Foto: European Parliament, Flickr
Centralna informativna emisija Dnevnik 2 emitovana 11. marta 2025. godine u programu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) počela je prilogom o stavovima u Evropskoj uniji povodom aktivnosti vlasti Republike Srpske i predsjednika Milorada Dodika, i završila prilogom o situaciji u Jablanici, koja je pogođena poplavama u oktobru prošle godine.
U Dnevniku je emitovan prilog u kome je iznesena tvrdnja da u evropskim institucijama “ima sve više razumijevanja” za Republiku Srpsku, to jest za stavove i djelovanje njenih zvaničnika (na 6.07 minuti snimka). Istog dana je na portalu ovog javnog servisa objavljen članak sa snimkom priloga, opremljen sljedećim naslovom:
U evropskim institucijama sve više razumijevanja za Srpsku: Evroparlamentarci traže zatvaranje OHR-a (VIDEO)
U prilogu, odnosno članku, govori se o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovinu i o tome kako je vidi međunarodna zajednica. Prenesena je izjava američkog državnog sekretara Marca Rubija da Amerika “u BiH ne želi podjele i da je potrebno sačuvati mir” te komentar predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika o ovoj izjavi. Članak sadrži i izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na temu aktuelne političke situacije u BiH.
U nastavku priloga i članka prenesene su izjave dvoje zastupnika u Evropskom parlamentu /EP) – Željane Zovko i Thierryja Marianija. Slično kao i u naslovu, RTRS je i u tekstu njihove stavove predstavio kao dokaz da se mišljenje o postupcima zvaničnika u RS mijenja u evropskim institucijama.
Upravo u evropskim institucijama sve je više razumijevanja za Srpsku. U svjetlu pokušaja obojenih revolucija i prekrajanja izborne volje građana, francuski poslanik u Evropskom parlamentu Tijeri Marijani podržao je demokratski izabrane predstavnike Republike Srpske, ali i Srbije, Gruzije i Rumunije. Predsjedniku Dodiku se sudi zato što je strancu Šmitu rekao NE, naglasio je Marijani.
- U Republici Srpskoj predsjednik Srpske Milorad Dodik je osuđen, u Rumuniji je zabranjen izbor na osnovu izmišljenih optužbi. EU i njeni saveznici gaze suverenitet naroda da bi nametnuli svoju agendu. Parodija na pravdu za zabušavanje onih koji kažu NE Briselu. Predsjednik Milorad Dodik je osuđen zato što je rekao NE Kristijanu Šmitu - rekao je Marijani.
Ono što godinama zagovara Srpska, u Briselu je saopštila i evropski poslanik iz Hrvatske, Željana Zovko.
- Trideset godina nakon Dejtona još uvijek imamo visokog predstavnika koji prima 26 hiljada evra mjesečno da bi BiH držao gdje? U rasulu. Moramo se pozabaviti pravim problemom, a to je reforma Izbornog zakona. Moramo zatvoriti kancelariju OHR-a - naglasila je Željana Zovko, evropski poslanik (HDZ).
Na to već godinama ukazuju predstavnici iz Republike Srpske.
U Dnevniku je emitovan i prilog o opasnosti od poplava i klizišta u Jablanici usljed obilnih padavina (od 26:28 do 28:15 minute). U prilogu se navodi da je naređena evakuacija dijela stanovništva iz nekoliko naselja tog područja, uz izjave dvije mještanke i načelnika Jablanice o trenutnoj situaciji. U oktobru 2024. godine u iznenadnim poplavama u Jablanici poginulo je 19 ljudi.
Prilog je završio opaskom reportera o izvještavanju “federalnih medija” o tragediji u Jablanici iz 2024. godine u poređenju sa tragedijama u Srbiji.
No umjesto da se bave uzrocima tragedije u kojoj su se na nedužne ljude sručile tone kamenja, federalni mediji i dio javnosti uglavnom su se bavili tragedijama u Srbiji.
Prilog je u formi članka objavljen na portalu RTRS-a istog dana.
Šta su činjenice?
