Foto: Freepik
Na Facebook stranici Anka Cavrag Logsdon 13. septembra 2024. godine objavljen je reel (arhivirano) u kome ona iznosi niz tvrdnji o nultoj krvnoj grupi. Između ostalog, tvrdi da osobe s ovom krvnom grupom nemaju enzime za probavu glutena i kravljeg mlijeka i da zato trebaju izbjegavati namirnice koje ih sadrže.
Ako ste nulta krvna grupa bilo bi dobro da znate ove stvari. Nulta krvna grupa nema enzime za probavu žitarica, znači glutena. Isto tako nema enzime za probavu kravljih mliječnih proizvoda. Zato ovi ljudi imaju jako puno problema i dobijaju autoimune bolesti, jer ne mogu to probavljati. Naši geni su ostali isti 30-40 hiljada godina.
Foto: Facebook
Ovaj reel zabilježio je veliki broj interakcija – podijeljen je pet hiljada puta. Isti snimak objavljen je (arhivirano) na Facebook stranici Podrinjemedia dan kasnije. I ova je objava bila viralna.
Anka Cavrag Logsdon je na svojoj Facebook stranici 26. septembra 2024. godine objavila još jedan reel (arhivirano), u kom govori o krvnoj grupi A.
Ova krvna grupa nije dobra sa crvenim mesom, iznutricama. Trebaju to izbjegavati, kao što su od žitarica pšenica i kukuruz. I nisu baš najbolji sa paradajzom. Najbolje im odgovara bijelo meso riba, soja, žitarice razne, osim ovih što sam navela da nisu dobre, kao što su i grahorice i tofu, jer nisu i dobri na sa kravljim mliječnim proizvodima, znači može se zamijeniti sa tofu. Isto tako jako su dobri sa zelenim lisnatim povrćem što odgovara sve jednoj krvnoj grupi, da znamo. A voće, sjemenke, orašasti plodovi su jako pogodni za ovu krvnu grupu. Treba izbjegavati alkohol, nikotin i kofein, Umjesto kafe mogu piti zeleni čaj, što je jako prigodan za njihov za njihovu krvnu isto tako sok od limuna je jako dobar, od brusnica za njih.
Dijeta po krvnoj grupi
Anka Cavrag Logsdon se na Facebooku i svojoj web stranici predstavlja kao “holistički certificirana zdravstvena, životna trenerica i nutricionistkinja” porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koja trenutno živi u Sjedinjenim Američkim Državama. Tvrdnje koje iznosi na snimcima i prema kojim bi trebalo prilagoditi ishranu u skladu s krvnom grupom dio su popularne, ali ne i naučno utemeljene teze o ishrani i krvnim grupama, čije se porijeklo veže za američkog naturopata Petera D'Adama. On je 1996. godine objavio knjigu “Jedi ispravno za svoju grupu” (eng. Eat Right For Your Type). Na njegovoj tezi temelji se popularna “dijeta po krvnoj grupi”.
Kako je objašnjeno u tekstu objavljenom na stranici klinike Cleveland, razvoj krvnih grupa je, prema D'Adamovoj tezi, pratio evoluciju ljudske vrste. Nulta krvna grupa je, u skladu s ovom tezom, najstarija krvna grupa, koja se razvila 40.000 godina p.n.e. Krvna grupa A je navodno nastala s razvojem zemljoradnje. Krvna grupa B je bila karakteristična za nomadske populacije koje su se usredsredile na uzgoj životinja, a AB grupa, prema ovoj tezi, nastala je kao rezultat miješanja farmera i nomada.
Osnovna ideja je da način ishrane ljudi s ovim krvnim grupama danas treba biti u skladu s načinom ishrane koji je bio dominantan u razdobljima kada su te krvne grupe navodno nastajale. Tako bi osobe s nultom krvnom grupom trebalo da konzumiraju hranu s visokim udjelom proteina, a manje ugljenih hidrata. Ljudi s krvnom grupom A trebali bi jesti vegetarijansku hranu. Oni s krvnom grupom B trebaju mliječne proizvode i meso zbog veze sa stočarstvom. Ishrana ljudi s grupom AB uključivala bi puretinu, tofu, plodove mora i povrće. U skladu s ovim, svaka krvna grupa ima i namirnice koje treba izbjegavati. U slučaju nulte krvne grupe, to su navodno žitarice i mlijeko.
