Maske za lice nisu opasne i ne izazivaju hipoksiju i hiperkapniju

Povećanje boja zaraženih od virusa SARS-CoV-2 u pojedinim zemljama regiona rezultiralo je vraćanjem obaveze nošenja maski u zatvorenim javnim prostorima. Istovremeno, po društvenim mrežama kruže netačne tvrdnje o štetnim posljedicama nošenja maski.

Ocijenjeni članci
Facebook profili i stranice Lažna vijest; Pseudonauka; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Youtube: Marija S Lažna vijest; Pseudonauka; YouTube: SYSTEM NO Prenošenje lažnih vijesti; Pseudonauka; Info Brčko Prenošenje lažnih vijesti; Pseudonauka; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; razbuđivaonica Prenošenje lažnih vijesti; Pseudonauka; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti; Facebook profili i stranice Prenošenje lažnih vijesti;

Nošenje maski za lice u proteklih nekoliko sedmica postalo je bezmalo političko pitanje u Sjedinjenim Američkim Državama. SAD su već neko vrijeme država koja je najugroženija novim koronavirusom, sa preko 2,7 miliona registrovanih slučajeva i preko 130.000 smrti od COVID-19. Ova zemlja trenutno prolaze kroz novi skok broja oboljelih, te je u nekim saveznim državama vraćena ili uvedena obaveza nošenja zaštitnih maski na javnim mjestima. No, i pored činjenice da se broj zaraženih, te kritičnih i smrtnih slučajeva rapidno povećava, niz političkih aktera doživljava propis o nošenju maski kao “ugrožavanje ličnih sloboda”, te se u ovom kontekstu počeo pojavljivati i niz objava na društvenim mrežama, u kojima se tvrdi da nošenje maski nije korisno, ili je čak štetno za zdravlje. 

Tvrdnje vezane za navodnu štetnost maski su brzo pojavile i na našem govornom području, uglavnom kroz prevode viralnih objava sa engleskog jezika. Njihova glavna teza je da maske sprječavaju udisanje kisika, to jest da dovode do manjka kisika u ćelijama organizma i/ili do povećanja količine ugljen-dioksida u krvotoku. 

U jednoj od viralnih objava, koja prikazuje javnu raspravu nedavno održanu na Floridi - država koja je trenutno jedno od većih “žarišta” virusa u SAD -  tvrdi se čak i da “maske doslovno ubijaju ljude”. Ovaj video je također preveden na naš jezik i intenzivno se dijeli po društvenim mrežama. 

Jedan od video-snimaka koji, navodno, dokazuje “štetnost” maski pojavio se 26.6.2020. na Facebook profilu i YouTube kanalu Marije Stojaković, te na YouTube kanalu SYSTEM NO.  Na profilima Marije Stojaković objavljen je kao kompilacija od tri videa, sa titlovima na srpskom i sljedećim naslovom:

DOKAZI DA MASKE NE ŠTITE I ZAŠTO NE TREBA DA SE NOSE

Kompilacija videa iz objava Marije Stojaković počinje videom objavljenim na YouTube kanalu Iuri's Workshop (1.5.2020.), sa naslovom Face Mask Test.  Demonstrator u ovom videu želi pokazati da njegovi papirni filteri, koje koristi u svojim ručno napravljenim maskama i respiratorima, zadržavaju više kapljica simuliranog kašlja nego fabrički proizvedene maske (platnene i hirurške). Ovaj dio je vjerovatno trebao ilustrovati tvrdnju da “maske ne štite”, no, kako se iz samog snimka može vidjeti, to nije teza koju zastupa sam njegov autor - on naprosto tvrdi da maska koju on izrađuje pruža bolju zaštitu od fabričke, a ne da maske kao takve ne pružaju zaštitu. 

Treći video u kompilaciji je video iz emisije Deco Drive koja se emitira na američkoj televiziji WSVN Kanal 7. Radi se o reportaži o prodavnici “COVID-19 Essentials” (COVID-19 potrepštine) na Floridi, u kojoj se prodaju isključivo sredstva i predmeti vezani za zaštitu od virusa i nije sasvim jasna veza ovog dijela snimka sa tvrdnjom da “maske ne treba nositi”. 

