Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, decenijama se suočava s problemom zagađenja zraka, koji je posebno istaknut u zimskim mjesecima i predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik za građane/ke. Mediji u zimskom periodu redovno izvještavaju o ovom problemu.
Tako su i u decembru 2023. godine desetine portala iz BiH i regiona u nekoliko navrata objavljivale članke u kojima se tvrdilo da je Sarajevo najzagađeniji grad na svijetu ili da je jedan od tri grada s najzagađenijim zrakom na svijetu. Pozivajući se na web stranicu IQAir, neki su u naslovima članaka dodali vremenske odrednice “danas” ili “jučer”, u zavisnosti od datuma kada je vijest objavljena. Drugi, pak, nisu naveli konkretan izvor informacije i naprosto su konstatovali da je Sarajevo “najzagađeniji grad na svijetu”.
Sarajevo najzagađeniji grad na svijetu, nadležni nemaju rješenje (N1, 19. 12. 2023)
Opasno po zdravlje: Sarajevo ima najzagađeniji zrak na svijetu (Novi list, 11. 12. 2023)
Sarajevo je večeras najzagađeniji grad na svijetu: Zrak opasan po život, vidljivost skoro pa nikakva (Klix, 19. 12. 2023)
Sarajevo danas drugi najzagađeniji grad u svijetu: Ispred je samo Dhaka iz Bangladeša (Večernji list, 20. 12. 2023)
Mediji su i prethodnih godina objavljivali tvrdnju da je Sarajevo među najzagađenijim gradovima na svijetu, pozivajući se na podatke sa stranice IQAir (1, 2).
Kako se mjeri kvalitet zraka?
Kvalitet zraka izražava se kroz indeks kvaliteta zraka. Kako je objašnjeno na web stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZBiH), indeks kvaliteta zraka predstavlja “vrijednost stanja posmatranih zagađujućih materija izmjerenih na pojedinom mjernom mjestu” predstavljen na lako razumljiv, odnosno jednostavan način. Izražava se brojčanom vrijednošću, kao i bojom i imenom kvalitativne kategorije. Brojčana vrijednost izražava se na skali od 0 do 500, gdje indeks kvaliteta zraka 0-50 označava dobar indeks kvaliteta zraka, a vrijednost viša od 301 opasan.
Ne postoji, kako se navodi na stranici FHMZBiH, univerzalna formula za izračunavanje indeksa kvaliteta zraka, te su u mnogim zemljama pri računanju uvažene određene lokalne specifičnosti.
Brojčana vrijednost indeksa kvaliteta zraka računa se na osnovu matematičkih formula koje su primijenile strane institucije koje se bave prikupljanjem i prezentovanjem informacija o kvalitetu zraka, objašnjeno je na stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Prijedlog indeksa za BiH napravljen je po uzoru na indeks kvaliteta zraka američke Agencije za okoliš (US AQI, koji koristi i IQAir), ali uz određene izmjene. Zagađujuće materije, odnosno polutanti koji se mjere su sumpordioksid, lebdeće čestice PM10 i PM2.5, ugljični monoksid, ozon i azotni dioksid.
Je li Sarajevo zaista najzagađeniji grad na svijetu?
Mediji iz BiH i regiona pozivali su se na podatke web stranice IQAir, što je stranica švicarske kompanije koja se bavi proizvodnjom i prodajom tehnologije vezane za kvalitet zraka. Gotovo svi članci u kojima se tvrdilo da je Sarajevo među tri najzagađenija grada na svijetu objavljeni su 10. ili 11. decembra, odnosno 19, 20 i 21. decembra 2023. godine. Arhivirane verzije liste najzagađenijih gradova s IQAir-a od tih datuma pokazuju da se Sarajevo zaista nalazilo pri samom vrhu te da je u određenim periodima bilo na prvom mjestu (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Međutim, kako piše iznad same liste, na njoj su samo veliki gradovi, odnosno regionalni ili državni centri.
Banjaluka se, recimo, nije našla na listi najzagađenijih gradova 20. decembra, iako je, prema podacima s iste web stranice, tog dana indeks kvaliteta zraka iznosio 196, više nego u Wuhanu, koji je tog dana zauzeo šesto mjesto na listi. Na stranici IQAir stoji napomena da je ova lista sastavljena od velikih gradova i sadrži jedan ili dva velika grada po državi, s ciljem da “pruži globalni kontekst o kvaliteti zraka u tim gradovima”, te da je važno razumjeti da lista ne uključuje sve gradove na svijetu. Ovo objašnjenje u vrijeme pisanja analize nije bilo dostupno na web stranici IQAir, ali smo na stranici za arhiviranje članaka Wayback Machine pronašli njegovu arhiviranu verziju od 2. decembra (link).
