Foto: Patrick M, Flickr
Društvene mreže i mediji preplavljeni su informacijama o najvećoj eskalaciji višedecenijskog sukoba između Izraela i Palestine u proteklih nekoliko desetina godina. Palestinska militantna grupa Hamas 7. oktobra izvršila je iznenadne napade na izraelskoj teritoriji u kojima je ubijeno nekoliko stotina vojnika i civila te uzela preko 200 civila za taoce. Izrael je potom objavio rat Hamasu, uveo potpunu blokadu Pojasa Gaze, prekinuvši snabdijevanje vodom, strujom, gorivom, hranom i lijekovima, i počeo zračne i kopnene napade na Gazu. Prema podacima koje je objavila administracija u Gazi, do sada je u izraelskim napadima ubijeno preko 13.000 ljudi, uključujući i oko 5.600 djece. Na okupiranoj Zapadnoj obali od 7. oktobra ubijeno je preko 200 Palestinaca/ki.
Međunarodne organizacije za ljudska prava izvijestile su o dokumentovanim slučajevima neselektivnog bombardovanja, ciljanja civilne infrastrukture i korištenja bombi s bijelim fosforom koje su izraelske snage izvršile u Gazi (1, 2). UN-ovi eksperti/ce, pravnici/e i novinari/ke širom svijeta upozoravaju na zločine protiv čovječnosti i potencijalni genocid u Gazi (1, 2, 3, 4, 5).
U jeku napada na Pojas Gaze, na društvenim mrežama našeg govornog područja ponovo se dijele više od deceniju stare tvrdnje o zavjeri da se ne prikazuje izgled džamije Al-Aqsa kako niko ne bi primijetio kada ona bude srušena.
Na Facebooku je tako 16. oktobra objavljen videosnimak u kojem su prikazane džamija Al-Aqsa i Kupola na stijeni. Do datuma pisanja ove analize pregledan je 141.000 put i u njemu se navodi sljedeće:
Ovo je Kupola na stijeni, A NE DŽAMIJA AL-AQSA! Ovo je prava džamija Al-Aqsa! Zašto svaki put kada mediji pričaju o Al-Aqsi, pokazuju ovu sliku?! Znate zašto vam oni ovo prikazuju? Jer Izrael želi nečujno da uništi pravu džamiju Al-Aqsa i pokazat će vam sliku Kupole na stijeni govoreći kako je Al-Aqsa sigurna, kao da se ništa nije dogodilo. I nakon ovih aktivnosti sagradit će Treći hram. Jevreji vjeruju da Treći hram treba biti izgrađen da bi se uspostavilo stanje mesijanskog doba.
Ove tvrdnje objavljene su na desetinama Facebook profila i stranica u proteklim sedmicama (1, 2, 3).
Odakle dolaze ove tvrdnje?
Najstarija objava tvrdnji o zavjeri da se ne prikazuje džamija Al-Aqsa koju smo pronašli jeste sada već obrisani članak objavljen 7.6.2010. godine na portalu Put vjernika. Ovaj portal svojevremeno je bio predmet izvještaja mnogobrojnih domaćih i regionalnih medija, uključujući i druge islamske portale, koji su upozoravali na radikalne i opasne osobe koje stoje iza njega.
U članku portala Radio Slobodna Evropa iz 2019. godine navodi se da se Put vjernika povezivao s terorističkom organizacijom Al-Nusra Front, koja je danas poznata kao Hayat Tahrir al-Šam (HTS), nekadašnji ogranak Al-Kaide. Portal se povezivao i s ekstremistom Nusretom Imamovićem koji je 2013. godine iz BiH otišao u Siriju i kojeg je američka vlada stavila na listu globalnih terorista 2014. godine. Portal je bio jedna od web stranica nad kojima su Agencija za istrage i zaštitu i Federalna uprava policije BiH vršile monitoring zbog podržavanja militantnih i terorističkih grupa. O Putu vjernika 2014. godine pisao je i islamski portal Saff, opisujući ga kao “medijski servis džemata čiji je emir Nusret Imamović” i sredstvo putem kojeg se mladi muslimani iz BiH radikalizuju i putem kojih se provodi huškanje i promoviše privrženost ideji Al-Kaide (1, 2).
Tvrdnje o zavjeri da se ne prikazuje Al-Aqsa, objavljene na Putu vjernika, prenose se na društvenim mrežama i na pojedinim portalima još od 2010. godine (1, 2, 3).
Gdje se nalazi i šta simbolizuje džamija Al-Aqsa?
