Foto: BillionPhotos, Freepik
Na Facebook i Instagram nalozima biohack.balkan 4. maja 2025. godine objavljen je videosnimak na kom muškarac, koji se predstavlja kao doktor, kaže da ljudi trebaju jesti samo meso kako bi održali “optimalno” zdravlje. Snimak je na engleskom jeziku, s titlovima na našem, i izgleda kao segment dužeg intervjua. Titlovi u snimku glase ovako:
Ti si doktor?
Da, jesam.
Kada si zadnji put pojeo povrće?
Verovatno pre 5.5 godina. Ljudi su vrhunski predatori, vrh lanca ishrane, koji drugi vrhunski predatori jedu salatu? Postoje stvari u mesu koje moraš uneti koje ne možeš uneti kroz biljke ali nema ništa u biljkama da moraš uneti a da nema u mesu. Tako da trebaš jesti meso i ne moraš jesti biljke i raspravljao bih da ne želiš jesti biljke za optimalno zdravlje.
Foto: Screenshot/Facebook
Ove su objave na Facebooku i Instagramu zabilježile značajan broj interakcija.
Šta su činjenice?
Snimak se dijelio i van našeg govornog područja. U nekima od tih objava navodi se da je čovjek na snimku “Dr. Anthony Chaffee”. Chaffee je navedene tvrdnje iznio 2023. godine u emisiji “60 Minutes Australia” koja se emituje na kanalu 9now. Tada su o tome pisali i neki mediji.
Na YouTube nalogu Anthonyja Chaffeea navodi se da je “američki doktor i specijalizant neurohirurgije u Australiji koji je više od 20 godina istraživao optimalnu prehranu za ljudske performanse i zdravlje”. Chaffee je zagovornik takozvane carnivore ishrane, odnosno ishrane sastavljene isključivo od mesnih proizvoda.
Neke njegove tvrdnje i ranije su bile predmet analiza platformi za provjeru činjenica. Tako je tvrdio da su ljudi veći dio svoje istorije jeli isključivo meso, što je za AAP Fact check osporilo više stručnjaka. Ista platforma bavila se i njegovim tvrdnjama da carnivore ishrana sprečava opekline od sunca.
Carnivore ishrana podrazumijeva konzumaciju samo hrane životinjskog porijekla i isključuje hranu biljnog porijekla (uključuje samo meso, ribu i ostale životinjske namirnice, poput jaja i određenih mliječnih proizvoda, dok isključuje voće, povrće, mahunarke, žitarice, orašaste plodove i sjemenke). Kako je navedeno u članku portala Healthline, koji se bavi temama iz oblasti zdravlja i medicine, ovaj tip ishrane proizlazi iz “kontroverznog uvjerenja” da su ljudski preci uglavnom jeli meso i ribu i da je ishrana s visokim udjelom ugljenih hidrata kriva za današnje visoke stope hroničnih bolesti. Ovaj tip prehrane popularisali su brojni inflenseri na društvenim mrežama posljednjih godina, a najpoznatiji zagovornik je američki ortoped Shawn Baker.
Prema ovom izvoru, zagovornici/e ovakvog načina ishrane, pozivajući se na lična svjedočenja, tvrde da pomaže u uklanjanju kilograma, ali ga povezuju i s nizom navodnih zdravstvenih koristi (tvrde da pomaže kod depresije, anksioznosti i dijabetesa). Ipak, kako navodi Healthline, nema kontrolisanih studija koje podržavaju ove tvrdnje.
Tvrdnje koje se iznose u snimku uklapaju se u narativ koji propagiraju pristalice ovog tipa ishrane - da tijelo dobija sve što mu je potrebno iz namirnica životinjskog porijekla i da hrana biljnog porijekla nije potrebna. Ipak, ovi navodi nisu tačni i u suprotnosti su s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije o uravnoteženoj ishrani, koja podrazumijeva i konzumaciju voća i povrća. Ishrana bazirana isključivo na hrani životinjskog porijekla može imati niz negativnih efekata.