Ovakav način ishrane navodno bi trebao da poboljša zdravlje i kvalitet života, te uskladi tjelesnu težinu, a pored toga, ljudi bi navodno trebali prilagoditi i tjelovježbu svojoj krvnoj grupi.
Bez potvrde
Krvne grupe je početkom 20. vijeka otkrio austrijski imunolog Karl Landsteiner, koji je razvio ABO sistem određivanja krvnih grupa na temelju prisutnosti A i B antigena na površini crvenih krvnih zrnca. Pored toga, uzima se u obzir i Rh faktor. Postoji više teorija o evoluciji krvnih grupa, a među popularnijim je ona koja sugeriše da su krvne grupe evoluirale kako bi omogućile veći imunitet protiv raznih bolesti, navodi se na stranici Centra za prikupljanje krvi i istraživanja Stanford Blood Centre. Pored toga, čini se da još uvijek nema konačnih odgovora koja je prva grupa nastala.
Tvrdnjama da krvne grupe imaju veze s intolerancijom prema nekim namirnicama i da prehrana po krvnim grupama pruža koristi za ljudsko zdravlje nedostaju uvjerljivi dokazi (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7).
Healthline, stranica koja se bavi temama iz oblasti medicine i zdravlja, u članku koji je ažuriran u decembru 2023. godine navodi da je jedna od središnjih pretpostavki “dijete po krvnoj grupi” povezana s lektinima, proteinima koji se mogu vezati na molekule ugljenih hidrata i uzrokovati aglutinaciju, odnosno lijepljenje crvenih krvnih zrnaca, što može povećati rizik od bolesti. Navodno, konzumiranje pogrešnih vrsta lektina može specifično ciljati različite ABO krvne grupe.
Neka istraživanja sugerišu da mali postotak lektina u sirovim, nekuhanim mahunarkama može imati aglutinirajuću aktivnost za određenu krvnu grupu. Na primjer, pregled iz 2004. sugeriše da sirovi lima grah može uticati na crvena krvna zrnca ljudi s krvnom grupom A.
Međutim, sveukupno, čini se da većina aglutinirajućih lektina reaguje sa svim ABO krvnim grupama. To znači da lektini u prehrani možda nisu specifični za krvnu grupu, osim za nekoliko vrsta sirovih mahunarki.
Na stranici medicinskog fakulteta Harvard, Harvard Health Publishing, objavljen je članak o utemeljenosti tvrdnji o dobrobitima prehrane prilagođene krvnoj grupi. U članku se navodi kako ne postoje visokokvalitetne studije koje bi potvrdile ovu tezu. S druge strane, nekoliko studija ju je opovrglo.
Studija iz 2013. analizirala je svjetsku medicinsku literaturu i nije pronašla studije koje bi pokazale dobrobit prehrane prema krvnim grupama. Studija iz 2014. pokazala je da su ljudi koji su se pridržavali neke od dijeta prema krvnoj grupi imali određeno poboljšanje u nekim kardiometaboličkim faktorima rizika (kao što su holesterol ili krvni pritisak), ali ta poboljšanja nisu bila povezana s krvnom grupom. Slično tome, studija iz 2021, provedena na ljudima koji su na veganskoj prehrani s niskim udjelom masti, nije otkrila povezanost između krvne grupe i nivoa lipida ili drugih metaboličkih mjerenja.
U članku objavljenom na stranici klinike Cleveland, dijetetičarka Devon Peart navodi da postoje istraživanja koja pokazuju da će osobe, bez obzira na krvnu grupu, imati pozitivan ishod ako se hrane preporučenom ishranom za krvne grupe A, AB i O.
”Istraživanja pokazuju da krvna grupa ne utiče na naš odgovor na hranu”, govori ona.
“Nema razloga da birate određenu ishranu na temelju krvne grupe. Pozitivni rezultati koje ljudi dobiju ovom ishranom imaju veze s onim čime pune tanjire – više voća i povrća, kvalitetnih žitarica i manje mesa, ili meso bez masnoće.”
Peart ne preporučuje dijetu za krvnu grupu B, koja je bogata zasićenim masnoćama, jer je njihova konzumacija povezana s rizikom od srčanih bolesti.
Slično je objasnila i registrovana dijetetičarka Liz Weinandy u članku objavljenom na stranici Državnog univerziteta Ohio.
