Foto: jcomp, freepik
Na TikTok nalogu only_real_food, 8. jula 2024. godine objavljen je videosnimak (arhivirano) na kome muškarac uzima flašu suncokretovog ulja s police u prodavnici i iznosi niz tvrdnji o navodnoj štetnosti ulja sjemenki. Muškarac na snimku tvrdi sljedeće:
(...) Ovo ulje koje momentalno snimam je ulje koje mi koristimo u svakodnevici u pripremi naše hrane. Znači na ovome pržimo i kuhamo a iskreno ja ne bih zalijevao ni asfalt ovim otrovom. Ovo je smeće nad smećima. Jer ulja sjemenki su jako opasna za naš organizam, izazivaju raznorazne inflamacije u našem tijelu. Ako ikako možete, ljudi, izbacite ovo iz vaše ishrane i zamijenite ovo sa puterom, kokosovim uljem ili pržite na masnoći životinjskog porijekla. Vjerujte mi, to je prirodnije sto puta, i to je zdravlje.
Snimak je zabilježio veliki broj interakcija na ovoj društvenoj mreži.
Isti snimak dijelio se na i Facebooku. Na stranici Balkan X portal objavljen je 8. jula (arhivirano), a zatim i 15. septembra (arhivirano). I jedna i druga objava su viralne: prva je podijeljena preko 1.000, a druga više od 500 puta. Neke od ovih podjela su iz oktobra ove godine.
Na TikTok nalogu only_real_food, 12. jula objavljen je još jedan snimak (arhivirano) u kome su uglavnom ponovljene tvrdnje o kuhinjskom ulju.
Ovo je legalni otrov koji se prodaje. Ja ne mogu da vjerujem na šta je nas industrija hrane navukla da mi ovo svakodnevno da mi ovo svakodnevno koristimo, da mi svaki dan kuhamo i pržimo na ovom otrovu. Ovo je dno dna. Ulja sjemenki su jako opasna za naš organizam, stvaraju razne upale i inflamacije u našem tijelu. Znači, kada bi mi momentalno prestali do konzumiramo ova ulja, znači našim ćelijama bi trebalo najmanje šest mjeseci da se se skroz isprazne, da izbace ovaj otrov koji smo koristili, znači, godinama, tokom našeg života.
TikTok nalog only_real_food prati više od 18.000 osoba i na njemu je moguće pronaći brojne slične snimke u kojima se daju savjeti šta navodno ne treba konzumirati, a šta je dobro.
Pretjerana upozorenja
Ulja od sjemenki su različita rafinisana ulja koja se dobivaju iz sjemena biljaka. Već duže vrijeme su predmet različitih pretjeranih i manipulativnih tvrdnji o njihovim navodnim negativnim efektima za ljudsko zdravlje. Ulja sjemena kanole, kukuruza, pamuka, grožđa, soje, suncokreta i šafranike, te ulje rižinih mekinja, tako se često nazivaju “mrskom osmorkom”. Krive se za niz zdravstvenih problema, između ostalog i za upale, što se tvrdi i u viralnim snimcima.
Ipak, riječ je o pretjeranim tvrdnjama, za koje nedostaju jasni naučni dokazi.
Na stranici Nutricionističkog centra “Kendall Reagan” objašnjeno je da postoje različite vrste masti: zasićene masti, trans masti i nezasićene masti. Prve dolaze iz proizvoda životinjskog porijekla, a ima ih i u kokosovom i palminom ulju. Trans masti nalazimo u prerađenoj hrani (margarin ili pekarski proizvodi, npr.), dok se nezasićene masti pretežno nalaze u hrani biljnog porijekla (ulja sjemenki, maslinova ulja, orašasti plodovi i sjemenke i masna riba). Nezasićene masti mogu biti mononezasićene i polinezasićene masti.
Na stranici Nutricionističkog centra “Kendall Reagan” dalje se navodi da ulja od sjemenki obično imaju više omega-6 masnih kiselina u odnosu na omega-3 masne kiseline. Zbog navedenog se tvrdi da ona nisu zdrava i da ih treba izbjegavati.
Omega-6 su esencijalne masne kiseline, objašnjava ovaj izvor, što znači da su potrebne tijelu i moraju se unositi putem hrane, jer ih ono ne može samo proizvesti. Stoga je, kako se navodi, uz omega-3 masne kiseline važno unositi i omega-6 masne kiseline. Ipak, prosječna američka prehrana ima sve više omega-6 masnih kiselina i istovremeno manje omega-3 masnih kiselina, navodi Nutricionistički centar “Kendall Reagan” na svoj stranici.
