Foto: creativityart/Freepik
Na Instagramu je 9. decembra 2024. godine podijeljena objava u kojoj se tvrdi da se korupcija u Danskoj ne kažnjava kao krivično djelo jer se smatra “psihijatrijskim poremećajem”.
U Danskoj, koruptivno delo ne podleže krivičnim sankcijama, već se smatra psihijatrijskim poremećajem.
Tamo kada vas uhvate u koruptivnim radnjama, davanju ili uzimanju mita, smatraju vas teško obolelim slučajem i idete pravo u psihijatrijsku kliniku na lečenje.
U objavi je prepričana anegdota o muškarcu iz Srbije koji je pokušao podmititi službenicu u Danskoj i zbog toga je hospitalizovan na psihijatrijskoj klinici. Navedeno je i da Danska već nekoliko godina drži prvo mjesto među državama u svijetu koje imaju najnižu stopu korupcije.
Foto: Instagram
Iste tvrdnje su se u decembru 2024. godine dijelile i na Facebooku (1, 2) i društvenim mrežama X i VK.
U pomenutoj Instagram objavi, u komentaru je kao izvor za ove tvrdnje naveden prof. dr. Čedomir Čupić, koji je svojevremeno bio član Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Republike Srbije i predsjednik Odbora Agencije za borbu protiv korupcije Republike Srbije.
Čupić je anegdotu ispričao prilikom gostovanja na televiziji Nova S. Snimak emisije, čija je tema bila korupcija, objavljen je na YouTube kanalu ovog medija 31. januara 2024. godine. Segment u kome Čupić govori da korupcija u Danskoj ne podliježe krivičnim sankcijama jer se smatra psihijatrijskim poremećajem nalazi se na 20:40 minuti snimka.
Njegove tvrdnje iznesene u ovoj emisiji prenijele su web stranice Bonitet i Kolumne&novosti u februaru 2024. te Info media Balkan u decembru 2024. godine.
Čupić je tvrdnju da se u Danskoj korupcija ne smatra krivičnim djelom, već psihijatrijskim poremećajem iznio i u intervjuu koji je portal Ekpres objavio u julu 2016. godine.
Šta su činjenice?
Tvrdnje da se koruptivna djela u Danskoj ne kažnjavaju jer se smatraju problemom mentalnog zdravlja nisu tačne. Na stranici mreže advokatskih kancelarija Lex Mundi, pravnik Hans Folker ukratko je dao pregled zakonskog okvira kojim se tretira pitanje mita i korupcije u ovoj zemlji. Kako je navedeno, Danski krivični zakon (DCC) zabranjuje podmićivanje javnih službenika/ca i korupciju u privatnom sektoru, uključujući različite vrste privrednog kriminala povezane s podmićivanjem i korupcijom. Kao ključne odredbe kojima se tretiraju ova djela navedeni su članovi 122, 144, 299(2) i 304a ovog zakona. Prema ovom izvoru, član 122. reguliše aktivno podmićivanje javnih službenika/ca (nezakonito davanje, obećanje ili nuđenje poklona ili druge koristi), član 144. pasivno podmićivanje (nezakonito primanje, zahtijevanje ili prihvatanje poklona ili druge koristi), član 299(2), kako je navedeno, reguliše aktivno i pasivno podmićivanje u privatnom sektoru, a član 304a podmićivanje pravnih arbitara.
Danski krivični zakon moguće je pronaći na stranici Retsinformation.dk. Navedenim članovima propisane su novčane kazne za primanja i davanja poklona ili druge koristi.
§ 122. Svako ko nekome ko radi u danskoj, stranoj ili međunarodnoj javnoj službi ili položaju neopravdano daje, obećava ili nudi dar ili drugu prednost kako bi dotičnu osobu naveo da učini ili propusti nešto u službi, kažnjava se novčanom kaznom ili zatvorom do šest godina.
§ 144. Ko god u obavljanju danske, strane ili međunarodne javne službe ili dužnosti neopravdano primi, zahtijeva ili dopusti da mu se obeća dar ili druga korist, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest godina.
Za podmićivanje u privatnom sektoru, ovim zakonom predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do četiri godine. Ista kazna predviđena je i za davanje i primanje mita u slučaju pravnih arbitara.
Na stranici mreže advokatskih kancelarija Lex Mundi stoji da se imovinska korist stečena mitom i korupcijom može oduzeti u cijelosti ili djelimično. Isti izvor navodi da se, kao i pojedinci/ke, i pravna lica mogu smatrati odgovornima za podmićivanje prema ovom zakonu.
U skladu s članom 25. DCC-a, novčana kazna može se izreći pravnom licu ako je to predviđeno zakonom ili u skladu s njim. Pravnom licu mogu se oduzeti imovinska korist stečena mitom ili odgovarajući iznos. DCC ne sadrži posebne smjernice o tome kako izračunati korporativne kazne. Uopšteno govoreći, novčane kazne zavise od težine i trajanja prekršaja, uključujući namjeravanu ili stečenu dobit u vezi s predmetom.
U Globalnom vodiču protiv podmićivanja koji je izdao Transparency International UK, u kontekstu pravnog okvira u Danskoj takođe se pominju navedeni članovi Danskog krivičnog zakona. Ovaj izvor navodi da danski zakon ne koristi izraze “korupcija” ili “podmićivanje”, ali kriminalizuje ova djela. U Globalnom vodiču protiv podmićivanja takođe se navodi da je Danska ratifikovala nekoliko međunarodnih antikorupcijskih konvencija i da je kao članica EU implementirala relevantne direktive i protokole EU protiv korupcije.
Dakle, iz navedenog je jasno da se, suprotno tvrdnjama iz viralnih objava i članaka, koruptivna djela tretiraju kao krivična djela u Danskoj i da su za njih propisane kazne zatvora ili novčane kazne.
Danska inače spada među zemlje s najmanjom stopom korupcije. Prema Indeksu percepcije korupcije za 2023. nevladine organizacije Transparency International, ova zemlja je najbolje rangirana među 180 zemalja. Ipak, to ne znači da korupcije nema u Danskoj. O primjerima korupcije i presudama u takvim slučajevima moguće je čitati u različitim izvorima (1, 2)
Shodno navedenom, prvo pojavljivanje tvrdnje da koruptivno djelo u Danskoj ne podliježe krivičnim sankcijama, već se smatra psihijatrijskim poremećajem, objavljene u članku portala Ekspres, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Ostala pojavljivanja dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)