Izvještavanje u žaru trenutka: Nejasno je hoće li Iran ukinuti “policiju za moral”

Foto: Flickr

Pozivajući se na novinsku agenciju AFP, više od stotinu medija iz regiona objavilo je da je Iran ukinuo ili da ukida tzv. policiju za moral, službu koja nadgleda pridržavanje propisa o oblačenju u ovoj islamskoj republici (1, 2 ,3 ,4 ,5, 6 ,7 ,8 ,9 ,10).

Neki mediji, poput Al Jazeere, Danasa, nedjeljnika Vreme i Glasa Amerike, naglasili su da ne postoji zvanična potvrda iranske vlade o ukidanju “policije za moral”. Ostali su, pak, tvrdnje o ukidanju “policije za moral” istakli u naslove članaka i predstavili kao provjerene činjenice.

“Policija za moral” i protesti u Iranu

O masovnim protestima koji se odvijaju u Iranu od polovine septembra ove godine, to jest o manipulativnim objavama u vezi s protestima, Raskrinkavanje je detaljno pisalo u analizi koju možete pročitati ovdje.

Protesti su počeli nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini, koju je 13.9.2022. godine uhapsila “policija za moral” u Teheranu jer je navodno bila nepropisno odjevena. Nekoliko sati nakon hapšenja porodica Amini obaviještena je da se ona nalazi u bolnici, gdje je tri dana kasnije preminula. Policija je tvrdila da je Amini preminula od srčanog udara nakon što je dovezena u “centar za reedukaciju” o hidžabu. Ipak, nekoliko svjedoka/kinja kazalo je da su vidjeli kako “policija za moral” premlaćuje Amini u policijskom kombiju, a njena porodica tvrdi da je ubijena.

Smrt Mahse Amini pokrenula je masovne proteste za ženska prava širom Irana. Vlasti su se brutalno obračunavale s demonstrantkinjama i demonstrantima, a procjenjuje se da je do polovine novembra najmanje 320 ljudi ubijeno na protestima.

Kako je izvijestio Amnesty International sredinom novembra, iranski režim koristi prijetnju smrtnom kaznom kako bi obeshrabrio demonstrante/kinje. Do sredine novembra najmanje je pet ljudi osuđeno na smrtnu kaznu zbog učešća u protestima. Najmanje su dvije smrtne kazne izvršene do sada.

Kako je CNN izvijestio u članku 21. novembra, postoje i mnogobrojna svjedočenja o brutalnom seksualnom nasilju nad aktivisticama i aktivistima u iranskim zatvorima.

Uprkos tome, nemiri se nastavljaju. Demonstranti/kinje su u ponedjeljak, 5. decembra, započeli/e trodnevni štrajk, pozivajući vlasnike trgovina da zatvore svoje poslovnice kako bi podstakli Vladu na donošenje ekonomskih reformi. Nakon toga, protesti su se nastavili i zbog prvog javnog smaknuća demonstranta, 23-godišnjeg Mohsena Shekarija. 

Je li “policija za moral” ukinuta?

AFP je 4.12.2022. godine na Twitteru objavio da su iranske vlasti ukinule “policiju za moral” nakon dva mjeseca masovnih protesta u toj državi, pozivajući se na izjavu glavnog državnog tužitelja Mohammeda Jafara Montazerija.

U svom izvještaju na ovu temu AFP kao izvor navodi iransku novinsku agenciju ISNA. ISNA je u članku 3.12.2022. godine izvještavala o pres-konferenciji spomenutog iranskog državnog tužitelja. U njemu se, između ostalog, navodi da je neko od prisutnih pitao Montazerija zbog čega je ukinuta “policija za moral”. Prema navodima agencije ISNA, on je odgovorio da “policija za moral nema veze s pravosuđem” te da je “zatvorena s istog mjesta s kojeg je i napravljena”, dodavši da pravosuđe “nastavlja nadzor ponašanja na nivou zajednice”.

