Foto: NASA, Unsplash
Prvo američko slijetanje na Mjesec 1969. godine predmet je različitih teorija i lažnih vijesti već nekoliko decenija. Za takve su se tvrdnje tokom godina nudili različiti “dokazi”. Nedavni viralni primjer takvih tvrdnji na domaćem govornom području objavljen je na Facebook profilu Yasmin Mulahusein. U objavi ovog profila od 14. decembra 2023. kao argumentacija za to da je slijetanje na Mjesec “laž i spletka” navodi se da telefonski poziv između američkog predsjednika Richarda Nixona i astronauta Apollo 11 misije nije bio moguć:
CITAT NETAČNO:Prisjetimo se kako je predsjednik SAD-a Richard Nixon “telefonskim putem” razgovarao sa astronautima iz misije Apollo 11. Ni danas nikome nije jasno kako je tog 20. Jula 1969. godine Nixon bio u mogućnosti razgovarati sa astronautima koji su udaljeni 240.000 milja od Vašingtona. Je li koristio mrežu 5G ili je bio konektovan preko radio amatera, ostaje enigma. (🤣)
U tom FAKE razgovoru, Nixon ističe kako je “slijetanje na Mjesec” najponosniji dan svih Amerikanaca.
I evo 54 godine poslije ispostavlja se definitivno da je sve bilo najvulgarnija laž i spletka kojom su sihirbazi omađijali gotovo cijeli svijet i potčinili ga svojoj “svemogućoj veličini”.
Ove tvrdnje su zapravo objavljene u opisu videosnimka koji prikazuje prvi razgovor američkog predsjednika s posadom misije Apollo 11 koja je u tom trenutku boravila na Mjesecu. Video je pogledan više od 4.000 puta, a objava je ostvarila preko 200 interakcija.
Da li je poziv Nixona i misije Apollo 11 1969. godine bio lažan?
Tvrdnja da NASA 1969. godine nije sletjela na Mjesec i da je riječ o lažiranom događaju postoji već nekoliko decenija i jedna je od najpoznatijih teorija zavjere. Vjeruje se da je najstariji izvor ove tvrdnje knjiga objavljena 1976. godine pod nazivom “Nikada nismo bili na Mjesecu: američka prevara od trideset milijardi dolara“ (“We Never Went to the Moon: America's Thirty Billion Dollar Swindle”) teoretičara zavjere Billa Kaysinga.
Tvrdnja da je telefonski poziv između predsjednika Nixona i misije Apollo 11 bio tehnološki nemoguć i zapravo lažiran samo je jedan od navodnih dokaza za ovu teoriju. Fact-checking portal Politifact je 4. maja 2023. godine analizirao ovu tvrdnju i zaključio kako je komunikacija astronauta s Mjeseca s NASA-om ipak bila realnost.
Kako Politifact navodi, portal Chron je još 2019. godine pisao o tome kako je poziv putovao. Ovaj portal opisuje da je, prema arhivima kompanije AT&T, poziv upućen iz Ovalnog ureda u Washingtonu, odakle je putovao prvo u kontrolu misije u Huston, a dalje ga je komunikator kapsule, ili CapCom, astronaut Bruce McCandless II, preusmjerio u svemir.
Nadalje, u članku objavljenom 2014. godine portal Wired detaljnije objašnjava proces uspostave komunikacije između dviju strana:
Poziv je preusmjeren iz Washingtona u kontrolu misije u Houstonu, a odatle se odbio do satelitskih antena Mreže za svemirske letove s ljudskom posadom razasute oko Zemlje, gdje je prešao 238.000 milja do Apollo lunarnog modula i konačno stigao do svog krajnjeg odredišta: antene pričvršćene za ruksake Armstronga i Aldrina. Armstrongov odgovor potom je proslijeđen natrag u Ovalni ured.
Na web stranici američke kompanije za vazduhoplovstvo i odbranu General Dynamics detaljnije je objašnjena tehnologija korištena tokom misije Apollo 11, uključujući i tehnologiju koja je omogućila navedeni poziv. Navodi se da su uposlenici ove kompanije razvili S-band transponder koji je ukrcan na misiju Apollo 11, a koji je omogućio da glas i video astronauta s Mjeseca dođu do Zemlje, odnosno NASA-ine kontrole misije.
CITAT TAČNO: Stotine zaposlenih u Scottsdaleu, u Arizoni, počele su razvijati Unified S-Band Transponder 1962. godine, novi sistem koji bi precizno pratio svemirsku letjelicu Apollo, prenosio i primao telemetrijske signale, komunicirao između zemaljskih stanica i svemirske letjelice i pružao vezu za historijsko emitovanje sa površine Mjeseca.
(...)
Oprema je morala biti dizajnirana da izdrži ekstremnu hladnoću, vrućinu i zračenje koje će iskusiti, a za Apollo 11 također je trebalo da prenese više podataka nego prethodne NASA-ine misije, uključujući televiziju i video.
Foto: General Dynamics
Kako navodi General Dynamics, S-band je bio dio rakete u misiji Apollo 11, a u trenutku kada je svemirska letjelica dostigla daljinu od 30.000 milja od planete Zemlje, ovaj transponder bio je jedini uređaj koji je imao sposobnost uspostaviti vezu između astronauta i posade na Zemlji.
Foto: General Dynamics
Shodno ovim informacijama, tvrdnju da je slijetanje na Mjesec “laž i spletka” ocjenjujemo kao lažnu vijest. S druge strane, tvrdnju da je telefonski razgovor Nixona i astronauta na Mjesecu bio lažan i da “ni danas nikome nije jasno kako je tog 20. jula 1969. godine Nixon bio u mogućnosti razgovarati s astronautima koji su udaljeni 240.000 milja od Vašingtona” ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)