Foto: Flickr
U sedmicama i danima uoči obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici strani i domaći mediji intenzivno su izvještavali o genocidu i komemoraciji koja je ove godine održana 11. jula u kompleksu Memorijalnog centra Potočari.
Reputabilni svjetski mediji i pojedini mediji iz regije i iz Federacije BiH objavljivali su informacije o samoj komemoraciji, događajima koji su joj prethodili, poput Marša mira, te su izvještavali o ličnim pričama osoba koje su preživjele genocid (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7).
Ipak, kao što je bio slučaj i prethodnih godina uoči 11. jula, pojedini mediji iz BiH i zemalja regiona su u svom izvještavanju promovirali negiranje genocida i decenijama stare narative u kojima se Srbi kao narod predstavljaju kao žrtva zavjere “lažiranja” genocida.
U ovoj analizi osvrnuli smo se na različite primjere medijskog negiranja genocida i relativizacije zločina, koji su ove godine mahom dolazili od medija iz Srbije i Republike Srpske.
Suptilni pristup medija iz RS
Genocid u Srebrenici je ratni zločin koji se dogodio u julu 1995. godine, kada je u okolini ovog grada ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Presude kojima je ovaj zločin okvalificiran kao genocid donesene su u Međunarodnom sudu pravde, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i Sudu Bosne i Hercegovine. Prema podacima s web stranice Memorijalnog centra Potočari, za zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba na ukupno 700 godina zatvora, a od 20 presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju za zločine u Srebrenici, sedam uključuje presude za genocid.
U Memorijalnom centru Potočari 11. jula 2022. godine održana je komemoracija povodom 27. godišnjice genocida, u sklopu koje je pokopano još 50 žrtava.
Većina medija iz Republike Srpske je o komemoraciji u Potočarima izvijestila kratko i šturo, u člancima koji su sadržavali uglavnom osnovne podatke u vezi s njenim održavanjem. U člancima prominentnih medija iz ovog entiteta, poput Radio-televizije Republike Srpske, javne novinske agencije Srna, Alternativne televizije, Nezavisnih novina i Srpske info, ne spominje se genocid, već se navodi da je održana komemoracija povodom “tragičnog događaja” ili “stradalim Bošnjacima”.
U sedmicama uoči obilježavanja godišnjice genocida javni mediji poput RTRS-a i Srne nisu intenzivno izvještavali o Srebrenici. Članci koji jesu objavljeni velikim su dijelom govorili o stradanju srpskih civila na području te opštine u ratu od 1992. do 1995. i u Drugom svjetskom ratu (1, 2, 3, 4), te u njima nije bilo eksplicitnih medijskih tvrdnji u kojima se genocid nad Bošnjacima negira.
S druge strane, Srna je, kao i RTRS i ATV, objavila članke uoči komemoracije i na dan njenog održavanja u kojima se citiraju pojedinci koji negiraju genocid i pojedinci koji optužuju međunarodnu zajednicu i dio bh. javnosti da omalovažavaju srpske žrtve (1, 2, 3, 4).
Može se zaključiti da su mediji u Republici Srpskoj imali tendenciju, barem u proteklih nekoliko sedmica, da ne negiraju genocid otvoreno i eksplicitno, već da koriste suptilnije taktike, uzimajući izjave poznatih negatora genocida i insinuirajući da se srpske žrtve ratnih zločina ignorišu i zanemaruju u korist prihvatanja “priče o genocidu u Srebrenici”.
Srbijanski tabloidi: Negiranje genocida i promoviranje “zavjeroloških” narativa
Za razliku od medija u Republici Srpskoj, srbijanski tabloidi bliski vlasti u toj zemlji mnogo su agresivnije pristupili izvještavanju o Srebrenici, otvoreno negirajući genocid. Tako su se na portalima poput Informera, Novosti i Alo u proteklim danima mogli pročitati sljedeći naslovi:
VELIKA PODVALA U POTOČARIMA Naserove borce sahranjuju kao "žrtve genocida" (Alo)
Pored otvorenog negiranja genocida, vrijeđanja žrtava i njihovih porodica, srbijanski tabloidi također su nekoliko sedmica ranije počeli promovirati konspiracijske narative o genocidu, prema kojima je riječ o insceniranom događaju s ciljem da se Srbi obilježe kao “genocidan narod”. U ovome se posebno istakao portal Novosti, koji je sedmicama prije obilježavanja godišnjice genocida objavljivao članke u kojima se tvrdi da je haški tribunal “antisrpski” i da je film “Quo Vadis, Aida?” rediteljice Jasmile Žbanić “propagandni” (1, 2, 3).
