Foto: Freepik
Na portalu Nulta tačka, 19. marta 2024. godine objavljen je članak pod naslovom:
Kanada povezuje bankovne račune građana sa društvenim kreditnim rezultatom
Članak govori o uvođenju sistema “otvorenog bankarstva” u Kanadi, predstavljajući to kao način da kanadska vlada upravlja finansijama građana/ki i povezuje bankovne račune s društvenim kreditnim rezultatom.
U velikom pokušaju da preuzme kontrolu nad finansijskom slobodom populacije, Kanada radikalizuje svoj bankarski sistem povezujući bankovne račune građana sa tiranskim društvenim kreditnim rezultatom.
Kanadski bankarski sistem će uskoro biti transformisan takozvanim okvirom „otvorenog bankarstva“.
Zagovornici ovo uokviruju kao „inkluzivniji“ način za banke da lako dele informacije i pristupe korisničkim podacima.
Međutim, ovaj potez će spojiti društveni položaj sa bankarstvom kako bi vladama i neizabranim birokratama pružio potpunu kontrolu nad našim finansijama.
(...)
Gledanje dalje od kreditnih rezultata jednako je utvrđivanju da li je osoba sposobna da učestvuje u globalnoj ekonomiji na osnovu njenih ličnih stavova.
Kako Kanada nastavlja da suzbija takozvanu „mržnju“, sledeći korak će neizbežno biti blokiranje građanima da pristupe svom novcu ako se sumnja da su pogrešno razmišljali.
Slične tvrdnje objavljene su i na portalima Epoha, Srbin.Info i Logično, kao i na Telegram kanalima Nulte tačke i Epohe.
Šta su činjenice?
Članak objavljen na Nultoj tački prevod je članka objavljenog na američkom portalu SlayNews, koji objavljuje teorije zavjere.
Sistem društvenog kredita osmislila je i nastoji ga implementirati Komunistička partija Kine. Ovaj sistem podrazumijeva nadzor i rangiranje pojedinaca/ki, organizacija i kompanija prema njihovom “društvenom kreditu” na način da se ponašanja koja se smatraju pozitivnim nagrađuju, a ona koja se smatraju negativnim kažnjavaju. Iako je tačna metodologija procjene ponašanja tajna, dosadašnji primjeri pokazuju da u “negativno” ponašanje spadaju saobraćajni prekršaji, kupovanje prevelikog broja videoigara, objavljivanje lažnih vijesti online i pušenje u zonama gdje je to zabranjeno. Takva se ponašanja kažnjavaju mjerama poput ograničavanja putovanja, zabrane kupovine karti za prvu klasu, ograničenim pristupom hotelima, zabranom upisivanja na određene univerzitete, ograničavanjem pristupa internetu, pa čak i oduzimanjem kućnog ljubimca. Pozitivna ponašanja mogu se nagraditi popustom na kućne režije, većim mogućnostima iznajmljivanja prostora, popustom na avionske karte i slično.
Sistem je najavljen 2014. godine i trenutno se implementira samo u nekim regijama, ali plan kineske vlade jeste da se implementira na državnom nivou. Međunarodne organizacije za ljudska prava, kao i mnogobrojni mediji, vlade drugih država i pojedinci/ke, kritikovale su ovaj sistem, naglašavajući da ugrožava individualna prava i slobode, nazivajući ga distopijskim (1, 2, 3).
Dakle, sistem društvenog kredita postoji. Ipak, tvrdnja da ga uvodi i Kanada je neutemeljena, kako je objasnio i fact-checking portal AFP u članku objavljenom 21. marta ove godine. Novinari AFP-a kontaktirali su i kanadsko Ministarstvo za finansije, iz kojeg su kazali da je “svaka tvrdnja da Vlada Kanade pokušava uvesti društvene kreditne rezultate kategorično lažna”.
Naime, kako je objašnjeno u saopštenju kanadske vlade iz februara ove godine, u ovoj je zemlji planirano skoro uvođenje otvorenog bankarstva, također nazvanog i bankarstvo vođeno potrošačima. Otvoreno bankarstvo podrazumijeva siguran način za podjelu podataka s tehnološkim kompanijama koje se bave finansijama, odnosno tzv. fintech aplikacijama. Riječ je o aplikacijama koje pružaju online finansijske usluge, a koje nisu dio aplikacija za mobilno ili online bankarstvo banke u kojoj osoba ima račun. Uz sistem otvorenog bankarstva, korisnici/e ovih aplikacija moći će ih povezati sa svojim bankovnim računima, odnosno banka korisnika/ce moći će podijeliti (uz pristanak korisnika/ce) njegove/njene finansijske podatke s fintech aplikacijom kroz siguran online kanal, tako da korisnik/ca neće morati dijeliti svoje bankarsko korisničko ime ili šifru ovim aplikacijama. Riječ je, dakle, o načinu da se zaštite lični i finansijki podaci na internetu, koji već postoji u nekoliko država, kao što su Australija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
AFP je na ovu temu razgovarao s profesorom Marc-Andréom Pigeonom s Univerziteta u Saskatchewanu u Kanadi. Kako je Pigeon objasnio, otvoreno bankarstvo nema nikakve veze s nadzorom ličnih stavova, već predstavlja sistem koji vlade usvoje kako bi osigurale sigurno prenošenje finansijskih podataka između bankarskih institucija i odvojenih aplikacija, poput onih za finansijski menadžment. Dodao je da otvoreno bankarstvo ima za cilj da “dijeljenje podataka i automatizaciju transakcija učini sigurnom, s jasnim pripisivanjem odgovornosti, jasnim pristankom i jasnom zaštitom od prijetnji cyber sigurnosti i hakovanja, koje nemamo bez tog okvira".
Objasnio je i da bi uz otvoreno bankarstvo, finansijske institucije, uz pristanak korisnika/ce, imale uvid u podatke o transakcijama, dugovanjima i plaćanjima kako bi procijenile kreditni rizik. Vlada ne bi imala uvid u takve podatke osim ako osoba ili organizacija ne aplicira za vladin kredit.
Dakle, otvoreno bankarstvo nema sličnosti sa sistemom društvenog kredita i njegovo uvođenje ne znači da će vlada imati mogućnost da kontroliše finansije stanovništva u skladu s njihovim ponašanjem ili ličnim stavovima, uvjerenjima i mišljenjima.
Shodno tome, tvrdnju da Kanada povezuje bankovne račune građana s društvenim kreditnim rezultatom, prvobitno objavljenu na portalu Nulta tačka, ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere. Sva prenošenja ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti i teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)