Na portalu Nova.rs je 9.9.2021. godine objavljen članak sa sljedećim naslovom:
Ivermektin izaziva sterilitet kod 85 odsto muškaraca
U članku se navodi da lijek Ivermektin, koji su neki ljudi koristili vjerujući da liječi Covid-19, izaziva sterilitet kod muškaraca. Ove tvrdnje bazirane su na osnovu navodno nove studije koja je provedena u Nigeriji.
Autorica članka se poziva na izvještavanje portala NewsChannel8:
Nova studija pokazala je da lek ivermektin može da jako utiče na plodnost muškaraca.
Istraživači na tri univerziteta u Nigeriji proveravali su kako ivermektin, inače veterinarski lek (koji ljudi na svoju ruku piju protiv korone) utiče na mušku spremu. Podaci su pokazali da je čak 85 odsto muškaraca koji su uzeli ovaj lek za konje – ostalo sterilno, prenosi portal NewsChannel8.
Ove tvrdnje su istog dana prenijeli portali Vesti-online, Krstarica i Pink; portal Alo dan poslije (10.9.); portali Sandžak danas i Sandžak Live 17.9. godine; 20.9. portal Novosti а 21.9.2021. godine portal Magazin Novosti.
Šta su činjenice?
Ivermektin je lijek koji se koristi za liječenje određenih oboljenja izazvanih parazitima kod životinja i uz dosta pažljivije doziranje kod ljudi. Odnedavno, u krugovima antivakcinacijskih aktivista/ica Ivermektin slovi za “magični lijek” infekcije Covid-19, iako ne postoje definitivni dokazi da je on zaista efikasan u liječenju ove bolesti.
Zbog posljedica predoziranja ovim lijekom, došlo je do još većeg opterećenja već napregnutog zdravstvenog sistema u američkoj saveznoj državi Oklahomi, piše The Guardian. Kako ne postoje naučni dokazi da je ovaj lijek efikasan protiv Covid-19, tako ne postoje ni kredibilni dokazi da ovaj lijek izaziva sterilitet kod muškaraca.
Tvrdnjama o povezanosti Ivermektina sa sterilitetom muškaraca već su se bavili fact-checkeri u svijetu, poput USA Today, Associated Pressa, Poyntera i drugih, a u regionu je o ovim navodima pisao naš partnerski portal iz Srbije Istinomer, u analizi “Kakve veze ima ivermektin sa plodnošću muškaraca?”.
Nigerijska studija na koju se pozivaju spomenuti članci objavljena je 2011. godine. Dakle, nije riječ ni o kakvoj “novoj studiji”, kako se to tvrdi u analiziranim člancima.
U studiji iz 2011. godine nije navedeno da je nakon korištenja Ivermektina 85% muškaraca ostalo sterilno. Naime, autori studije se u uvodu pozivaju na nalaze ranije studije iz 2002. godine. Ona je navodno pokazala da je 85% muškaraca koji su liječeni Ivermektinom protiv riječnog sljepila razvilo različite oblike i stepene disfunkcionalnosti sperme, ali ne nužno i sterilitet.
Međutim, nedavni izvještaj pokazao je da je otkriveno kako je kod 85% svih muških pacijenata, koji su u nedavnoj prošlosti bili liječeni u određenom centru Ivermektinom i koji su otišli u laboratoriju na rutinske testove, razvili različite oblike i stepene disfunkcije sperme, uključujući i nizak broj spermija, lošu morfologiju spermija (dvije glave, sitne glave, dvostrani rep, odsutnost repa, albino spermije), azoospermiju i lošu pokretljivost spermija [6].
Studija iz 2002. godine je navodno objavljena u prvom broju trećeg volumena časopisa Journal of Biomedical Investigation. Međutim, prema podacima sa stranice ovog časopisa, prvi volumen objavljen je 2003. godine. U referenci nije naveden naslov studije ni DOI broj, pa je nismo uspjeli pronaći putem ovih podataka.
[6] Asika E.C. Okhiai O. Awemu G.A . Journal of Biomedical investigation; 2002: 3(1) 41-43.
Studija iz 2011. godine se također bavi uticajem Ivermektina na funkcionalnost sperme. Međutim, Istinomer navodi da ona ima brojne manjkavosti:
Od 385 muškaraca koji su prvobitno bili uključeni u studiju, svega 37 je bilo podobno za istraživanje uticaja ivemerktina na plodnost obolelih od rečnog slepila. Ostatak pacijenata isključen je iz daljeg testiranja, jer su i pre lečenja ivermektinom imali nizak broj spermatozoida.
Nakon jedanaestomesečne terapije, kod jednog dela pacijenata zabeležen je značajan pad broja i smanjenje pokretljivosti spermatozoida. Uticaj ivermektina na spermogram pojedinih ispitanika je, sa druge strane, bio zanemarljivo mali, pa ostaje nerazjašnjeno da li je “neplodnost” kratkotrajna kontraindikacija terapije.
Pored relativne zastarelosti istraživanja, malog broja ispitanika i nemogućnosti provere procesa recenzije istraživanja, problematičan je i izostanak kontrolne grupe koja bi utvrdila da li je na plodnost pacijenata uticao sporni lek ili drugi faktor — poput bolesti rečnog slepila, biološka starost pojedinca i slično.