U drugom videu iz kompilacije, koji počinje od od minute 01:50, vidi se neimenovani muškarac koji mjeri, a potom i upoređuje koncentracije kisika prije i poslije stavljanja hirurške maske, te iznosi sljedeće tvrdnje:

Radimo mali test danas. Dosta ljudi govori da imaju probleme i glavobolje kada nose maske. A od nas traže da ih nosimo skoro svuda gde idemo.
Sada ću testirati nivo kiseonika ispod maske pomoću OSHA (zaštita i zdravlje na radu) odobrenim monitorom kvaliteta vazduha koji testira nivoe kiseonika, nivoe opasnih gasova, LEL, CO i NH3 i slično. Ovaj monitor se svaki dan testira sa pumpom, kalibrira se svakih 30 dana.
OSHA zahteva 19.5 % kiseonika za rad u kosmosu. Proverite.
Normalni nivoi kiseonika su od 20 do 21, u tom opsegu, i želim da uradim test. 
Cev za uzimanja uzorka ću staviti kod ugla mojih usana, nisam iscrpljen, samo stojim. Stavljam tu i sada to ide direktno do monitora, pa ćemo videti koji je nivo kiseonika.
Imamo 20.5 koje ide na 20.6 nivo. To je nivo kiseonika bez maske. Sada ću da spustim kameru da bih stavio masku. 
(Stavlja hiruršku masku)
Cev stavljam na isto mesto.
Čujete da se uključio alarm, to znači da je opasna atmosfera. Videćemo koji je nivo. 
17.4. 17.5 počinje da se vraća gore. Dolazi do 19.5 što je nivo potreban za rad u kosmosu.
Imate probleme sa glavoboljama i sličnim stvarima? Ovo je razlog zašto, jer ne dobijate dovoljno kiseonika. Ako ste iscrpljeni dok radite ili trčite, šta god, samo može da bude još gore. Ovo je istina koju nećete videti u vestima jer ne žele da ovo znate. Nadam se da vam ova informacija vredi. 

Zaključak iz videa je, dakle, da maska blokira protok kisika, zbog čega oni koji nose masku mogu imati “probleme sa glavoboljom i sličnim stvarima”. 

Ovi snimci su na Facebooku zabilježili preko 4.500 interakcija, dok je ukupan broj pregleda istih premašio brojku od 87.000. 

S obzirom da nismo uspjeli pronaći originalni video, te nismo uspjeli utvrditi kada je on objavjen. Najranija verzija koju smo pronašli objavljena je 20.6.2020. na YouTube kanalu Mike Acuna,  gdje je zabilježila više od 67 hiljada pregleda (objava je u međuvremenu uklonjena). Isti video je bio dijeljen i na Twitteru (primjer) i Facebooku (primjer).

Prevedeni video je objavljen na portalu Razbuđivaonica (26.6.2020.) ali i u članku portala Info Brčko, 29.6.2020. godine, uz sljedeći tekst:

DOKAZI DA MASKE NE ŠTITE I ZAŠTO NE TREBA DA SE NOSE (VIDEO)

Pogledajte kratki video objavljen na youtube s naslovom "Dokazi da maske ne štite i zašto ne treba da se nose".

U komentarima objavljenog videa jedna je napisala da radi u bolnici na sterilizaciji i kada radi u dezinfekciji i nosi masku pola dana, nos joj se začepi kao da je prehlađena i da su maske užas.

Sami procijenite u priloženom.

Slika koja se može vidjeti u članku na portalu Info Brčko, a koja se nalazi u “thumbnailu” videa Marije Stojaković na YouTube-u, takođe sadrži tvrdnje da nošenje maske izaziva stanje hipoksije i hiperkapnije zbog smanjene količine kisika, odnosno povećanog nivoa udahnutog ugljen-dioksida. 

Ova “infografika” se i sama po sebi viralno širila na Facebook profilima (primjer, primjer, primjer), te na Facebook stranicama, poput Megavijesti.com (26.6.2020.),  Istina.info.nova (27.6.2020.) i bosanci.ch (28.6.2020.). Sve pobrojane objave zabilježile su preko 1.000 interakcija. 

 

 

Ova “infografika” je u originalnoj verziji na engleskom jeziku objavljena 23.6.2020. godine na Instagram profilu Dr Ashton Joyce NMD. Zbog netačnosti tvrdnji koje se nalaze na ovoj fotografiji, njezina objava je Instagramu označena “djelimično lažnom informacijom”.

 

 

Šta su činjenice?

 

Istinitošću tvrdnji o navodnoj štetnosti nošenja maski bavio se veliki broj fact-checking stranica, uključujući Snopes (8.5.2020.), Reuters (5.5.2020.), USA Today (30.5.2020.), Politifact (12.6.2020.) i drugi. Na našem govornom području, ovim tvrdnjama se detaljno bavio naš partnerski portal za provjeru činjenica iz Hrvatske, Faktograf, koji je obradio tvrdnje iz videa, kao i sve pojedinačne tvrdnje iz gore prikazane “infografike”. U ovoj analizi ćemo se fokusirati samo na prve dvije tvrdnje koje su vezane za navode o hipoksiji (manjak kisika) i hiperkapniji (višak ugljen-dioksida), a koje se pojavljuju u oba izvora (video i “infografika”).  