Sud BiH je 26. februara 2025. godine izrekao prvostepenu presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja i neprimjenjivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Narodna skupština Republike Srpske je narednog dana kao odgovor na presudu usvojila zakone kojima se na teritoriji RS zabranjuje rad Tužilaštva BiH, Suda BiH, Višeg sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Ukaze o proglašenju ovih zakona Dodik je potpisao 5.marta, nakon čega su objavljeni u Službenom glasniku RS. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je dva dana kasnije ove zakone privremeno suspendovao dok se ne donese konačna odluka o njihovoj ustavnosti.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 12. marta izdalo naredbu za privođenje na saslušanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika NSRS Nenada Stevandića, koji se sumnjiče za izvršenje krivičnog djela “Napad na ustavni poredak”. Sudska policija zatražila je asistenciju SIPA-e, koja je takvu akciju pravosudnih institucija okarakterisala kao visokorizičnu. Kako je objašnjeno u članku koji je Detektor objavio 14. marta, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, nalog za privođenje vrijedi sve dok ga tužilac koji ga je izdao ne povuče.
Sud Bosne i Hercegovine je nakon toga 14. marta potvrdio da je na prijedlog Tužilaštva BiH donio rješenje o određivanju jednomjesečnog pritvora Dodiku, Viškoviću i Stevandiću.
U međuvremenu su u Narodnoj skupštini Republike Srpske 13. marta usvojeni Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske i Nacrt ustava RS, koji, između ostalog, predviđa veću autonomiju odlučivanja entiteta u odnosu na državu, vraćanje vojske RS i mogućnost referenduma o secesiji od BiH.
Biranje stavova
Thierry Mariani, član Kluba poslanika Patrioti za Evropu u Evropskom parlamentu, na svom je X nalogu 11. marta 2025. objavio video s izjavom na koju se poziva RTRS u svom prilogu. Izjavu zastupnice u Evropskom parlamentu i članice Kluba Evropske pučke stranke Željane Zovko u kojoj zagovara zatvaranje OHR-a u Bosni i Hercegovini objavili su i drugi mediji 11. marta.
Na osnovu stavova pomenutih evroparlamentaraca, RTRS u prilogu i članku zaključuje da je “u evropskim institucijama sve više razumijevanja za Srpsku” te da “evroparlamentarci traže zatvaranje OHR-a”. Ipak, ovakvi zaključci su manipulativni budući da stavovi dva zastupnika u Evropskom parlamentu nisu isto što i zvanični stavovi institucija Evropske unije niti su neki ubjedljiv pokazatelj raspoloženja među 720 zastupnika/ca u trenutnom sazivu EP-a.
U Evropskom parlamentu je u srijedu 12. marta održana rasprava o situaciji u Bosni i Hercegovini. Tokom rasprave, koja je trajala pola sata, čuli su se stavovi koji se ne mogu protumačiti kao “razumijevanje” parlamentaraca za najnovije poteze vlasti u Republici Srpskoj (1, 2, 3). Primjera radi, Matjaž Nemec iz Kluba poslanika Progresivnog saveza socijalista i demokrata rekao je da Dodik “provodi separatističke prijetnje” i da “njegovi potezi ozbiljno ugrožavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH, ali i njenu evropsku budućnost”. Tineke Strik rekla je da je neophodno uvođenje sankcija Dodiku.
Evropska komisija je 27. februara 2025. pozvala sve strane u Bosni i Hercegovini da poštuju odluke sudova. Federalna televizija prenijela je da je portparol Evropske komisije Anouar El Anouni na konferenciji za medije kazao da Brisel poziva sve aktere da se "suzdrže od provokativne i podjeljive retorike i postupaka, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje".
Evropska služba za diplomatske poslove (European External Action Service, EEAS) oglasila se 6. marta 2025. saopštenjem u kome se navodi sljedeće:
Zakonski akti koje je 27. februara 2025. godine usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a potpisao predsjednik Republike Srpske 5. marta 2025. godine, podrivaju ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine i funkcionalnost institucija te ugrožavaju osnovne slobode građana/ki. Ovakva postupanja su u suprotnosti s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela na evropskom putu.