Kako navodi Healthline, ovakav tip ishrane može biti bogat zasićenim mastima, koje mogu povisiti LDL ili “loš” holesterol u krvi, što može povećati rizik od srčanih bolesti. Napominje i da ova veza, prema nedavnim studijama, možda i nije tako jaka kao što se prije vjerovalo. Ovaj izvor navodi da nijedno istraživanje nije analiziralo zdravstvene učinke isključivog konzumiranja hrane životinjskog porijekla, stoga su i učinci konzumiranja tako visokih nivoa masti i holesterola nepoznati. Healthline dalje navodi da prerađene mesne namirnice sadrže velike količine natrija, pa bi njihova konzumacija u većem obimu mogla dovesti do prekomjernog unosa natrija, što je povezano s povećanim rizikom od visokog krvnog pritiska, bolesti bubrega i drugih negativnih posljedica po zdravlje. Unos crvenog i prerađenog mesa povezan je s višim stopama određenih vrsta raka, navodi ovaj izvor.
S druge strane, Healthline navodi da se može pretpostaviti kako bi ovaj tip ishrane, budući da isključuje visoko prerađene ugljene hidrate, mogao imati neke “prijevremene koristi, poput poboljšanog krvnog pritiska, smanjenja masnoće na stomaku i poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja”, uz napomenu da nije jasno jesu li te koristi trajne. Takođe navodi da hrana s visokim udjelom šećera može biti problematična za osobe s dijabetesom, ali i da potpuno uklanjanje ugljenih hidrata, što podrazumijeva ovaj tip ishrane, nije preporučljivo niti potrebno za upravljanje dijabetesom.
Ima li meso sve što nam treba?
Suprotno tvrdnjama iz snimka, ovaj tip ishrane može biti povezan s nedostatkom određenih hranjivih tvari; drugim riječima, možda nećete unijeti sve što organizmu treba ako jedete samo meso. Na ovo ukazuju brojni kredibilni izvori (1, 2, 3, 4). Healthline u svom članku navodi sljedeće:
(...) ishrana bogata hranom na biljnoj bazi povezana je s nižim rizikom od određenih dugoročnih stanja, poput srčanih bolesti, određenih vrsta raka, Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2.
To nije samo zbog visokog sadržaja vitamina, vlakana i minerala u biljnoj hrani već i zbog korisnih biljnih spojeva i antioksidansa.
Carnivore ishrana ne sadrži ove spojeve i nije povezana s dugoročnim zdravstvenim koristima.
Ovaj izvor navodi i da se vlakna (nesvarljivi ugljeni hidrati) koja potiču zdravlje crijeva i zdravu stolicu nalaze samo u biljnoj hrani, tako da ovaj tip prehrane može dovesti do zatvora kao nuspojave. Takođe se navodi da kompromitovano zdravlje crijeva može dovesti do niza problema, a može biti povezano čak i s nastankom raka debelog crijeva.
Fact-checking platforma Logically facts se u analizi objavljenoj u avgustu 2024. godine bavila netačnim tvrdnjama koje se tiču ovog tipa ishrane. U analizi se prenose stavovi stručnjaka o njenim nedostacima, u kojima se, između ostalog, ukazuje i na mogući nedostatak nutrijenata i vlakana.
Viša zdravstvena ekspertica Zoe Roberta Chircop izjavila je za Logically Facts: “Prehrana koja se sastoji isključivo od proizvoda životinjskog porijekla može dovesti do nutritivnih nedostataka, nedostatka vlakana i nedostatka esencijalnih fitonutrijenata koje nalazimo u biljnoj hrani. Takvi nedostaci mogu utjecati na zdravlje sistema za varenje, imunološku funkciju i opšte zdravlje. Dugoročno pridržavanje ovog tipa ishrane može dovesti do povećanog rizika od zdravstvenih problema, poput kardiovaskularnih bolesti i drugih hroničnih zdravstvenih problema zbog visokog unosa zasićenih masti i holesterola.”
Nutricionistkinja dr. Ursula Arens u izjavi za Logically Facts takođe je ukazala na to da je ovaj tip prehrane izuzetno neuravnotežen i “nakon nekoliko sedmica, vrlo je vjerojatno da će rezultirati nedostatkom određenih mikronutrijenata.“
Logically Facts navodi da recenzirane studije dosljedno podržavaju zdravstvene prednosti povrća (link) te na kraju zaključuje da njegovo izbacivanje iz ishrane može dovesti do nedostatka esencijalnih nutrijenata, poput vlakana, vitamina C i K te raznih fitonutrijenata, koji se ne unose adekvatno samo ishranom životinjskog porijekla.