Sumnju u preciznost podataka objavljenih na web stranici IQAir iznio je i ekološki aktivista Anes Podić iz nevladine organizacije Eko akcija za portal Hercegovina Info 19. decembra 2023. godine:
Zanimljivo je da mjerne stanice zagađenja na Bijelom brijegu i u Cimu, dva naselja izvan samog gradskog centra bilježe izuzetne rezultate, pa je tamo indeks zagađenja oko 30, gotovo četiri puta manje od onoga u centru grada.
Obješnjenje ovoga fenomena potražili smo kod Anesa Podića iz udruge Eko akcija.
Podić za Hercegovina.info objašnjava, kako je IQ Air na kojeg se mnogi mediji pozivaju privatna tvrtka iz Švicarske koja se bavi prodajom mjernih stanica i pročistača zraka, te njihove rezultate ne treba u svakoj situaciji prihvaćati zdravo za gotovo.
(...)
Ukazuje na to da na portalu Eko Akcije postoji puno preciznija mapa zagađenja koja koristi samo službene državne mjerne postaje, dok IQ Air koristi uređaje postavljene na razne tvrtke i privatne objekte. Mapu možete pogledati OVDJE.
Raskrinkavanje je također kontaktiralo Eko akciju molbom da nam dodatno obrazlože da li je IQAir lista dovoljan izvor za tvrdnju o Sarajevu kao najzagađenijem gradu na svijetu. Iz ove organizacije rekli su nam sljedeće:
Mediji citiraju "Live city ranking" IQ Air-a, gdje je napravljeno poređenje izmjerenih srednjih satnih vrijednosti PM2.5 u svega 110 gradova svijeta koji su u listu postavljeni po izboru IQ Air-a.
Na taj je način Sarajevo u svakom trenutku jedan od najzagađenijih 110 gradova svijeta, pa čak i u onim rijetkim vjetrovitim satima kada je zrak u Sarajevu čist kao na planini.
Satna mjerenja kvaliteta zraka, na osnovu kojih IQAir pravi svoje rang-liste, a onda mediji izbacuju ove senzacionalističke informacije, nemaju nikakvu statističku vrijednost.
Rang-liste zagađenih gradova formiraju se na osnovu godišnjih prosjeka izmjerenih vrijednosti lebdećih čestica. Na listi gradova svijeta koju je u maju 2023. godine objavila Svjetska zdravstvena organizacija, Sarajevo nije ni među 500 najzagađenijih gradova svijeta, ali jeste glavni grad Evrope s najgorim kvalitetom zraka, što je dovoljan razlog za hitnu akciju vlasti na rješavanju problema zagađenog zraka.
Pri tome uvijek treba voditi računa da je ograničena mogućnost poređenja podataka iz različitih zemalja zbog različitih standarda za smještanje mjernih stanica, različitih metoda, kvaliteta i standarda mjerenja, različite vremenske pokrivenosti pojedinih mjerenja; ako je obuhvaćen samo dio godine, mjerenje može značajno odstupati od godišnjeg prosjeka zbog sezonske varijabilnosti.
Gledajući godišnju srednju vrijednost zagađenja zraka u svijetu, Sarajevo nije ni blizu vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu ni prema podacima stranice IQAir, ni prema bilo kojoj drugoj rang-listi. Na IQAirovoj listi najzagađenijih gradova u 2022. godini nijedan grad iz BiH ne nalazi se u prvih 100. Sarajevo, kao ni druge bh. gradove, nismo pronašli ni na drugim listama najzagađenijih gradova za 2022. godinu, kao ni za prethodne godine (1, 2, 3, 4, 5, 6).