Na demonstraciji u videu, neimenovani muškarac je, dakle, nastojao pokazati da nošenje hirurške maske smanjuje koncentraciju kisika u zraku na cca. 17,4%, što je ispod 19,5% preporučenog od strane OSHA (Occupational Safety and Health Administration - Uprava za zaštitu na radu Američkog odjela za rad). Na osnovu toga je, zatim, zaključio da smanjena koncentracija kisika, usljed nošenja ove vrste maski, izaziva probleme “sa glavoboljama i sličnim stvarima”. 

No, iako jeste tačno da se prema standardu OSHA koji se bavi kvalitetom zraka na radnom mjestu (Standard 1910.134 - Respiratorna zaštita) nivo kisika ne smije spuštati ispod 19,5%, “metodologija” kojom je nepoznati muškarac u videu mjerio koncentraciju kisika potpuno je pogrešna.

O tome je na svom blogu pisao Adam Grant, softverski programer, koji je 1.7.2020. godine objavio analizu u kojoj objašnjava šta je sve pogrešno u mjerenjima prikazanim na ovom i drugim sličnim video snimcima. 

U blogu sa naslovom “Ne vjerujte videima na internetu: Maske ne smanjuju O₂/povećavaju CO₂” (Don't Believe the Internet Videos. Masks Don't Decrease O₂/IncreaseCO₂), Grant objašnjava da u testu iz videa muškarac mjeri koncentraciju kisika u “maloj količini nepomičnog zraka između čovjekova lica i maske”. Međutim, zrak koji udišemo dok nosimo masku ne dolazi samo iz tog “džepa”, već ga “uvlačimo” kroz masku i sa strana iste. 

Kako navodi Health Feedback, prikazana metoda mjerenja je obmanjujuća iz sljedećeg razloga:

Monitor je izmjerio nivo kisika u izdahnutom zraku, a ne nivo kisika u zraku kojeg bi čovjek udahnuo. Izdahnuti vazduh prirodno sadrži manje kisika od vazduha u atmosferi. Ova stranica na BBC-u pokazuje da zrak koji udišemo sadrži oko 21% kisika, a izdahnuti zrak sadrži oko 16%. S druge strane, zrak kojeg udišemo sadrži oko 0,04 ugljen-dioksida, dok se u izdahnutom zraku nalazi 4%. 

Dalje, Grant navodi da je prikazani uređaj za mjerenje kvalitete zraka (IBRID MX6) namijenjen mjerenjima većih prostora i mehaničke opreme, te da isti ne predstavlja medicinski instrument, kakav bi trebalo koristiti ako želimo izmjeriti kisik koji udišemo.  

Štaviše, uputsvo za upotrebu ovog uređaja sadrži i upozorenje o pravilnom uzimanju uzorka za mjerenje u skučenim prostorima, što dokazuje da isti nije adekvatan za mjerenje koje je prikazano u videu:

Industrial Scientific [proizvođač uređaja] preporučuje “2 & 2 pravilo uzorkovanja” kada se mjerenja vrše u motoriziranim pumpama i cijevima, uzimati uzorak 2 minute plus 20 sekundi po stopi dužine cijevi, prije nego se zabilježi očitanje sa monitora. Ovo omogućava zraku da dospije do instrumenta te da senzori reaguju na gasove. Na primjer, za cijev dužine od 10 stopa (3,05 m), potrebno je vrijeme od 2 minute i 20 sekundi [uzimanja uzorka] da bi se dobio tačan rezultat. 

 

U blogu Grant prenosi da Američka asocijacija za pluća (American Lung Association) navodi da za simptome kratkog daha doktor može koristiti pulsni oksiometar, uređaja koji mjeri zasićenost kisikom koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima. Grant također napominje da je više medicinskih radnika/ca, nakon što su snimci sa tvrdnjama o “maskama koje ugrožavaju disanje” postali viralni, napravilo sopstvene snimke na kojima pokazuje kako se ispravno mjeri zasićenost kisikom sa i bez maske, za razliku od “metoda” prikazanog u viralnim videima.

Jedan primjer ispravnog mjerenja zasićenosti krvi kisikom sa maskom na licu može se pogledati na ovom linku i on, kao i drugi slični primjeri, pokazuje da ne postoji nikakvo “sprječavanje protoka kisika” prilikom nošenja maski za lice koje se preporučuju za opštu populaciju kao mjera zaštite tokom pandemije. 