Uprkos ovim nedostacima, u diskusiji studije navedeno je da je nakon tretmana Ivermektinom kod 37 pacijenata primijećen manji broj spermatozoida, njihova mobilnost je bila manja, ali i da je zabilježena pojava većeg broja abnormalnih oblika ovih ćelija. Autori zaključuju da rezultati studije upućuju na to da je Ivermektin izazvao sterilitet kod ovih pacijenata.
Studija je objavljena u časopisu Archives of Applied Science Research (Arhive istraživanja u primijenjenoj nauci). Kako navodi fact-checking portal Snopes u svojoj analizi tvrdnji o Ivermektinu i sterilitetu, ovo nije kredibilan naučni časopis.
Na kraju, i portal NewsChannel8, koji je bio izvor članka na Novoj, u međuvremenu je uklonio svoj članak, uz sljedeću napomenu:
Napomena urednika: S obzirom na zabrinutost publike u pogledu efikasnosti i tačnosti naučnih metoda korištenih u studiji Ivermektina, provedenoj u Nigeriji 2011. godine, stanica koja je originalno izvijestila o ovome, KTSM, izdala je sljedeću ispravku:
Nacionalna priča o Ivermektinu i studija o njegovom utjecaju na reproduktivno zdravlje muškaraca, koju je objavio KTSM, uklonjena je s naše web stranice.
Zabrinutost zbog naučno-istraživačkih metoda, istinitosti originalnog, recenziranog izvještaja te javnih izjava Uprave za hranu i lijekove (FDA), u kojima se kaže da neplodnost nije poznata nuspojava Ivermektina, doveli su do naše uredničke odluke da uklonimo priču.
Ivermektin kao lijek
Riječno sljepilo jedna je od dvije parazitoze za koje je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila upotrebu Ivermektina za liječenje ljudi (druga bolest je strongiloidoza), navodi Jelena Kalinić u članku objavljenom na portalu Glas Amerike. U našem regionu jedino je Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) izdala odobrenje za korištenje ovog lijeka za vanjsku upotrebu i obično služi za liječenje težih oblika pedikuloze (ušljivosti). Bolesti ljudi koje se liječe Ivermektinom nisu zastupljene na našem području.
Prema riječima veterinara Izeta Kulenovića, koji je bio sagovornik u članku Glasa Amerike, ovaj lijek protiv parazita se često koristi u veterinarskoj praksi, posebno na velikim životinjama. Međutim, riječ je o opasnoj supstanci koja se i pri liječenju životinja mora koristiti na propisani način, s obzirom na to da određene doze ovog lijeka mogu biti smrtonosne.
Ovaj lijek je u žižu interesa dospio zbog tvrdnji da uspješno liječi Covid-19, iako to nije potvrđeno u kliničkim ispitivanjima. Kako navodi Kalinić, priča o Ivermektinu kao lijeku za Covid-19 bila je zasnovana na nekoliko studija efikasnosti urađenih na ćelijskim kulturama (in vitro) ili u informatičkim modelima, koji se ne mogu smatrati jakim dokazima u nauci, naročito kada je riječ o testiranju lijekova.
Studija koja je in vitro pokazala kako se smanjuje broj virusnih čestica kada se kultura tretira Ivermektinom nije uzela u obzir da je ljudski organizam daleko kompleksniji od ćelijske kulture.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) su upozorili da ovaj lijek, a naročito formulu namijenjenu liječenju životinja, ne treba koristiti za liječenje bolesti Covid-19. FDA navodi da se trenutno provode klinička ispitivanja u kojima se testira efikasnost Ivermektina za liječenje Covid-19, ali i napominje da je uzimanje velikih doza ovog lijeka, koji nije odobren za liječenje ove bolesti, opasno. Kao nuspojave nepravilnog doziranja lijeka navedeni su mučnina, povraćanje, proljev, nizak krvni pritisak, svrab, osip, vrtoglavica, problemi s ravnotežom, konvulzije, koma i smrt.
Tvrdnju da Ivermektin izaziva sterilitet kod muškaraca ocjenjujemo kao lažnu vijest, s obzirom na to da je studija iz 2011. godine imala brojne nedostatke u pogledu naučnog metoda da bi se takav zaključak mogao izvesti. Usto, studija je objavljena u nekredibilnom naučnom časopisu.
Osim toga, netačno je da je ova studija pokazala da Ivermektin izaziva sterilnost kod 85% muškaraca, budući da je ovaj navod preuzet iz studije iz 2002. godine, kojoj, pak, nismo uspjeli ući u trag.
Sve kasnije objave ovih tvrdnji dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
Ocjenu dezinformacija dajemo tvrdnji da se radi o novoj studiji iz Nigerije. Studija postoji, ali je objavljena 2011. godine.
(Raskrinkavanje.ba)
Napomena
25.9.,2021: Portali Nova.rs i Alo su u ocijenjene članake uvrstili izmjene tako da oni sada sadrže tačne informacije. Shodno tome, članci ovih portala dobijaju i ocjenu ispravljeno.
27.9.2021: Portal Magazin Novosti je ispravio netačne navode u članku te je članku naknadno dodijeljena i ocjena ispravljeno.
1.10.2021: Portal Krstarica je ispravio članak ocijenjen u ovoj analizi, tako da se u njemu sada nalaze tačne informacije. Shodno tome, dobija i ocjenu ispravljeno.
19.10.2020: Portal Novosti je ispravio članak koji je ocijenjen u ovoj analizi, tako da je i njemu data ocjena ispravljeno.