Foto: Wikimedia Commons
Na portalu Hrvatski medijski servis je 12. septembra 2026. godine objavljen članak o “pohvali” koju je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik stranke Demokratska fronta Željko Komšić uputio kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenku Lučiću u televizijskom intervjuu. U članku se navodi sljedeće:
Antiustavni i antihrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić pohvalio je kandidata hrvatske petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenka Lučića, prenosi Hrvatski Medijski Servis.
Izvještavajući o intervjuu koji je Komšić dao u emisiji “Face to Face” 12. septembra 2026. godine na FACE TV-u, tvrdnju da je Komšić “antiustavni” član Predsjedništva BiH objavilo je još nekoliko portala (1, 2, 3).
Šta su činjenice?
Željko Komšić biran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH nekoliko puta – kao kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) 2006. i 2010. godine i kao kandidat Demokratske fronte 2018. i 2022. godine.
Stranke s hrvatskim predznakom u BiH, naročito Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), i mediji koji ciljaju publiku među Hrvatima u BiH godinama problematizuju zakonska rješenja koja su omogućila izbor Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, argumentujući ovakav stav činjenicom da je izabran zahvaljujući značajnom broju glasova Bošnjaka/inja u Federaciji BiH. HDZ BiH predlagao je izmjene Izbornog zakona kako bi se onemogućilo da hrvatski član Predsjedništva bude izabran većinskim glasovima Bošnjaka/inja (1, 2, 3).
Ipak, suprotno navodima Hrvatskog medijskog servisa, izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH nije kršenje Ustava BiH. Izbor članova Predsjedništva BiH definisan je Članom V Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustava BiH. U njemu se navodi sljedeće:
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog
Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.
Ovaj sistem izbora članova Predsjedništva BiH, definisan u Ustavu, ocijenjen je kao diskriminatoran u nekoliko presuda Evropskog suda za ljudska prava (“Sejdić i Finci”, “Pilav” i “Pudarić”) jer onemogućava pojedincima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda da se kandiduju za Predsjedništvo. Također onemogućava Srbima u FBiH i Hrvatima i Bošnjacima u RS da se kandiduju.
Dakle, sistem izbora članova Predsjedništva BiH problematičan je i kad je u pitanju aktivno i pasivno biračko pravo. Također, postoje zamjerke kad je u pitanju izbor hrvatskog člana u Federaciji BiH. Iako postoje mišljenja da je nepravedno da drugi osim Hrvata u BiH mogu imati presudni uticaj u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, izbor Željka Komšića nije u suprotnosti s Ustavom BiH.
Shodno tome, tvrdnju da je Željko Komšić “antiustavni” član Predsjedništva BiH, objavljenu u članku Hrvatskog medijskog servisa, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Prenošenja ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)