U analizi Fact check: Wearing a face mask will not cause hypoxia, hypoxemia or hypercapnia (Provjera činjenica: Nošenje maske ne uzrokuje hipoksiju, hipoksemiju ili hiperkapniju) koju je objavio portal USA Today (30.5.2020.), također se navodi da nošenje hirurških maski, za razliku od N95 maski-respiratora, ne smanjuje količinu kisika koji se udiše. 

Hirurške maske, koje se koriste jednokratno, kao i druge vrste platnenih maski, ne prijanjaju čvrsto uz lice. Zbog toga je malo vjerovatno da će osoba koja nosi takve maske iskusiti smanjen unosa kisika. Maske koje nisu N95 su porozne, što omogućava protok vazduha, time i normalne respiratorne funkcije, a istovremeno sprečavaju raspršivanje respiratornih kapljica.

Faktograf navodi da, za razliku od platnenih i hirurških maski, maske-respiratori (N95 maske) zaista mogu otežati disanje. No, ove maske se i ne preporučuju opštoj populaciji. Snopes navodi i da je korištenje N95 maske-respiratora, kao vrste lične zaštitne  opreme (PPE - Personal protective Equipment), uobičajenije kod zdravstvenih radnika, nego kod opšte populacije. Snopes zaključuje:

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC - The Centers for Disease Control and Prevention) ne preporučuju nošenje ovih maski [N95] opštoj populaciji, zato što su one potrebnije zdravstvenim radnicima i drugim operativcima.  

Stoga, zaključak iz videa da platenene ili hirurške maske, koje muškarac koristi u eksperimentu, smanjuju koncentraciju kisika ispod preporučenih vrijednosti, nije ispravan jer se koristi uređajem koji nije ni namijenjen mjerenjima na prikazan način. 

Tvrdnje da nošenje maski izaziva hipoksiju i hiperkapniju, koje su prikazane u “infografici”, suštinski su zasnovane na istoj tezi iz videa da se nošenjem maski koncentracija kisika kojeg udišemo smanjuje. 

Hipoksija je stanje koje se opisuje manjkom kisika u ćelijama organizma. Faktograf je za tvrdnje o hipoksiji naveo sljedeće:

“Ispravno postavljena maska neće izazvati hipoksiju”, rekla je za AFP doktorica Shelley Payne, direktorica Centra za zarazne bolesti LaMontagne na Sveučilištu u Teksasu u Austinu. “Ova dezinformacija može proizaći iz osjećaja nedostatka zraka zbog fizičke opstrukcije, ovisno o vrsti maske koju koristimo. No taj osjećaj imamo jer nismo navikli nositi masku. Ona sama neće nam uzrokovati hipoksiju”, rekao je dr. Daniel Pahua Díaz za meksički list Animal Político, a prenosi USA Today.

Što se tiče navoda o hiperkapniji, ili stanju opisanom kao višak ugljen-dioksida u krvotoku, predstavnik Američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti za Reuters (5.5.2020.) kazao je sljedeće:

Količina CO2 u maski će postepeno porasti. Međutim, ta količina ugljen-dioksida većini ljudi je podnošljiva. Možete imati glavobolju ali navjerovatnije nećete patiti od simptoma koji su običajeni za izlaganje većim nivoima CO2. Maska može postati neugodna iz više razloga, uključujući i osjetljivost na CO2 i osoba će biti motivisana da istu ukloni.

Malo je vjerojatno da će nošenje maski izazvati hiperkapniju

Reuters je zaključio i sljedeće:

Za opštu populaciju, manja je vjerovatnoća da će povećanje CO2 prilikom nošenja maske izazvati komplikacije poput hiperkapnije nego da će se isto desiti zdravstvenom radniku koji masku nosi duže vrijeme. 

Svjetska zdravstvena organizacija se takođe očitovala o ovim tvrdnjama u sekciji “Razotkrivanje mitova”, gdje je navela slične informacije:

ČINJENICA: Dugotrajno nošenje medicinske maske* na pravilan način NE IZAZIVA intoksikaciju ugljen-dioksidom niti deficijenciju kisika

Dugotrajno nošenje medicinske maske može izazvati neugodnosti. Međutim, to ne dovodi do intoksikacije ugljen-dioksidom, niti uzrokuje smanjenje unosa kisika.

Prilikom nošenja medicinske maske, vodite računa da je pravilno pričvršena, tako da omogućava normalno disanje. Nemojte koristiti jednokratnu masku više puta i uvijek je promijenite čim se ovlaži. 

