Ono što nije napisano o Zovko je da je prije toga bila diplomatski službenik Bosne i Hercegovine, uključujući i dva mandata kao ambasadorica: u Francuskoj, Španiji i Italiji. Informacije su izostale vjerovatno zbog toga što je u Francuskoj ostala biti ambasadorica i nije smijenjena nakon smjene vlade BiH nakon izbora 2006. Sa druge strane, kao ambasadorica u Španiji, imenovana je upravo u mandatu Željka Komšića.
Ako uzmemo u obzir sadržaj i temu intervjua, to bi moglo biti problematično. Jer, suština odgovora Zovko u „razgovoru“ sa Gudeljom je u tome da je izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH na netom održanim izborima kršenje „izborne volje cijelog jednog konstitutivnog naroda“, te „izborna prijevara“. A biće da to nije bilo tako kada je Komšić imenovao Zovko kao ambasadoricu u Španiji.
Iole profesionalan intervju bi uključivao, štaviše, morao uključivati ili napomenu u uvodu ili direktno pitanje i o tome. Međutim, to što je Gudelj napravio sa Zovko i nije baš intervju kakav bi trebao biti:
Krenimo redom. Sam uvod ima barem pretenzije da bude vrijednosno neutralan:
„Gospođo Zovko, na koji način su izbori u BiH percipirani u Europskom parlamentu?“
Parodija je samo po sebi da dojučerašnji bosanskohercegovački diplomata, sada iz pozicije HDZ-ovog zastupnika u Evropskom parlamentu, kritikuje izborni proces u BiH, ali ostavimo to zasad po strani.
Naime, Zovko sa europejskih visina HDZ-a BiH, blago prijeti kako će „Europski parlament tražiti odgovornost Vanjske službe Europske komisije. Osobno sam u petak postavila pitanje spomenutoj službi o tomu kakve su to ocjene izbora, a da se uopće ne uzima u obzir da je grubo prekršena izborna volja cijelog jednog konstitutivnog naroda“, te da ovakav izborni rezultat znači i „veliki neuspjeh Izaslanstva EU u BiH i međunarodne zajednice“.
Sljedeće pitanje, pak, otkriva visoki stepen ideološke saglasnosti novinara i intervjuirane osobe:
Razumiju li Vaši kolege eurozastupnici da se u BiH dogodila izborna prijevara i da je cijelom jednom narodu oduzeta predstavnička pozicija u Predsjedništvu BiH?
Da vlastito europejstvo vrlo ozbiljno shvataju i Gudelj i njegova sagovornica svjedoče sljedeća dva pitanja i odgovori na njih:
„Ima li EU danas snagu utjecati na političke procese u BiH, i to u smislu vršenja pritiska na bh. političare da se poštivaju presude Ustavnoga suda BiH ali i Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga?“
EU ima snagu vršiti pritisak kroz ograničavanje pristupa BiH Europskoj uniji. Slabost EU se vidi u tomu da je ona najveći donator i investitor u zemljama zapadnog Balkana, koji pokušava unaprijediti institucije tih zemalja, no nema fizičku moć kojom bi natjerala političare na dogovor. Ona u stvari može samo blokirati i time sve njene ljude pretvoriti u taoce pogrešnih politika
„Kazali ste ranije da su izbori u BiH neuspjeh Izaslanstva EU u BiH. Možete li precizirati na što ste točno mislili?“
Šef Izaslanstva EU u BiH Lars Gunnar Wigemark mi je osobno rekao da nema šanse da Komšić uđe u Predsjedništvo BiH, da on to ne očekuje i da će se nakon izbora moći očekivati normalizacija političkih odnosa i dolazak do potrebnoga kompromisa. Uvjeravao me da neće doći do preglasavanja Hrvata. Ovo je, prema mojem mišljenju, jedan neuspjeh njihovih procjena i svega onog što rade u BiH. Mora se ozbiljno razmotriti što to radi međunarodna zajednica u BiH i što je pogrešno rađeno u posljednjih 20 godina, pa da opet imamo narod na ulicama. Opet imamo situaciju da jedan umjereni vjerski lider, poput kardinala Puljića kaže da je i Hitler zakonito došao na vlast. Dakle, to je jedan ozbiljan poziv i upozorenje da se upitamo tko i što to radi u BiH.
Prevedimo ovo na jezik razumljiv narodima u BiH: “Kada će EU konačno zaštiti nas Europljane koji imaju nesreću da žive u BiH?“, sve se pozivajući na izjavu kardinala Vinka Puljića „da je i Hitler zakonito došao na vlast“.