Ipak, nijedan drugi iranski zvaničnik nije potvrdio da je “policija za moral” ukinuta niti da se takvo nešto planira u skorijoj budućnosti. Mediji bliski iranskom vladajućem režimu, poput medijske kuće Al-Alam, ubrzo su izvijestili da ovu vijest nisu potvrdile vlasti i da je jedino što je jasno iz Montazerijeve izjave to da “moralna policija nema veze s pravosuđem”. 

U članku BBC Persia objavljenom 5. decembra navodi se da je reporter medijske kuće Sharq kontaktirao Informacijski centar teheranske policije upitom o tome da li se “policija za moral” ukida, a rečeno mu je da “sada nije vrijeme za takve razgovore” i da će “policija pričati o tome kada budu smatrali da trebaju”. Kako je objašnjeno u članku BBC-a, građani/ke Irana primijetili/e su da je aktivnost “policije za moral” značajno smanjena u pojedinim gradovima od kada traju masovni protesti. Ipak, kako je naglašeno, smanjena aktivnost može biti posljedica preusmjeravanja policijskih snaga na obračune s demonstrantima/kinjama. U članku BBC-a također se navodi da se, nakon šture izjave državnog tužitelja, oglasio i zastupnik u iranskom parlamentu Hossein Jalali, rekavši da neće biti odstupanja od propisa u vezi s obaveznim nošenjem hidžaba.

Arash Aziz, njujorški pisac i istraživač posebno fokusiran na dešavanja u Iranu i okolnim zemljama, na svom Twitter profilu naglasio je da, čak i ako se program “policije za moral” ukine, policija i pravosuđe mogu pronaći druge načine da sprovode zakon o obaveznom nošenju hidžaba.

Naš partnerski fact-checking portal Faktograf, koji je o ovoj temi pisao u analizi 5.12.2022. godine, izdvojio je izjavu iranske novinarke i producentice Nahayat Tizhoosh. Ona je naglasila da joj nije jasno zbog čega su New York Times i drugi mediji iz Montezarijeve izjave izvukli jasne i definisane zaključke o “pobjedi feminista i feministkinja” kada on uopšte nije nadležan za “policiju za moral” i kada obećava daljnje provođenje šerijatskih zakona.

Faktograf je također naveo i izjavu direktora programa za Iran pri Bliskoistočnom institutu Alexa Vatanke za Foreign Policy, koji je upozorio da je moguće da su iranske vlasti informaciju o ukidanju “policije za moral” pustile u javnost kako bi vidjele na koji će način demonstranti/kinje reagovati.

Dakle, i dalje je nejasno da li će “policija za moral” u Iranu biti ukinuta. Vijest o tome bazirana je na poprilično nejasnoj i šturoj izjavi iranskog zvaničnika koji čak nije ni nadležan za nju. Jasno je, pak, da nije izgledno da će se ukinuti zakon o obaveznom nošenju hidžaba.

Iako su mnogobrojni mediji iz našeg regiona požurili da proglase “pobjedu” demonstrantkinja i demonstranata, čini se da ukidanje “policije za moral” ne bi značajnije unaprijedilo položaj žena u Iranu.

“Trčanje pred rudu” svjetskih i domaćih medija koji su u naslovima plasirali “vijest” o ukidanju “policije za moral” u Iranu primjer je važnosti provjere informacija prije objave, ali i stavljanja vijesti u kontekst. Navodima o “pobjedi” demonstranata/kinja javnost se navodi na zaključak da je cilj protesta postignut. Pojedini/e korisnici/ce društvenih mreža proteklih dana govorili/e su o tome kako su vijesti o navodnom ukidanju “policije za moral” u drugi plan stavile vijesti o protestima, kao i vijesti o brutalnim načinima na koji se režim obračunava s onima koji u njima učestvuju (1, 2, 3, 4). 

Za medije je važno da pronađu balans između potrebe da budu prvi koji objave informaciju i obaveze da se informacija provjeri i kontekstualizira u interesu javnosti. U tom zadatku nekada ne uspiju ni najpouzdaniji mediji. Međutim, čak i kada se dogodi greška, mediji mogu objaviti ispravne i potpune informacije naknadno, kao i ustupiti prostor stručnjacima/kinjama i aktivistima/kinjama koji/e mogu dati sveobuhvatnija objašnjenja situacije.

(Raskrinkavanje.ba)