Foto: PrettyMehwish1, Freepik
Od 20. januara 2024. godine na Facebooku se ponovo dijele tvrdnje o zabrani uzgoja, prerade, ali i “širenja znanja” o koprivi u Francuskoj. U ovim objavama (1, 2, 3) se u prvim rečenicama navode ljekovita svojstva koprive, uz tvrdnju da se ta biljka još od antičke Grčke koristila kao lijek protiv anemije, bronhitisa, migrene i drugih bolesti izazvanih “zatrovanošću” organizma. Navodi o zabrani koprive bezmalo poistovjećuju zakone Evropske unije sa zakonima Francuske.
Međutim, zakon Evropske unije je neumoljiv i u njemu nema mesta za narodne mudrosti. To je otišlo tako daleko da je Francuska zabranila ne samo uzgoj i preradu, nego i širenje znanja o koprivi putem javnih nastupa. Norme su dodatno pooštrene 2006. godine, donošenjem Agrarnog orijentacijskog zakona (LOI 2006-11) koji je zabranio prodaju svih preparata na biljnoj bazi bez posebne državne dozvole.
Ove se tvrdnje na našem govornom području dijele barem od 18. oktobra 2022. godine, kada su objavljene na portalu HOP. Iako bi se u prvi mah moglo zaključiti da ovi tekstovi govore o zabrani prodaje koprive kao “ljekovite biljke”, u nastavku se prepričava kako francuski vrtlari prkose zakonu time što nastavljaju praviti fermentisano gnojivo od koprive te javno govoriti o tome, zbog čega rizikuju kaznu od 75.000 eura i dvije godine zatvora.
Iz ovih se rečenica, pak, zaključuje da tekst govori o navodnoj zabrani prodaje gnojiva na bazi koprive i širenja znanja o toj biljci i gnojivu zbog komplikovane “fito-farmakološke procedure za koju je potrebna tržišna dozvola”. No, kao “pravi razlog” zabrane spominjanja gnojiva od koprive navodi se da ona “ne donosi novac” jer je “besplatna i svima dostupna”, dok se istovremeno u medijima reklamiraju “pesticidi koji zagađuju vodu i zemljište” i za čije je korištenje potrebna zaštitna oprema.
Dodatno, u tekstu se tvrdi da je i u Hrvatskoj, zbog prilagođavanja zakonodavstva nakon ulaska u Evropsku uniju, zabranjen još niz biljaka (ne precizira se da li je zabranjena prodaja, konzumiranje ili nešto treće).
Mnogi ne znaju da je Hrvatska ulaskom u Evropsku uniju pristala da zabrani lekovito bilje po evropskim zakonima. Zabranjene su mnoge biljke, prirodni lekovi protiv depresije, raka, upala, kožnih bolesti, migrena i svih ostalih tegoba na kojima farmaceutska industrija u svetu masno zarađuje. Tako su zabranjeni: bršljen, dan-noć, gavez, glog, hrast, imela, kantarion, medveđe grožđe, mlečnika, orahov list, pelin, podbel, rastavić, rusa, sena, valerijana i mnoge druge.
Bez navođenja bilo kakvih dokaza, do kraja teksta navodi se da je riječ o jednoj od najljekovitijih biljaka na svijetu, uz ironičan zaključak da je onaj koji svakodnevno pije čaj i jede čorbu od koprive “kriminalac”.
Osim na Facebooku, tvrdnje o zabrani koprive u Francuskoj i Evropskoj uniji u januaru ove godine objavili su i portali Hayat, Alternativna Televizija, Novosti plus, 072info, Zenica blog i drugi.
Šta su činjenice?
Analizom navoda o zabrani uzgoja i prerade koprive i gnojiva od koprive u Francuskoj bavile su se kolege s portala Fake News Tragač. Oni su kontaktirali francusko Ministarstvo poljoprivrede i hrane koje je potvrdilo da je u Francuskoj “dozvoljen uzgoj koprive, proizvodnja ekstrakata i prodaja za biostimulaciju i fitosanitarne svrhe”.
Kopriva
Kopriva je biljka koja se koristi u gastronomiji, narodnoj medicini i poljoprivredi. Raste u živicama, na rubu šume, pored potoka i rijeka (link). Zbog toga što sadrži niz nutrijenata (vitamina, minerala, aminokiselina i slično), od kojih mnogi djeluju i kao antioksidansi, studije sugerišu da bi kopriva mogla pomoći kod upala, povećane prostate, peludne groznice te doprinijeti smanjenju krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi (link). Međutim, nedostaju dokazi za opisana djelovanja koji su rezultat kliničkih studija provedenih na ljudima.
Pored potencijalnih ljekovitih svojstava, kopriva je poznata i kao biljka od koje se za potrebe uzgoja biljaka prave prirodno azotno gnojivo i insekticid (link).
Kada je riječ o gnojivu koje je napravljeno od koprive, za Fake News Tragač je iz Ministarstva poručeno da ga je zapravo moguće praviti, koristiti pa čak i prodavati na tržištu, ali samo ako je napravljeno po specifikacijama Ministarstva.
