednice, pokazujući kako se SLAPP tužbe sve više koriste kao alati za ometanje rada onih koji se trude razotkriti i suzbiti dezinformacije.
Izgledi za 2024.
Govoreći o svojim očekivanjima za 2024. godinu, fact-checkeri predviđaju kontinuiranu borbu protiv dezinformacija, posebno s očekivanim porastom dezinformacija koje generiše umjetna inteligencija, za koje se očekuje da će u bliskoj budućnosti postati sve raširenije i sofisticiranije.
Stefan Janjić, komentarišući brzi razvoj tehnologije umjetne inteligencije, smatra da će se fact-checkeri suočiti sa značajnim izazovima. On očekuje porast kompleksnih i zahtjevnih tvrdnji i dezinformacija koje će postajati sve teže otkrivati i osporavati.
“Ranije smo, u okviru treninga koje smo organizovali, mogli da poručimo građanima: ‘Ako vam je nešto sumnjivo, dobro se zagledajte, možda ćete uočiti detalj koji odskače’. Sada ulazimo u eru manipulisanja masprodukcijom krajnje uverljivih i sofisticiranih lažnih sadržaja da će biti užasno teško ustanoviti šta je zaista istina. Nadam se da će napredak softvera za raspoznavanje deepfakea pratiti napredak samog deepfakea”, rekao je.
Fotografija: Maida Salkanović, DALL·E
U Sloveniji i Hrvatskoj postoji povećana zabrinutost zbog utjecaja umjetne inteligencije na integritet predstojećih evropskih izbora, s obzirom na ogroman potencijal sofisticiranih alata umjetne inteligencije da generišu uvjerljiv lažan sadržaj.
“S obzirom na to da su se ove godine pojavile AI generirane snimke izjava javnih osoba, uglavnom vezanih uz prevare s lijekovima, druge godine očekujemo da će se isti alati koristiti, ali za potrebe izbora – odnosno da bi se na društvenim mrežama i u medijskom prostoru mogle pojaviti lažne izjave političara, ali vezane za izbore”, kaže Kristović iz Faktografa.
Ulazeći u 2024. godinu, organizacije za provjeru činjenica poput Faktografu Hrvatskoj i Raskrinkavanja u Bosni i Hercegovini pripremaju se za povećan obim posla uoči parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Hrvatskoj te lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.
Među fact-checkerima postoji zajedničko očekivanje da će 2024. doći do povećanja količine dezinformacija.
“S napretkom umjetne inteligencije, kontinuiranim oružanim sukobima, krhkom situacijom na Zapadnom Balkanu, kao i nadolazećim izborima u mnogim zemljama, u zemljama regije, Evropi i šire, očekujemo intenzivan protok dezinformacija”, komentarisala je ovu situaciju Viola Keta.
Darvin Murić iz crnogorskog Raskrinkavanja ukazao je na inherentno nepredvidivu prirodu fact-checking posla, koji je pod značajnim utjecajem globalnih događaja.
“Bavimo se poslom koji je dominantno nepredvidiv i zavisi od globalnih događaja koji proizvode talase dezinformacija. Ovdje bih prije rekao šta želim, a ne šta očekujem – što manje velikih globalnih događaja”, rekao je Murić.
Međutim, nisu sve perspektive tmurne. Unatoč izazovima, Vesna Radojević ostaje optimistična u pogledu stalne predanosti njezine mreže i kolega u zaštiti slobode medija i tačnosti činjenica.
“Najmanje što očekujem jeste da naša mreža i sve kolege iz regiona rade i dalje predano i budu bastioni slobode medija, profesionalnih standarda i glorifikovanja činjenica, ne manipulacija”, poručila je.
(SEE Check.org)