 

Preporuke o nošenju maski

 

Preporuke oko nošenja maske kao alata zaštite od infekcije virusom SARS-CoV-2 su se vremenom mijenjale, kako su i pristizala saznanja o novom koronavirusu. Tako je Svjetska zdravstvena organizacija, u ranoj fazi pandemije preporučivala da maske treba nose medicinski radnici, bolesne osobe sa simptomima oboljenja COVID-19 te osobe koje brinu o pacijentima koji su oboljeli od COVID-19. 

Ovi savjeti su ažurirani 5.6.2020. godine, naglašavajući da maske trebaju biti korištene kao dio opsežne strategije mjera za sprječavanje širenja zaraze i spašavanje života, ali da samo korištenje maske ne pruža adekvatnu zaštitu od infekcije. U preporuci za medicinske (hirurške) maske, SZO navodi da ova vrsta maski može pružiti zaštitu od dobijanja infekcije, ali da može pružiti i zaštitu od prenošenja bolesti na druge osobe. Za nemedicinske, odnosno platnene maske koju opšta populacija često koristi, ne postoje adekvatni dokazi o efikasnosti u zaštiti od infekcije.

Međutim, SZO preporučuje nošenje ovih maski u područjima sa raširenom transmisijom virusa, u područjima gdje je teško sprovesti mjere kontrole, te naročito u situacijama gdje je održavanje fizičke distance od 1 metar nemoguće - kao što je boravak u gradskom prevozu, u prodavnicama i drugim situacijama koje podrazumijevaju prisustvo više osoba na istom mjestu istovremeno. 

U Reutersovom članku “Nosite maske u javnosti, kaže WHO, nakon ažuriranja savjeta vezanih za COVID-19” (Wear masks in public says WHO, in update of COVID-19 advice), objavljenom 5.6.2020, Maria Van Kerkhove, vodeća tehnički ekspertkinja za COVID-19 u SZO, navodi:

Savjetujemo vladama da potiču opštu populaciju na nošenje maski. Sada imamo dokaze da ako se postave ispravno (maske) mogu biti barijera potencijalno zaraznim kapljicama

Da zaključimo, pravilno nošenje hirurških ili platnenih maski, koje se preporučuju opštoj populaciji, ne može dovesti do smanjenja unosa kisika, niti uzrokovati intoksikaciju ugljen-dioksidom. U skladu s tim, zaključci koje muškarac u videu Marije Stojaković iznosi, na osnovu neadekvatnog metoda i uređaja za mjerenja koncentracije kisika prije i poslije stavljanja hirurške maske, su potpuno pogrešni. 

Demonstracija iz videa, stoga, ne predstavlja “dokaz da maske ne štite i zašto ne treba da se koriste”, dok su tvrdnje da maske uzrokuju hipoksiju, odnosno hiperkapniju netačne. Stoga, objave na profilima Marije Stojaković ocjenjujemo kao lažnu vijest, a svako kasnije pojavljivanje videa i/ili tvrdnji o hipoksiji i hiperkapniji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti

Tvrdnje sa “infografike” da nošenje maski izaziva smanjenje unosa kisika što “dovodi do hipoksije” i hiperkapnije ocjenjujemo i kao pseudonauku, budući da je za njihovo “argumentovanje” korišten neadekvatan metod mjerenja koji nije zasnovan na naučnoj praksi.  

 

(raskrinkavanje.ba)

Autor: Amar Karađuz Objavljeno: 04. 07. 2020 | Zadnji put osvježeno: prije 1 mjesec

Posljednje objavljene analize

Lažna vijest
Ne, širom svijeta ne gore “serveri i bankarski sistemi” i baš zbog toga to “nećemo čuti u vijestima”

Nepovezani slučajevi razornih eksplozija i požara koji su početkom avgusta...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Manipulisanje činjenicama Teorija zavjere
Lažna vijest
Nije tačno da je “U Donjem Vakufu na vrh munare postavljena 5G bazna jedinica”

Fotografiju sa Facebook stranice Građansko buđenje u čijem opisu se tvrdi d...

Lažna vijest Teorija zavjere
Lažna vijest
Montaža, a ne vijest: Snimci “projektila koji razara Bejrut” nisu autentični

Nekoliko dana nakon eksplozije u glavnom gradu Libana, Bejrutu, pojavili su...

Lažna vijest Prenošenje lažnih vijesti Klikbejt Demantirano
Raskrikavanje.rs Istinomjer.ba Analiziraj.ba NewsMavens.com Raskrinkavanje.me