Džamija Al-Aqsa nalazi se u Starom gradu u Jerusalemu i predstavlja sveto mjesto u islamu. Prema muslimanskom vjerovanju, poslanik Muhamed je jedne noći iz Mekke prebačen na ovu lokaciju, gdje je predvodio molitvu s Ibrahimom, Musom, Isaom i drugim poslanicima, te je s mjesta na kojem je Kupola na stijeni uzdignut u nebo da razgovara s Bogom. Džamija Al-Aqsa i Kupola na stijeni dio su istog kompleksa koji se naziva al-Haram al-Sharif, što znači Plemenito svetište. Termin Al-Aqsa nerijetko se kolokvijalno koristi za cijeli kompleks. Džamija Al-Aqsa izgrađena je 637. godine i od tada je nekoliko puta uništena, ponovo izgrađena i renovirana. Današnja građevina uglavnom potječe iz 11. stoljeća.
Kupola na stijeni izgrađena je krajem sedmog stoljeća i predstavlja najstariji sačuvani islamski spomenik. Kupola je također od velikog značaja za muslimane/ke i ispred nje se često provode molitve.
Ova je lokacija sveta i u judaizmu. Jevreji uzvišenje na kojem se nalazi kompleks nazivaju Brdo hrama. Na njemu su se nekada nalazila dva drevna jevrejska hrama, od kojih je jedan izgradio kralj Solomon i kojeg su srušili Babilonci 586. godine p.n.e, a drugi je bio izgrađen u 6. stoljeću p.n.e i uništili su ga Rimljani 70. godine. Prema jevrejskom vjerovanju, na ovoj je lokaciji Abraham demonstrirao svoju posvećenost Bogu pristankom da žrtvuje svog sina Isaka. Tradicionalno, jevrejski zakoni zabranjuju ulazak Jevrejima na ovo mjesto kako ne bi “hodali po svetom tlu”. Zid plača, zapadni zid ovog kompleksa, bio je najbliže što su se Jevreji približavali Brdu hrama. Danas, pak, Jevreji povremeno posjećuju ovo mjesto.
Jerusalemski Stari grad je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, a kompleksom Al-Aqsa upravlja Jerusalemski islamski vakuf. Izraelske sigurnosne snage provode redovne kontrole i pretrese u kompleksu. Pojedine radikalne grupe Jevreja zagovaraju preuzimanje kontrole nad kompleksom kako bi srušili džamiju i Kupolu na stijeni i na tom mjestu ponovo izgradili hram. Ovu namjeru, pak, ne podržavaju svi Jevreji ili svi Izraelci.
Kompleks Al-Aqsa često je poprište sukoba između Izraelaca i Palestinaca, uglavnom zbog pretresa izraelske vojske i nasilnih upada jevrejskih ekstremista u kompleks. Hamas je naveo ove napade kao jednu od motivacija za napad na Izrael 7. oktobra.
Ipak, tvrdnja da mediji namjerno prikazuju Kupolu na stijeni kao džamiju Al-Aqsa kako niko ne bi “primijetio” da je džamija Al-Aqsa srušena je besmislena. Kupola na stijeni i džamija Al-Aqsa dio su istog kompleksa i udaljene su jedna od druge svega nekoliko stotina metara. Fotografije Al-Aqse dostupne su na internetu, a džamiju redovno posjećuju hiljade muslimana/ki iz Palestine i svijeta. Tvrdnja da niko ne bi primijetio da je džamija srušena jer mediji češće objavljuju sliku Kupole na stijeni kada govore o Al-Aqsi potpuno je neutemeljena. Uništenje jedne od najznačajnijih džamija u tajnosti bilo bi prosto nemoguće za izvesti, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da kompleksom upravlja Jeruzalemski islamski vakuf i da je pod zaštitom UNESCO-a.
Tačno je da mediji, kako naši domaći tako i zapadni, pa i oni iz arapskog svijeta, uključujući i palestinske, često koriste fotografije Kupole na stijeni kako bi ilustrovali članke o Al-Aqsi, ali vjerovatniji razlog za to je što se čitav kompleks u kojem se nalaze i džamija i Kupola na stijeni nerijetko naziva Al-Aqsa.
Optuživanje medija – uključujući i palestinske – da su dio zavjere da se prikrije rušenje džamije Al-Aqsa nije zasnovano ni na kakvim činjenicama.
Shodno navedenom, tvrdnju da mediji objavljuju sliku Kupole na stijeni kada pišu o Al-Aqsi kako bi Izrael mogao da sruši džamiju u tajnosti ocjenjujemo kao teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)