U članku koji je objavio Medical News Today navodi se da postoje studije koje pokazuju da različite krvne grupe mogu učiniti ljude manje ili više osjetljivima na određena stanja (rizik od raka želuca, rizik od koronarne bolesti srca, rizik od psihijatrijskih poremećaja). Postoje dokazi da su neke autoimune bolesti češće kod ljudi s određenim krvnim grupama. Međutim, Healthline navodi da rezultati mnogih studija koje su ispitivale ovu vezu nisu bili dosljedni, često zbog nedovoljne veličine uzorka.
Netolerancija na laktozu i gluten
U analiziranoj objavi navodi se da ljudi s nultom krvnom grupom nemaju enzime za probavu glutena i kravljih mliječnih proizvoda. Budući da ih ne mogu probaviti, oni navodno imaju puno problema i dobijaju autoimune bolesti.
Nemogućnost ili nedovoljna mogućnost da se probavi laktoza, šećer koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima, naziva se intolerancija na laktozu. Nju uzrokuje nedostatak enzima laktaze, koji proizvode ćelije koje oblažu tanko crijevo. Ovaj enzim razlaže laktozu na šećere glukozu i galaktozu, koji se zatim apsorbuju u krv. Kako se navodi na stranici Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, većina osoba s intolerancijom na laktozu može podnijeti određenu količinu laktoze. Isti izvor navodi da intoleranciju na laktozu treba razlikovati od alergije na kravlje mlijeko, koja je reakcija imunog sistema na jednu ili više mliječnih bjelančevina, i može biti opasna po život, čak i kada se konzumira i mala količina mlijeka ili nekog mliječnog proizvoda.
Simptomi intolerancije na laktozu uključuju bol u stomaku, nadutost, gasove, proljev i mučninu.
Kako stoji na stranici klinike Mayo, postoje tri tipa intolerancije na laktozu, koje uzrokuju različiti faktori. Primarni tip razvija se kod ljudi koji su u početku proizvodili dovoljno laktaze, ali je u odrasloj dobi proizvodnja opala. Sekundarna intolerancija na laktozu javlja se kad tanko crijevo smanji proizvodnju laktaze nakon bolesti (crijevna infekcija, celijakija, prekomjerno razmnožavanje bakterija i Crohnova bolest), povrede ili operacije.
Kongenitalna intolerancija na laktozu javlja se kada se beba rodi s intolerancijom na laktozu. Prema stranici klinike Mayo, ovaj se poremećaj prenosi s generacije na generaciju u obrascu nasljeđivanja, koji se naziva autosomno recesivno nasljeđivanje.
Intolerancija na laktozu najčešća je kod ljudi afričkog, azijskog, latinoameričkog i indijskog porijekla. Faktori rizika su i starija dob, prijevremeno rođenje, bolesti koje utiču na tanko crijevo i određeni tretmani raka, navodi isti izvor.
Gluten je protein koji se nalazi u mnogim namirnicama i pićima (tjestenina, žitarice i pivo). Kako se navodi na stranici klinike Cleveland, simptomi intolerancije na ovaj protein javljaju se nekoliko sati ili dana nakon konzumacije i uključuju bolove u stomaku, anemiju, nadutost, probleme s koncentracijom, depresiju, proljev ili zatvor, umor, glavobolju i sl.
Isti izvor navodi da tačni uzroci intolerancije na gluten još uvijek nisu jasni.
Neka istraživanja pokazuju da ljudi možda nisu osjetljivi na gluten, već na određene ugljene hidrate koji se nalaze u mnogim namirnicama. Njihova tijela ne apsorbuju ugljene hidrate kako bi trebala. Oni ostaju u njihovim crijevima i fermentiraju, uzrokujući bolest.
Druga istraživanja sugeririšu da bi pšenica mogla uticati na sluznicu probavnog trakta nekih ljudi. Ova obloga obično sprečava da bakterije iscure iz crijeva. Ali kod ljudi s intolerancijom na gluten, sluznica možda ne radi kako bi trebala, dozvoljavajući bakterijama da uđu u krv ili jetru i uzrokuju upalu.
Intolerancija na gluten može biti od rođenja, a može se razviti kasnije u životu. Češća je kod žena, a prema istraživanjima, oko 6% stanovništva u SAD-u ne podnosi gluten.
Na stranici klinike Cleveland stoji i da je drugi naziv za intoleranciju na gluten necelijakična osjetljivost na gluten (NCGS). Intolerancija na gluten nije isto što i autoimuna bolest celijakija.