U članku objavljenom na stranici Škole javnog zdravlja Hardvard T.H. Chan navodi se kako isključivanjem voća i povrća ljudi vjerojatno neće dobiti dovoljno vlakana u ishrani, a takođe će “nedostajati karotenoidi i polifenoli, supstance s antioksidativnim svojstvima, koje su povezane sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti, poput dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka”.
Je li čovjek na vrhu lanca prehrane?
Anthony Chaffee na snimku govori kako su ljudi “vršni predatori” (eng. apex predator), odnosno na vrhu lanca ishrane. Ovo uvjerenje često se zasniva na tome da čovjek danas nema predatora “iznad sebe”, ali nije u skladu sa studijom iz 2013. godine. Grupa naučnika tada je prvi put izračunala human trophic level (HTL), odnosno trofički nivo čovjeka, mjesto na kojem se nalazi unutar lanca ishrane. Na temelju podataka Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), naučnici su zaključili da je globalni HTL za 2009. iznosio 2,21. Numerički raspon trofičkih nivoa ide od 1 (biljke koje proizvode svoju hranu) do 5,5 (npr. orke, koje imaju malo ili nimalo vlastitih predatora). Ovaj broj čovjeka smješta na sličnu poziciju u lancu ishrane kao svinje i inćune, stoga autori zaključuju da se ljudi ne mogu smatrati “vršnim predatorima”.
O rezultatima ovog rada izvijestili su i brojni mediji (1, 2). Kako je objašnjeno u članku koji je objavio Forbes, trofički nivo od 2,5 značio bi da je ljudska ishrana podjednako podijeljena na biljke i biljojede. Ishrana od 2,21 znači da jedemo više biljaka nego biljojeda.
Naučni časopis Live Science se u članku objavljenom u decembru 2021. godine bavio pitanjem da li je čovjek na vrhu lanca ishrane. Sylvain Bonhommeau, morski ekolog u IFREMER-u, Institutu za istraživanje mora u Francuskoj, i jedan od autora pomenutog naučnog rada u kome je izračunat HTL, rekao je da se u proučavanju odnosa organizama jednih prema drugima, i prema svojoj okolini, mjesto ljudi u lancu ishrane zasniva na tome šta mi jedemo, a ne na tome šta nas “jede” ili “ne jede” niti na tome šta ubijamo. Na osnovu ove definicije, ljudi nisu vršni predatori jer ne jedu sve što ubiju.
Ipak, Live Science navodi i da neki naučnici o ljudima govore kao o “super predatorima”, s obzirom na brzinu kojom ljudi ubijaju druge vrste. U članku se pominje rad iz 2015. godine objavljen u časopisu Science, čiji su autori, naučnici s Univerziteta Victoria u Kanadi, otkrili da ljudi ubijaju odrasli plijen brzinom do 14 puta većom od drugih predatora.
Autori ovog rada nisu bili dostupni za komentar, navodi Live Science, dok se Bonhommeau ne slaže s procjenom da su ljudi “super predatori”, što on tumači kao spajanje s terminom “vršni predator”.
“Mislim da je ovaj članak bio obmanjujući jer je miješao ubijanje i predatorstvo (ubijanje i konzumaciju hrane)”, napisao je u e-mailu.
Live Science u članku navodi da je, istorijski gledano, “možda postojala manja razlika između onoga što jedemo i koliko ubijamo”, pozivajući se na naučni rad u kome su autori rekonstruisali trofičke nivoe naših predaka iz pleistocena. Ben-Dor, jedan od autora rada, za Live Science je rekao da “ne mora nužno značiti da smo, budući da smo u prošlosti bili mesojedi, danas na vrhu lanca ishrane“.
Više stručnjaka je za AAP Fact Check reklo da je, bez obzira na raspravu o opsegu konzumacije životinjske hrane, tvrdnja da su ljudi nekada isključivo jeli meso u suprotnosti s dostupnim dokazima za bilo kog člana roda Homo.
Shodno navedenom, tvrdnju da ljudi trebaju jesti samo meso kako bi bili zdravi ocjenjujemo kao pseudonauku. Tvrdnju da biljke nemaju ništa što nema meso, odnosno da ljudi moraju jesti meso, a ne moraju biljke, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Raskrinkavanje.ba)