Novosti su sredinom juna također plasirale lažnu vijest da će posjetitelji/ke Memorijalnog centra Potočari prije ulaska u kompleks ubuduće morati potpisati izjavu kojom priznaju genocid, o čemu je Raskrinkavanje već pisalo u analizi koju možete pročitati ovdje.
Vrlo prisutan narativ u spomenutim medijima proteklih sedmica bio je i onaj u kojem se za genocid, implicitno ili eksplicitno, krive zapadne države i NATO savez.
Niz srbijanskih portala objavio je tvrdnje radikalno desničarskog političara i osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, koji navodi da ima “saznanja” o tome da su britanske snage bile djelimično ili u potpunosti odgovorne za strijeljanje bošnjačkih civila u Srebrenici (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Šešelj je dobio priliku da ove tvrdnje podijeli sa širom javnosti 9. jula u emisiji “Novo jutro” na televiziji Pink.
Na dan održavanja komemoracije u Potočarima, na stranicama tabloida poput Novosti, Kurira, Republike i Informera mogle su se pronaći teorije zavjere o “saznanjima” da je “NATO prodao Srebrenicu” i o “ušutkivanju britanskog špijuna u događajima o Srebrenici”, u kojima se insinuira da odgovornost za genocid snose zapadne države, a ne oni koji su za njega osuđeni (1, 2, 3).
Srebrenica i politika
Obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici nekim medijima poslužilo je kao prilika za političke kritike i obračune. Tako su se u mnogobrojnim medijima iz BiH i Srbije našli članci u kojima se 11. juli predstavlja kao dan kada se desio “pokušaj atentata na Aleksandra Vučića” i kritiziraju se bh. institucije jer za taj incident iz 2015. godine niko nije odgovarao:
SEDAM GODINA ĆUTANJA! Za pokušaj ubistva predsednika Vučića u Potočarima 2015. niko nije kriv?! (Informer)
NEMA PRIČE O PRAVNOJ BiH BUDUĆI DA JOŠ NEMA ODGOVORNIH ZA NAPAD NA VUČIĆA (Srna)
NIKO NIJE ODGOVARAO! Prošlo je SEDAM godina od napada na Aleksandra Vučića u Potočarima! (Republika)
Pojedini srbijanski portali iskoristili su obilježavanje genocida u Srebrenici i za obračun s nezavisnim medijima u Srbiji, odnosno “tajkunskim medijima”, kako ih tabloidi nazivaju.
Portal Alo je 12. jula, tako, objavio članak pod naslovom:
LUDILO TAJKUNSKIH MEDIJA Ukrajinci, ubijajte kao Hrvati u "Oluji"; Nećemo Novaka, dajte nam genocida! (FOTO)
U članku, koji su prenijeli i drugi tabloidi, televizije N1 i Nova optužuju se za djelovanje protiv Srba i Srbije, između ostalog, zbog kritike organiziranog dočeka Novaka Đokovića i manjka izvještavanja o Srebrenici, koje je opisano kao “pljuvanje na vlastiti narod i istoriju”.
Novinari/ke ovih medija opisani/e su kao autošovinisti i srbomrzci.
Još jedan politički obračun upriličen je u članku portala Informer od 11.7, u kojem je direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić optužen da “huška po Crnoj Gori na Vučića, Srbe i Srbiju” zbog njegovog komentara o litijama koje su se održavale u Crnoj Gori proteklih godina.
Suljagić je bio meta napada srbijanskih tabloida i u sedmicama uoči 27. godišnjice genocida (1, 2, 3).
Uprkos tome što je genocid u Srebrenici sudska činjenica zahvaljujući presudama međunarodnih i domaćih sudova i što je bivši visoki predstavnik u BiH nametnuo zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, narativi kojima se poriče genocid i dalje su prisutni u javnom i medijskom prostoru.
Promoviranju i normaliziranju negiranja velikim dijelom doprinose mediji koji, bez ikakvog poštovanja prema sudskim presudama, žrtvama i njihovim porodicama, degutantno i bez ustezanja negiraju genocid, podržavaju stare manipulativne narative o njemu i daju prostor poznatim negatorima da iznose teorije zavjere o zločinima u Srebrenici 1995. godine.
Umjesto oslanjanja na činjenice i promoviranja tolerancije i mira, spomenuti mediji rade na promicanju etničkih podjela i netrepeljivosti, govora mržnje i obmanjujućih propagandnih narativa, nanoseći ogromnu štetu kulturi sjećanja i međuetničkim odnosima u regiji.
(Raskrinkavanje.ba)