Republika Srpska, kao i drugi entiteti, dužna je poštovati Ustav Bosne i Hercegovine i domaće propise te poštovati nadležnosti i odluke domaćih institucija, uključujući Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Sud Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i Državnu agenciju za istrage i zaštitu. Potrebno je iskoristiti sva domaća pravna sredstva za očuvanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
EU poziva političko rukovodstvo entiteta Republika Srpska da se suzdrži od provokativne retorike i akcija koje izazivaju podjele, te da ih odbaci, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, cjelovitosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Politički pritisak na državne službenike/ce da napuste institucije na državnom nivou mora biti okončan.
Slično saopštenje objavljeno je dan kasnije na stranici Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Na stranici EUFOR-a je 7. marta 2025. godine objavljeno da će EUFOR privremeno povećati broj svojih snaga u Bosni i Hercegovini. Kako je navedeno, ovo je “proaktivna mjera s ciljem pomoći Bosni i Hercegovini u interesu svih građana”.
Medijsko izvještavanje o uzrocima poplava u Jablanici
Opaska da su mediji u Federaciji BiH posvetili pažnju “tragedijama u Srbiji” umjesto uzrocima fatalnih poplava u Jablanici, iznesena u Dnevniku RTRS-a, takođe je manipulativna.
U noći s 3. na 4. oktobar 2024. godine obilne padavine i vodene bujice uzrokovale su razorne poplave i aktivirale klizišta u nekoliko opština u BiH, u kojima je živote izgubilo 27 ljudi. Padavine su uzrokovale obrušavanje kamenoloma u mjestu Donja Jablanica, gdje je poginulo 19 ljudi. Na sarajevskom portalu Istraga već je 4. oktobra 2024. godine objavljen članak s navodima o kamenolomu. Ove navode objavio je niz medija, uključujući i one u Federaciji BiH.
U Novom Sadu je 1. novembra 2024. godine poginulo 14 osoba, kada se urušila nadstrešnica na Željezničkoj stanici. Teško su povrijeđene još tri osobe, a jedna od njih je kasnije preminula. Ubrzo nakon tragedije počela su protestna okupljanja građani/ki širom Srbije koji/e su zahtijevali/e da vlasti objave dokumentaciju u vezi s renoviranjem Željezničke stanice u Novom Sadu i procesuiranje odgovornih za tragediju. Protesti su prerasli u “studentske blokade” širom Srbije, a 15. marta 2025. u Beogradu je održan masovni protest više stotina hiljada građana/ki. Tragedija u Novom Sadu, kao i protesti koji su uslijedili, očekivano je privukla pažnju domaćih medija.
Izvještavanje medija u Federaciji BiH, kao što su Oslobođenje, Klix, N1, Federalna, Bljesak i Avaz, od novembra 2024. do marta 2025. pokazuje da nisu “izbjegavali” temu odgovornosti za tragediju u Jablanici okrećući se tragediji u Novom Sadu i protestima koji su uslijedili. Pretragama na ovih šest portala (1, 2, 3, 4, 5, 6) ustanovili smo da je na njima od početka novembra do vremena pisanja ove analize objavljeno preko 800 članka koji se odnose na Jablanicu. U više od 130 članaka izvještavali su o pitanjima odgovornosti za poplave u Jablanici, kao i o obnovi ovog mjesta.
Tačno je da su mediji u Federaciji BiH intenzivno izvještavali o tragediji u Novom Sadu i o protestima koji su se održavali nakon toga (1, 2, 3, 4, 5, 6), ali je netačno da su tako izbjegavali izvještavanje o odgovornosti za pogibije u poplavama u oktobru 2024.
Shodno navedenom, tvrdnje da je “u evropskim institucijama sve više razumijevanja za Srpsku” i da “evroparlamentarci traže zatvaranje OHR-a”, bazirane na izjavama dva zastupnika u Evropskom parlamentu, dobijaju ocjenu manipulisanje činjenicama. Tvrdnju da su “federalni mediji” umjesto o Jablanici izvještavali o Novom Sadu i protestima u Srbiji ocjenjujemo kao dezinformaciju.
(Marija Manojlović i Mladen Lakić, Raskrinkavanje.ba)