Tvrdnjama o navodnoj štetnosti ulja od sjemenki bavio se Consumer Report, stranica koju vodi neprofitna organizacija usmjerena na informisanje potrošača i koja od 1936. godine izdaje istoimeni časopis. Media Bias/Fact Check, web stranica koja procjenjuje kredibilnost medijskih izvora, Consumer Report opisuje kao kredibilan izvor. U članku objavljenom u maju 2022. godine zaključuje se da nauka ne podupire brojne tvrdnje koje kritičari upotrebe ulja od sjemenki navode.
Kardiolog Dariush Mozaffarian rekao je za Consumer Report da “postoji dosta nerazumijevanja oko ulja od sjemenki" te da su dokazi o njihovoj štetnosti koji se navode “netačni ili nepotpuni."
Argument je da unosom previše linolne kiseline, vrste omega-6, u ovim uljima stvaramo uslove za hronične upale, za koje se smatra da su u korijenu mnogih bolesti. Iako linolna kiselina sama po sebi nije upalna, tijelo je pretvara u arahidonsku kiselinu, gradivni blok za upalna jedinjenja.
“Ali to je pogrešan argument”, kaže Mozaffarian. Samo mala količina linolne kiseline koju jedemo – oko 0,2 posto – pretvara se u arahidonsku kiselinu i ne uzrokuju sva jedinjenja koja ona proizvodi upalu.
“Arahidonska kiselina je komplikovan molekul. Ima i protuupalno djelovanje”, dodaje.
Oni koji kritikuju ulja od sjemenki ukazuju na laboratorijska istraživanja provedena na životinjama kao dokaz, ali postoji malo dokaza iz studija na ljudima da je linolna kiselina upalna.
“Nismo građeni kao miševi i štakori”, kaže Mozaffarian.
Consumer Report navodi i da trenutni dokazi pokazuju da linolna kiselina može zaštititi od upalnih bolesti, poput bolesti srca. U tom kontekstu pominje se analiza 30 studija objavljena 2019. u časopisu Circulation, koja je pokazala da nivoi linolne i arahidonske kiseline ne povećavaju rizik od srčanih bolest i da su veći nivoi linolne kiseline povezani s manjom vjerovatnoćom razvoja bolesti. U članku se pominje i istraživanje objavljeno 2018. godine u medicinskom časopisu American Journal of Clinical Nutrition, koje je takođe pokazalo da su veći nivoi linolne i arahidonske kiseline povezani s manjim rizikom od smrti od bilo koje bolesti.
Ovaj izvor napominje i da je linolna kiselina esencijalna masna kiselina koja je važna za proizvodnju ćelijskih membrana i zdravlje kože te da je ulje jedan od njenih izvora, a može se dobiti i iz orašastih plodova, sjemenki, mesa i jaja.
Dariush Mozaffarian je za Consumer Report rekao da smanjenje unosa omega-6 masnih kiselina nije pametan potez, jer su one dobre za zdravlje, te da prehrana bogata ovim mastima može pomoći u snižavanju holesterola i šećera u krvi.
U članku objavljenom na stranici Američkog udruženja za srce prenosi se izjava Christophera Gardnera, profesora na Medicinskom fakultetu Univerziteta Stanford u Kaliforniji.
“Omega-6 se nepravedno demonizuje jer se čini da ima manju ulogu u smanjenju kardiovaskularnog rizika od omega-3, druge polinezasićene masti, koja se takođe nalazi u nekim biljnim uljima, kao i u ribi”, rekao je Gardner.
Zapadnjačka prehrana obično uključuje mnogo veće količine omega-6 masnih kiselina nego omega-3, ali istraživanja o optimalnoj ravnoteži između njih ostaju nejasna.
“To ne znači da su omega-6 loše za vas. Samo znači da su omega-3 masne kiseline bolje. I dok omega-6 djeluje protupalno, količina upale s kojom je povezana nije se pokazala štetnom”, dodaje.
Healthline u članku iz 2023. godine navodi da naučnici/e pretpostavljaju da unos previše omega-6 masnih kiselina može dovesti do pojačane upale u tijelu i potencijalno doprinijeti bolesti, ali da su stvarni dokazi za to suprotstavljeni.