U francuskom Ministarstvu poljoprivrede i hrane navode da je ovo đubrivo „moguće pripremati i koristiti“ ali prema specifikacijama koje je odredilo Ministarstvo. U ovim specifikacijama detaljno je objašnjena regulativa vezana za dva slučaja proizvodnje đubriva od koprive – ukoliko ga proizvodite za sopstvenu upotrebu i ukoliko ga proizvodite za prodaju na tržištu. U oba slučaja potrebno je da ispunite obrazac koji se nalazi u aneksu specifikacija. Obrazac namenjen proizvođačima đubriva koji imaju nameru da ga prodaju poseduje i nekoliko dodatnih polja koje treba popuniti.
U osvrtu na navode da zakon zabranjuje “širenje znanja” o koprivi i gnojivu koje se od te biljke priprema, Fake News Tragač navodi da se pitanja o slobodi dijeljenja recepta za gnojivo postavljaju još od 2006. godine. Tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva je u odgovoru na senatorsko pitanje navelo da se zabrana ne odnosi na krajnje korisnike/ce koji sami za sebe proizvode đubrivo od koprive.
Osim toga, u Uredbi Ministarstva o regulisanju stavljanja u promet gnojiva od koprive iz 2011. godine ispisan je upravo recept za gnojivo od koprive za koji se tvrdi da ga farmerima nije dozvoljeno javno objavljivati. Da je to istinita tvrdnja, recept se ne bi smio naći objavljen u javnom dokumentu.
1. Listove koprive (odaberite mlade izdanke koji nisu otišli u sjeme) potopite u vodi (najbolje kišnica ili izvorska voda) u količini od 1 kg na 10 litara vode, bez ikakvog drugog dodatka. (...)
2. Svaki dan miješajte smjesu.
3. Ostavite da se natapa tri do četiri dana na 18 stepeni Celzijusa kako bi se postiglo insekticidno i fungicidno djelovanje.
4. Filtrirajte otopinu i razrijedite u otprilike pet puta većoj količini vode (kišnica ili izvorska voda poželjno) u zatvorenoj i identificiranoj posudi.
Slika: Dio Uredbe o stavljanju u promet gnojiva od koprive s receptom i primjenom
Zabrana bilja u Hrvatskoj po ulasku u EU
Objave o zabrani koprive zapravo se odnose na zakon koji je donesen u Francuskoj, iako se akcenat stavlja na neku regulativu koja bi trebala biti na snazi u cijeloj Evropskoj uniji. Francuska ima svoje zakonodavstvo koje ne postaje automatski pravna stečevina EU. Evropska unija, s druge strane, kroz svoje zakonodavne institucije donosi propise koji važe za sve članice bloka.
Navodima o zabrani niza biljaka u Hrvatskoj, koja je navodno stupila na snagu po ulasku ove zemlje u EU, bavio se portal Faktograf. Ovaj portal navodi da je tačno da se neke od spomenutih “zabranjenih” biljaka nalaze u Pravilniku o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno iz 2013. godine, koji je donesen kada je Hrvatska ušla u EU.
Bršljan, gospina trava (kantarion), podbjel, rosopas (rusa) i gavez ovim su pravilnikom zabranjeni za oralnu upotrebu, što znači da se zbog određenih štetnih sastojaka ne smiju jesti i piti u obliku čajeva ili tableta.
“Dio nabrojanog bilja nije zabranjen ni za jelo i piće, nego se kod njihove konzumacije preporučuje oprez”, navodi Faktograf.
Među biljkama iz objava koje se smiju konzumirati uz pažnju jesu crveni glog, bijela imela, medvjeđe grožđe, poljska preslica, aleksandrijska sena, kao i indijska sena, te tinevelška sena, sikavica i valeriana officinalis.
Za dvije od tri navedene vrste koprive – veliku i malu – preporučuje se oprez. One se ne bi trebale uzimati duže od četiri sedmice u kontinuitetu, ne preporučuju se trudnicama i dojiljama, a osobama koje uzimaju lijekove preporučuje se prije uzimanja savjetovanje s ljekarom, piše Faktograf. No, neke vrste koje se navode u objavama, poput oraha (i orahovog lista), hrasta i maćuhice (dan i noć), uopšte se ne nalaze u Pravilniku.
Navodi o zabrani koprive i drugog bilja u Evropskoj uniji podupiru teoriju zavjere o farmakomafiji (Big Pharma). Poklonici ove teorije zavjere vjeruju da postoji sprega između farmaceutske industrije i drugih aktera (poput političara i zakonodavaca) u namjeri da spriječe prodaju kvalitetnih, jeftinih i efikasnih lijekova (kao što je kopriva) kako bi zaradili na prodaji skupih, ali neefikasnih lijekova, ili u ovom slučaju, pesticida i gnojiva. Takva vjerovanja nemaju utemeljenje u stvarnosti.
Najranija objava tvrdnje da su u Francuskoj zabranjeni uzgoj i prerada koprive dobija ocjenu lažna vijest, a sve njene kasnije objave ocjenu prenošenje lažnih vijesti. Tvrdnju da je zabranjeno gnojivo od koprive ocjenjujemo kao dezinformaciju. Navode o zabrani “širenja znanja” o ljekovitoj koprivi i gnojivu od te biljke ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
Ocjene manipulisanje činjenicama i teorija zavjere dajemo tvrdnji da su biljke “prirodni lijekovi” zabranjene u Hrvatskoj nakon njenog ulaska u Evropsku uniju.
Napomena
19.2.2024: Portal Hayat ispravio je tvrdnje iz članka ocijenjenog u ovoj analizi, pa mu je dodata i ocjena ispravljeno.
(Raskrinkavanje.ba)