Foto: Freepik
Na Tportalu je 15. oktobra 2024. objavljen članak u kojem se navodi da je “revolucionarno otkriće” kineskih naučnika nedavno “donijelo nadu milionima ljudi koji žive s dijabetesom tipa 1 diljem svijeta” i da se čini “kako bi za ovu bolest u bližoj budućnosti ipak mogao biti razvijen lijek”.
Revolucionarno otkriće: Pronađen je lijek za dijabetes tipa 1
Oboljeli od dijabetesa svakodnevno su primorani na primanje inzulina putem injekcija ili pumpi, no to znanstvenici su pronašli način kako, napokon, izliječiti ovu bolest
U članku se navodi da je tim naučnika iz Pekinga prvi put u historiji uspješno “preokrenuo” dijebetes tipa 1 uz pomoć terapije matičnim ćelijama. Oni su, kako je navedeno, ćelije jedne pacijentice modifikovali u laboratoriji i novorazvijene ćelije implantirali u istu pacijenticu kojoj je dijagnosticiran dijabetes tipa 1. Dva i po mjeseca kasnije, ove su ćelije počele proizvoditi inzulin.
Članak je istog dana prenio portal Slobodna Bosna.
Šta su činjenice?
Dijabetes je hronično zdravstveno stanje u kojem gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina koji podstiče prenos šećera iz krvi u ćelije ili u kojem tijelo ne može efikasno da koristi proizvedeni inzulin.
Postoji nekoliko tipova dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes u trudnoći).
Svaki od njih se različito tretira. Dijabetes tipa 1 je hronično stanje u kojem gušterača proizvodi malo ili nimalo inzulina. Ovo stanje mogu uzrokovati različiti faktori, poput genetike i nekih virusa. Lijek protiv dijabetesa ne postoji iako su rađena mnoga istraživanja u tom smjeru, a liječenje je usmjereno na regulisanje količine šećera uz pomoć inzulina te prilagođavanje prehrane i načina života.
U člancima Tportala i Slobodne Bosne nije navedeno o kojem se tačno istraživanju radi, ali informacije o pacijentici i rezultatima odgovaraju nalazima grupe naučnika iz Pekinga koji su uspjeli transplantirati reprogramirane matične ćelije u tijelo iste pacijentice s dijabetesom tipa 1, nakon čega su one počele proizvoditi inzulin. Dva i po mjeseca nakon procedure, pacijentica je bila neovisna od primanja insulina, a isti rezultat bio je i nakon jedne godine od procedure.
Rezultati ovog tretmana objavljeni su u članku u žurnalu Cell 25. septembra 2024. pod naslovom “Transplantacija hemijski induciranih pluripotentnih otočića izvedenih iz matičnih ćelija ispod abdominalne prednje rektusne ovojnice u pacijentice s dijabetesom tipa 1” (engl. Transplantation of chemically induced pluripotent stem-cell-derived islets under abdominal anterior rectus sheath in a type 1 diabetes patient).
O rezultatima kineskih naučnika pisali su i naučni časopisi kao što su The Lancet i Nature. O njima su pisali i brojni svjetski i domaći mediji (1, 2, 3, 4, 5), naglašavajući da se radi o značajnom koraku za razvoj lijeka za dijabetes tip 1. Ipak, medijsko izvještavanje o pacijentici koja se “izliječila” od dijabetesa bilo je često obojeno senzacionalizmom i pretjeranim optimizmom.
Potaknuti medijskim napisima o “lijeku protiv dijabetesa 1”, na portalu Clinic Barcelona 14. novembra objavljen je članak u čijem se naslovu navodi da je “još prerano da se proglasi pobjeda” nad ovom bolešću.
Objašnjavajući šta tačno piše u članku kineskih naučnika u žurnalu Cell, Clinic Barcelona navodi sljedeće:
U članku je objašnjeno kako je istraživačka grupa koristila novi protokol za generisanje beta ćelija koje proizvode inzulin iz vlastitih ćelija pacijentice. Ovo je značajno, jer kod ljudi s dijabetesom ove beta ćelije gušterače gube svoju funkcionalnost. Njihova implantacija također je izvedena neobično: korištenjem trbušnog zida umesto jetre, kako se radilo ranije.
Također je naglašeno da se u obzir moraju uzeti svi detalji slučaja koji je praćen u toku jedne godine, što je kratak period za praćenje rezultata ovakvih procedura.
Osim toga, slučaj je posebno netipičan. Radi se o pacijentici s dijabetesom tipa 1, ali uz ozbiljnu bolest jetre drugog uzroka. Zapravo, pacijentica je morala biti podvrgnuta transplantaciji jetre i nakon toga primiti imunosupresivnu terapiju kako bi se smanjio rizik od odbacivanja organa.
Štaviše, ova je pacijentica već bila podvrgnuta transplantaciji gušterače samo pet godina nakon dijagnoze zbog toga što je njen dijabetes bilo vrlo teško kontrolisati. Tokom dvije godine u kojima je transplantacija funkcionisala, također se moglo tvrditi da je “izliječena”. Nažalost, transplantacija nije više funkcionisala nakon tog perioda i njena je situacija ponovo postala nestabilna. To je zapravo razlog zbog kojeg je pacijentica uzeta u razmatranje za uključivanje u ovaj eksperimentalni projekat.
U članku je navedeno da su različite transplantacijske terapije ranije bile uspješne u pojedinačnim slučajevima dijabetesa, ali su i ostavljale neodgovorena pitanja, poput rizika od ponovne pojave ove bolesti.
Istraživači stoga istražuju opcije za modifikaciju ili inkapsulaciju transplantiranih ćelija kako bi riješili ove probleme.
Značajna prednost upotrebe vlastitih ćelija pacijenta jeste smanjen rizik od odbacivanja, čime se izbjegava imunosupresivno liječenje, koje ima značajne povezane rizike.
Međutim, korištenje ćelija vrlo sličnih vlastitim ćelijama pacijenta povećava rizik da imunološki sistem ponovo napadne organ ili tkivo koji proizvodi inzulin.
Navodi se i da sve ove specifičnosti otežavaju generalizaciju rezultata tretmana kad su u pitanju uobičajeni slučajevi dijabetesa 1.
S obzirom na ove složenosti, ovaj se slučaj ne može smatrati prvim konačnim lijekom za dijabetes tipa 1 niti se pristup može široko primijeniti na veću populaciju s dijabetesom tipa 1.
U članku portala Lancet, pored navoda o značaju rezultata tretmana, također je naglašeno da postoje ograničenja u vezi s njima.
Pacijentica je već bila na imunosupresivima zbog prethodne transplantacije jetre i stoga se ne mogu donijeti zaključci o potencijalnom autoimunom odgovoru. Osim toga, dugoročni efekti ove transplantacije poslije prve godine tek treba da se vide.
U ovom je članku navedeno da je do sada napravljen niz važnih koraka u razvoju terapija matičnim ćelijama za dijabetes, ali i da naučnici i mediji trebaju dati tačan prikaz napretka.
Shodno navedenom, tvrdnju da su naučnici “pronašli način” kako izliječiti dijabetes tipa 1 ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Naslove članaka na Tportalu i Slobodnoj Bosni u kojima se navodi da je pronađen lijek protiv dijabetesa tipa 1 ocjenjujemo kao klikbejt.
9.12.2024: Portal Slobodna Bosna je ispravio netačne navode u članku pa im dodajemo i ocjenu ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)