Na Twitter nalogu Đurđijina mama, 26.11.2021. godine objavljen je videosnimak na kom osoba, čije se lice ne vidi na snimku, iz banane vadi nešto što se u opisu naziva “Helikobakter glista”. Snimak prati opis:
Nedavno je na pijace stiglo 500 tona banana iz Somalije, koje sadrže glista Helikobakter koje ispoljavaju sledeće simptome (proliv, povraćanje, mučnina, glavobolja) i posle 12 sati osoba umire od moždane smrti. Uzdržite se od kupovine i jedenja banana ovih dana
Isti videosnimak je 26. novembra objavljen i na YouTube kanalu Stojan Aleksic, uz opis sa sličnim tvrdnjama o “crvljivim bananama iz Somalije”. Tvrdnje o “smrtonosnim” bananama iz Somalije, objavljene bez pratećeg snimka, pronašli smo i u nekoliko objava na Facebooku i Twitteru (link, link, link).
Najvjerojatnije je riječ o poruci s Vibera. Na ovoj aplikaciji se identična poruka, ali i prethodno spomenuti videosnimak, dijele već neko vrijeme među korisnicima/ama.
Šta prikazuje videosnimak?
Spomenuti snimak, uz identične tvrdnje, prethodno se dijelio i na drugim jezicima. Tvrdnje o uvozu 500 tona banana koje navodno sadrže Helicobacter pylori (helikobakteriju) opovrgle su brojne fact-checking platforme (The quint, Alt news, Factly, Latestly, News meter, Estadao).
U analizi objavljenoj 19. novembra, AFP navodi da Helicobacter pylori nije crv ni parazit, već bakterija koja nije vidljiva golim okom.
"To nije crv ili parazit. Helicobacter je bakterija", rekao je za AFP Sixto Raúl Costamagna, specijalista za parazitologiju iz Argentine.
On je kazao i da infekcija bakterijom Helicobacter može uzrokovati probavne probleme, kao što su čirevi.
Ignacio Silva, infektolog iz bolnice Barros Luco i Univerziteta Santiago u Čileu, rekao je da bakterija nije vidljiva golim okom i može se vidjeti samo pod mikroskopom.
Dakle, netačno je da snimak prikazuje “Helicobacter glistu”, kako se tvrdi. Jednako je netačno i da ova bakterija može izazvati moždani udar u roku od 12 sati.
Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na svojoj stranici navode da je oko dvije trećine svjetske populacije zaraženo ovom bakterijom, ali da je ona češća u zemljama u razvoju. CDC navodi i da je ova bakterija glavni uzrok peptičkog ulkusa (čira) i gastritisa širom svijeta. U odnosu na neinficirane, zaražene osobe imaju dva do šest puta veći rizik od razvoja raka želuca i limfoidnih tumora vezanih uz sluznice (MALT).
Da je riječ o netačnim tvrdnjama, upozorile su i vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata, Južnoafričke Republike i Malezije.
Fabricio Loyola, ekvadorski agronom, za AFP je objasnio da video najvjerovatnije prikazuje vlakna koja nastaju uslijed ubrzanog dozrijevanja.
Fabricio Loyola, ekvadorski agronom i član Fakulteta poljoprivrednih inženjera u Pičinči, rekao je da se čini da su stvorenja koja izlaze iz banane na snimku "vlakna", što sugeriše da je banana imala problem sa sazrijevanjem.
"Kada je banana 'prisilno sazrela”' (kada je proces njenog zrenja ubrzan), bijeli, jestivi dio voća, ne dostiže odgovarajući sadržaj šećera i pretvara se u vlaknasto tkivo", rekao je za AFP.
Kazao je i da "tako džinovska larva", kao što se vidi na snimku, nije realna.
Uvozi li Bosna i Hercegovina banane iz Somalije?
Srbijanski portal Raskrikavanje se također bavio ovim tvrdnjama u analizi objavljenoj 30.11.2021. godine. Pozivajući se na podatke iz baze Međunarodnog trgovinskog centra, Raskrikavanje navodi da Somalija nije izvozila banane u Srbiju u protekle tri godine. U posljednjih nekoliko godina, Srbija je najveće količine banana uvozila iz Ekvadora, Kolumbije i Kostarike.
Prema istom izvoru, utvrdili smo da tokom prethodne tri godine ni Bosna i Hercegovina nije uvozila banane iz ove zemlje. Najveće količine ovog voća tokom prethodnog perioda uvezene su u našu zemlju iz Ekvadora, Kostarike, zatim Kolumbije i Gvatemale.
Na sajtu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine također je moguće pronaći podatke o trgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine i zemalja širom svijeta. Prema podacima ažuriranim u oktobru 2021. godine, u BiH nije zabilježen uvoz voća iz Somalije.
Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine su za Raskrinkavanje također potvrdili da, prema raspoloživim podacima, nije zabilježen uvoz banana iz Somalije u BiH.
Slika: Podaci uvoza banana u BiH po zemljama trgovine i zemljama porijekla za 2021, koje je Raskrinkavanju dostavila Vanjskotrgovinska komora BiH.
Stoga, tvrdnje s Twitter profila Đurđijina mama o tome da snimak prikazuje “Heliobakter glistu”, da je uvezeno 500 tona banana iz Somalije, kao i to da helikobakterija nakon 12 sati izaziva moždani udar, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Sve ostale objave sa sličnim tvrdnjama ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)