Osobe s celijakijom imaju autoimuni odgovor na gluten. To znači da se njihova tijela pokušavaju boriti protiv glutena kao da je virus. Ta reakcija uzrokuje upalu i oštećenje probavnog trakta. Celijakija je rezultat abnormalnog gena. Osobe s celijakijom također imaju visoke nivoe određenih antitijela u krvi, što su supstance koje se bore protiv glutena.
Osjetljivost na gluten i celijakija uzrokuju mnogo istih simptoma. Ali ljudi s osjetljivošću na gluten nemaju abnormalni gen ili antitijela u krvi.
Intolerancija i alergija na hranu nisu isto. Kod alergije na hranu, kao što je alergija na pšenicu, imunološki sistem pretjerano reaguje nakon što pojedete određenu hranu. Alergija može uzrokovati svrab, povraćanje ili kratak dah. Intolerancija na gluten nije alergija na gluten.
Celijakija pogađa oko 1% populacije u SAD-u. Kako se navodi u članku Healthlinea, istraživači nisu utvrdili vezu između celijakije i krvne grupe.
Raskrinkavanje se za komentar na tvrdnje iznesene u analiziranom videosnimku obratilo prim.doc.dr.sc. Emilu Babiću, internisti-gastroenterohepatologu i voditelju Kliničkog odjela za gastroenterologiju Klinike za unutarnje bolesti SKB Mostar. On nam je rekao da celijakija nema nikakve poveznice s krvnim grupama.
Radi se o autoimunoj bolesti, tj. prolongiranoj upali na razini dvanaesnika na sastavnicu hrane – gluten – koji se nalazi u žitaricama. Nastaje kronična upala koja dovodi do "zaravnavanja" nabora sluznice i smanjenja apsorpcijske površine za nutritive, što se klinički prezentira različito u različitoj životnoj dobi – kao anemija, deficiti vitamina, sterilnost i slično u starijoj životnoj dobi, odnosno u djetinjstvu slabije napredovanje, proljevi, anemije... Radi se o genetskoj predispoziciji kod pacijenata antigenima HLA DQ2 i HLA DQ8.
Nema nikakvih znanstvenih dokaza da krvne grupe uvjetuju nastanak bolesti.
Prokomentarisao je i “preporuke” da se izbjegava hrana koja je “štetna” u zavisnosti od krvne grupe.
Još je opasnije "liječiti" pacijente bezglutenskom dijetom koji nemaju celijakiju.
Bezglutenska hrana je lijek, a gluten je dobar nutritiv u prehrani onih ljudi koji nisu bolesni, tj. koji nemaju "alergiju" na njega. Primjera radi, kao da ljudima uskraćujete prehranu bjelančevinama jer je netko alergičan na njih ili kao da ljudima koji imaju uredan tlak dajete lijekove antihipertenzive.
Kada je riječ o tvrdnjama koje se odnose na intoleranciju, Babić je rekao:
“Jednako se tiče i intolerancije na mlijeko, tj. to su bolesti koje nemaju uzročnik pojedine krvne grupe.”
Dakle, ne postoje jasni naučni dokazi da ishrana bazirana na krvnim grupama, opisana u objavama, pruža koristi za ljudsko zdravlje na način kako se to tvrdi. Jednako nema dokaza o negativnim efektima konzumacije hrane koja, prema ovim “preporukama”, nije adekvatna za određenu krvnu grupu. Krvna grupa ne mijenja način na koji probavni sistem funkcioniše.
Pridržavanje preporučene dijete za određenu krvnu grupu može dati dobre rezultate, ali to nema veze s krvnom grupom, nego s onim što jedemo, i primjenjivo je na ljude svih krvnih grupa, jer se generalno preporučuju zdrava ishrana i uzdržavanje od visoko prerađene hrane. Izbjegavanje glutena i mlijeka ima smisla samo ako osoba ima intoleranciju na ove sastojke u namirnicama, bez obzira na krvnu grupu.
Shodno navedenom, tvrdnju da ljudi s nultom krvnom grupom ne proizvode enzim za probavu glutena i kravljeg mlijeka ocjenjujemo kao pseudonauku. Istu ocjenu dajemo i tvrdnji da ljudi s krvnom grupom A teško probavljaju crveno meso, mlijeko, paradajz i slično.
(Raskrinkavanje.ba)