Bosanskohercegovačka javnost je nepodijeljena u stavu da je Puljićeva izjava bila teška, preoštra i izvan svake mjere. Uključujući i glasove iz drugih dijelova Katoličke crkve u BiH. Evo šta o tome kaže Gudelj:
„Kardinalova poruka je snažno odjeknula i u Bruxellesu?“
Bez pokušaja ograde od izjave. A gdje stane Gudelj, tu Zovko nastavlja: „Da, snažno je odjeknula. Zapravo poruka kardinala Puljića je najsnažnije odjeknula nakon ovih izbora. Kardinala Puljića se ovdje u Bruxellesu jako uvažava jer je on osoba koja želi graditi mostove među narodima. Zbog toga je ova njegova izjava snažno odjeknula u Bruxellesu. (...)Kad smo sličnu situaciju imali 2002. godine kad je pravljena Alijansa, kardinal je zajedno s biskupom Perićem svjedočio u američkom Kongresu i tad je rekao da se kršćani sustavno uništavaju u BiH. Vidimo da se to i danas događa. Nadam se da će biti snage da se ti procesi zaustave.“
Možda je intervju rađen e-mailom, pa nije bilo mogućnosti da novinar reaguje na ovakve izjave. Ali, zato postoji uvod intervjua i mogućnost da se ogradi od govora koji graniči sa govorom mržnje. Ali, ne. “Dnevnik.ba” je sa Zovko i Puljićem dio fronta koji se doživljava kao odbrana „kršćana“ u BiH, koji se „sustavno uništavaju“.
Ni ton ostatka intervjua ne ostavlja mnogo sumnje u to da Gudelj i njegova sagovornica doživljavaju jedno drugo kao suborce u borbi protiv „sustavnog uništenja kršćana“.
Narednih nekoliko pitanja su posvećena unutarnjem discipliniranju:
Imaju li hrvatski eurozastupnici jedinstven stav oko izbora u BiH?
Što hrvatski eurozastupnici mogu učiniti kako bi se u BiH počelo poštivati načelo konstitutivnosti naroda?
Kako Vi gledate na izbor Komšića u Predsjedništvo BiH?
Možemo li očekivati da Europa prepozna namjere bošnjačkih elita da FBiH pretvore u unitarni entitet s bošnjačkom dominacijom?
Odgovor na posljednje pitanje, te sljedeći odgovor i pitanje, otkrivaju svu manjkavost unutrašnje logike narativa koji dijele Gudelj i Zovko. U odgovoru na ovo pitanje, naime, Zovko refereirajući se na bivšu Jugoslaviju kaže: „Sjetimo se da je tijekom 1990.-ih i Milošević imao svoju propagandu i medije u svojim rukama, te plasirao lažne vijesti. Danas smo opet svjedoci takvih lažnih vijesti koje se sada plasiraju iz medija iz Sarajeva. Dopisnici stranih medija iz Sarajeva su apsolutno zavarani jednom slikom koja se oslikava, a koja nije realna ni točna. Treba se boriti protiv propagande kako bi međunarodna javnost shvatila da se Hrvatima u BiH krše temeljna ustavom zajamčena prava.“
“Nasjedaju li eurozastupnici na te lažne vijesti?”, upitaće Gudelj zabrinut za stanje slobode medija u zemljama Evropske unije, a Zovko će na to: „Malo tko nasjeda na podvale iz Sarajeva.“
Dakle, u istom dahu Zovko optužuje globalne medije za zavjeru protiv bosanskih Hrvata time što međunarodnoj javnosti iz Sarajeva šalju sliku „koja nije ni realna ni tačna“ i poziva na borbu protiv toga. Još uvijek držeći isti dah, logičku sekundu kasnije, kaže kako na izvještaje medija ne nasjeda niko. U čemo je onda problem?
I tu dolazimo do logičkog i svakog drugog kraja intervjua. Dva pitanja i odgovori na njih otkrivaju bolje nego bilo šta drugo da je narativ u koji čitateljstvo pokušavaju uvjeriti Gudelj i Zovko, zapravo, ne postoji. Da je riječ o borbi protiv zamišljenog protivnika - koji su ponekad „bošnjačke elite“, ponekad „strani mediji“, a ponekad oni koji „sustavno uništavaju kršćane“. U svakom slučaju, “Dnevnik.ba” se i u ovom slučaju pokazao kao ideološko oruđe HDZ-a.
(Raskrinkavanje.ba)