Previše prerađene hrane je problem
Tvrdnja koja se često povezuje s uljima sjemenki jeste da su “otrovna”, odnosno puna toksičnih nusproizvoda. Ovo je za Consumer Report komentarisao Guy Crosby, vanredni profesor nutricionizma u Školi javnog zdravlja Harvard “T. H. Chan”.
“Proizvođači koriste toplotu i rastvarače poput heksana za ekstrakciju ulja iz sjemenki. Ovaj proces navodno uvodi hemijske aditive i nestabilne molekule, koje mogu pretvoriti polinezasićene masti u štetne trans masti.
Heksan može predstavljati opasnost za životnu sredinu i radnike ako ga udišu, ali manje je jasno mogu li količine u tragovima u uljima uzrokovati zdravstvene probleme. I zagrijavaju se samo kratko, tako da imaju manje trans masti od mlijeka ili putera”, kaže dr. Crosby.
Crosby navodi da problem može biti kada se ulja od sjemenki iznova zagrijavaju.
Kada nezasićene masti više puta zagrijavate do visokih temperatura, dobit ćete nakupljanje štetnih hemikalija, kaže Crosby.
Glavni problem su friteze u restoranima i fabrikama koje se mijenjaju samo jednom ili dva puta nedeljno.
“Kuvanje s uljima od sjemenki kod kuće nije problem”, kaže.
Slične stavove iznio je i Christopher Gardner u članku objavljenom na stranici Američkog udruženja za srce. On je ukazao na to da bi prava briga trebala biti pretjerano konzumiranje ultraprerađene hrane, koja može sadržavati štetne sastojke. Ako ljudi koriste ulja sjemenki za kuvanje ili dodatak inače zdravim obrocima, dobrobiti daleko nadmašuju sve potencijalne zdravstvene rizike, rekao je Gardner.
“Ljudi kuvaju s tim uljima, a ne piju ih”, rekao je.
“U situaciji kada vam je potrebna neka vrsta masti za kuvanje ili pripremu hrane, možete koristiti biljna ulja ili možete koristiti maslac ili mast. Vrlo dosljedno, svi podaci govore da su maslac i mast loši za naše srce”, dodaje.
Osvrćući se na tvrdnju da hrana u kojoj se nalaze ulja sjemenki nije dobra za zdravlje, Consumer Report navodi da to jeste djelimično tačno. No, problem nije u samim uljima. Mnoge od namirnica koje sadrže ova ulja, kao što su čipsevi, peciva i sl., sadrže i mnogo kalorija, rafinisanih ugljenih hidrata, natrija i šećera.
Na stranici Oracle Healthcare (interdisciplinarna klinika za procjenu zdravlja sa sjedištem u Sydneyju) takođe su se osvrnuli na najčešće tvrdnje o negativnim efektima korištenja ulja od sjemenki, između ostalog i na argument da ulja sjemenki lako oksidiraju kada se zagrijavaju, potencijalno stvarajući štetne nusprodukte.
Hemijska struktura nezasićenih masti čini ih sklonijima oksidaciji, posebno kada se ponovno zagrijavaju na visokim temperaturama, kao što se često vidi u komercijalnim fritezama. Međutim, većina ulja od sjemenki ima visoke tačke dimljenja i savršeno je sigurna za upotrebu u kućnoj kuhinji. Kako biste smanjili rizik od oksidacije, izbjegavajte ponovnu upotrebu ulja za kuvanje i čuvajte flaše na hladnom i tamnom mjestu s dobro zatvorenim čepovima.
Tvrdnjama da biljna ulja od suncokreta i uljane repice mogu potaknuti upalu koja dovodi do bolesti srca i drugih bolesti bavila se i platforma za provjeru činjenica AFP Fact check. Zdravstveni stručnjaci su za ovu platformu rekli da umjerena konzumacija ulja od sjemenki može biti korisna, ako se ne konzumiraju kao dio prerađene hrane i grickalica, te da su rizici koji se povezuje s uljima sjemenki preuveličani.
AFP navodi i da su iz američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) rekli da njihova procjena naučnih istraživanja pokazuje da, kada se konzumiraju umjereno, biljna ulja predstavljaju mali rizik za zdravlje.
Dakle, jasno je da ulja sjemenki nisu “otrov” i da su tvrdnje o opasnosti od upala koje izazivaju pretjerane i netačne. Shodno navedenom, tvrdnje da su ova ulja u ishrani opasna za zdravlje dobijaju ocjene manipulisanje činjenicama i pseudonauka.
(Raskrinkavanje.ba)