Portali Slobodna Bosna i Depo.ba objavili su 18. januara 2020. godine članak u kome je naveden niz izjava bivšeg sandžačkog muftije Muamera Zukorlića. Ni jedan ni drugi portal nisu naveli da se radi o intervjuu koji je Zukorlić dao još 2015. godine, te su uz to prenijeli i izjave koje Zukorlić nikada nije dao i koje su demantovane istog dana kada su objavljene.
Slobodna Bosna je objavila taj članak sa naslovom:
ŠTA SE TO ZUKORLIĆU MOTA PO GLAVI: "Treba ispitati i zločine Nasera Orića..." (...)
Muftija sandžački Muamer Zukorlić kaže da ne žali što rezolucija o Srebrenici nije usvojena u UN, što pravda višom politikom, insistira da je genocida bilo i traži srpsko priznanje, ali i da je potrebno ispitati i zločine koje je počinio ratni komandant Srebrenice Naser Orić.
Članak koji je objavio Depo.ba također ne obavještava čitaoca da se radi o tekstu iz 2015. godine. Iako u članku stoji link na izvor (članak Kurira star nekoliko godina) sam članak je uređen je kao aktuelna informacija
Različite verzije teksta sa Slobodne Bosne i Depoa su, sa istim pogrešnim navodima, prenijeli portali Dnevnik.ba, Bh dijaspora, Hrvatski medijski servis i Svakodnevni.
Izvor citiranih navoda je intervju koji je Zukorlić dao listu Naše novine i koji je objavljen 30.7.2015. godine, koji se može pročitati na ovom linku.
Povod za intervju je bila neuspješna inicijativa Velike Britanije da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija donese rezoluciju koja bi osudila genocid u Srebrenici iz 1995. godine, koja je u UN podnesena uoči 20. godišnjice pada enklave u istočnoj Bosni i masovnih pogubljenja koja su uslijedila. Rezolucija nije prošla u Vijeću sigurnosti jer je ambasador Ruske Federacije uložio veto na rezoluciju u glasanju 8. jula 2015. godine.
Naše novine su već na naslovnoj strani najavile intervju tvrdnjom koja je pripisana Zukorliću, a koje nema u njegovim odgovorima. Varijanta iste tvrdnje je iskorištena i kao naslov intervjua:
Treba ispitati i zločine Nasera Orića
Sve zločine treba ispitati, pa i one Nasera Orića!
Radi se o prilično proizvoljnom tumačenju odgovora na sugestivno pitanje iz intervjua u Našim novinama, u kojem tadašnji muftija nije spomenuo ni “potrebu” ni “zločine”.
“Da li je moguće pomirenje Srba i Bošnjaka ukoliko Srbi procesuiraju svoje zločince, a Bošnjaci svoje slave kao heroje, poput Nasera Orića?”
Sve što tražim od drugih, tražim i od svojih. Etička pitanja nemaju versku i nacionalnu boju i vrednost su za sebe. Ne možete drugome držati etičke lekcije, a sebe zaboravljati.
Dalje, iako su Naše novine na početku intervjua ustvrdile da Zukorlić “ne žali” što rezolucija nije usvojena, u samom intervjuu Zukorlić nije dao ni takvu izjavu.
Muftija Muamer Zukorlić ne žali što rezolucija o Srebrenici nije usvojena u UN i to pravda „višom politikom“. Insistira na tome da je genocida bilo i traži srpsko priznanje, ali ga hrabre pomirljivi potezi premijera Vučićanakon incidenta u Potočarima.
Tačan citat, zapravo, glasi ovako:
“Jeste li razočarani što deklaracija o Srebrenici nije usvojena u UN?”
Nisam razočaran, drago mi je što je ona dospela na sto, međutim, s obzirom na to da dobro poznajem prirodu međunarodnih odnosa, nema mesta razočaranju. Pitanje valorizacije genocida nije ni rešivo ni konačno bilo kakvom deklaracijom, a ni rezolucijom UN.
Tekst sa iskrivljenim navodima iz Naših novina istog dana je objavljen na portalu Kurir, odakle su ga prenijeli brojni drugi portali, uključujući i Saff. Muftijstvo sandžačko se zatim oglasilo saopštenjem za javnost u kojem se demantuju navodi iz Naših novina koje je preuzeo Saff. U saopštenju, Muftijstvo je okarakterisalo članak kao “primjer tendencioznog i neprofesionalnog novinarstva”, navodeći da Zukorlić nije spomenuo Orića, niti je rekao da “ne žali” zbog neusvajanja rezolucije u UN.
Tvrdnje da je Zukorlić dao gore navedene izjave ocjenjujemo kao lažnu vijest koju je prvi put objavio list “Naše novine”, a koja je demantovana istog dana kada je objavljena. Portali koji su je “reciklirali” sredinom januara 2020, za to dobijaju ocjenu prenošenje lažne vijesti. S obzirom da naslovi članaka sadrže izmišljenu izjavu koja je predstavljena kao citat, ocjenjujemo ih i kao klikbejt. Kako nijedan od ovih članaka svojom opremom ni na koji način ne sugeriše da se radi o temi od prije pet godina, te su pogrešno prenesene izjave predstavljene kao nova informacija, oni dobijaju i ocjenu manipulisanje činjenicama.
(raskrinkavanje.ba)