Zrak u Sarajevu jeste opasan po zdravlje
Bez obzira na to gdje se Sarajevo nalazi na rang-listama zagađenih gradova, činjenica je da je kvalitet zraka u Sarajevu vrlo loš te da ovo zagađenje predstavlja rizik po zdravlje. Kako se navodi na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije, udisanje zagađivača iz zraka dovodi do upala, oksidativnog stresa, mutagenosti ćelija u našem tijelu i imunosupresije, te utječe na pluća, srce, mozak i druge organe i dovodi do bolesti. Moždani udar, rak pluća, ishemijska bolest srca i upala pluća neke su od bolesti i stanja koja su povezana sa zagađenjem zraka. Osim toga, postoje i dokazi da zagađenje zraka može povećati rizik za loše ishode trudnoće, neurološke bolesti, dijabetes i neke vrste karcinoma. Djeca, stariji ljudi i trudnice podložniji su bolestima koje uzrokuje zagađenje u zraku, a ishrana, komorbiditeti, genetski i sociodemografski faktori također utječu na osjetljivost pojedinaca na zagađenje zraka.
Prema procjenama Svjetske banke, u BiH svake godine 3.300 ljudi prijevremeno umre od zagađenja zraka, a prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije iz 2017. godine, Bosna i Hercegovina ima najveću stopu smrtnosti od zagađenja zraka u Evropi. Ipak, kako je objašnjeno u publikaciji UNICEF-a o zagađenju zraka u BiH, institucije javnog zdravstva u zemlji ne vode evidenciju o zdravstvenim ishodima zagađenja zraka, stoga nije moguće pronaći zvanične državne podatke koji bi potvrdili ili opovrgnuli ove procjene.
Situacija je, dakle, zaista alarmantna, na šta godinama ukazuju brojne organizacije, aktivisti/kinje, mediji i građani/ke (1, 2, 3).
Anes Podić iz Eko akcije za Raskrinkavanje je objasnio koji su glavni uzročnici zagađenja zraka u BiH:
Glavni izvori zagađenja zraka u BiH variraju od mjesta do mjesta. Značajan izvor zagađenja zraka koji je prisutan u svim našim gradovima jesu mala kućna ložišta. Preko dvije trećina bh. domaćinstava grije se na drva, oko 200.000 domaćintava grije se na ugalj. Drvo za ogrjev mahom se prodaje neosušeno, s visokim sadržajem vlage. Loženjem neosušenog drveta proizvodi se i do četiri puta više zagađujućih materija. Peći na drva koje se koriste u BiH niske su efikasnosti i visokih emisija zagađujućih materija. Kad se u njima sagorijeva neosušeno drvo, emisije zagađujućih materija mogu biti i do 10 puta više nego kod savremenih, visoko efikasnih peći. Po smjernicama koje je o kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru izdala Svjetska zdravstvena organizacija, ugalj se (zbog visoke toksičnosti) uopšte ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava.
U nekoliko najvećih gradova značajan izvor zagađenja, koji je prisutan tokom cijele godine, jeste saobraćaj. Preko 70% registrovanih motornih vozila za pogonsko gorivo koriste dizel, što je daleko veći izvor zagađenja nego motorna vozila s pogonom na benzin.
Treći najznačajniji izvor zagađenja zraka u BiH jeste industrija: stare, velike termoelektrane Ugljevik, Tuzla, Kakanj, Gacko, čije emisije zagađuju zrak u BiH, regionu i dobrom dijelu Evrope; željezara u Zenici, zahvaljujući kojoj je Zenica obično grad s najgorim kvalitetom zraka u BiH; te niz malih i srednjih industrijskih pogona, čije emisije u zrak uopšte nisu dosljedno i kvalitetno regulisane.
Hiljade građana BiH svake godine umiru od neke bolesti koju je izazvao zagađeni zrak. Procjene se kreću od 3.300 (Svjetska banka) do preko 5.500 (Evropska agencija za zaštitu okoliša).
Shodno činjenicama, tvrdnju da je Sarajevo najzagađeniji grad na svijetu, ili da je jedan od tri najzagađenija grada na svijetu, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Napomena
19.1.2024. Nakon objave ove analize, portali Srpska info, Raport, Oslobođenje, Source, Bosna info, N1, Slobodna Bosna, Radio Sarajevo, Večernji list, Mondo i Mondo (.rs) ispravili su svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
22.1.2024. Nakon objave ove analize, portali Radio Sarajevo, Glas Srpske, Hayat i RTV BN ispravili su svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
23.1.2024. Nakon objave ove analize, portali RTV BN i Banjaluka ispravili su svoje članke, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
24.1.2024. Nakon objave ove analize, portal Hayat ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
29.1.2024. Nakon objave ove analize, portal Srbija danas ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
11.4.2024. Nakon objave ove analize, portal Blic ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
19.4.2024. Nakon objave ove analize, portal Blic ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)