Federalna televizija i BHRT emitovale su 18.1.2021. godine i priloge o uspjehu dviju učenica iz Tuzle, Azre Ibrahimagić i Adne Ibrahimović, koje su sa svojim projektom učestvovale na manifestaciji I2ASPO 2020 (Indonesia International Applied Science Project Olympiad - Indonežanska međunarodna olimpijada projekata primijenjene nauke) u organizaciji Indonežanskog udruženja mladih naučnika/ca (Indonesian Young Scientist Association - IYSA).
Njihov projekat “Plan(t) to cure” je na ovoj smotri dobio certifikat o “zlatu” u kategoriji “Applied life science” (nauka primijenjena u životu), zajedno sa još 16 učeničkih projekata iz Indonezije, Singapura, Irana i Filipina.
Škola koju pohađaju - Richmond Park International School Tuzla - na svojoj je Facebook stranici 16. januara objavila da su učenice u sklopu ovog projekta “detaljno istražile alternativni biljni lijek za liječenje upale pluća, testiranjem ekstrakata različitih biljaka na bakterije i viruse” i za to, nakon “odličnog uspjeha na takmičenju Bosepo 2020 dobile zlatnu medalju i na međunarodnom takmičenju projekata” - što nije sasvim adekvatan opis za ono što se zaista odigralo.
Ova je vijest u većini medija pogrešno predstavljena kao vijest o tome da su učenice iz Tuzle “pronašle lijek za upalu pluća”.
Tako se u prilogu BHRT, recimo, navodi da je dovoljno u hranu staviti nekoliko kapi pomenutog biljnog ekstrakta i time ublažiti upalu pluća:
Učenice Azra i Adna su se koristile savjetima naših starih, te majčinu dušicu, žalfiju, hajdučku travu i čurekot pretvorile u ekstrakt čijih je nekoliko kapi dovoljno staviti kao dodatak u hranu i time ublažiti upalu pluća.
U prilogu Federalne televizije iznose se slične tvrdnje, bazirane na izjavama samih učenica koje su govorile o svom projektu i objasnile da su testovi pokazali da preparat zaustavlja razmnožavanje bakterija koje izazivaju upalu pluća, te da su ga napravile sa ciljem da pomognu ljudima kojima antibiotici nisu pristupačni.
Sličan pristup imala je i televizija N1, koja ih je ugostila u emisiji “Dan uživo” 21.1.2021. godine, gdje je voditeljka ustvrdila da su srednjoškolke osmislile lijek čija je učinkovitost potvrđena:
Azra Ibrahimagić i Adna Ibrahimović učenice četvrtog razreda Međunarodne srednje škole Richmond Park u Tuzli osmislile su alternativni biljni lijek za liječenje upale pluća, čija je učinkovitost potvrđena.
Eksplicitna tvrdnja o učinkovitosti lijeka prethodno je (19.1.2021) objavljena i na portalu Klix u članku pod naslovom:
Potvrđena učinkovitost
Učenice iz Tuzle napravile lijek protiv upale pluća: Zlatna medalja u Indoneziji za biljni preparat
U članku se, između ostalog, navodi:
Azra Ibrahimagić i Adna Ibrahimović su srednjoškolke iz Tuzle koje su osmislile alternativni biljni lijek za liječenje upale pluća, čija je učinkovitost potvrđena. Njihov uspjeh nagrađen je zlatnom medaljom na međunarodnom takmičenju u Indoneziji.
Članak su prenijeli brojni portali, a pored njega i gore opisanih priloga, u bh. medijima pojavio se i niz drugih izvještaja koji su uspjeh tuzlanskih učenica opisali kao "pronalaženje lijeka protiv upale pluća”, premda nisu svi iznijeli tvrdnju da je njegova učinkovitost “potvrđena”. U nekim slučajevima, naglasak je stavljen i na senzacionalističke i netačne tvrdnje o “svjetskom zlatu” koje je navodno osvojio ovaj projekat:
Svaka čast / Lijek za upalu pluća učenica iz BiH osvojio zlatnu medalju na takmičenju (Radio Sarajevo)
Učenice iz BiH napravile prirodni lijek za upalu pluća! Osvojile zlatnu medalju na takmičenju
BRAVO (Buka)NIJE ŠTO SU NAŠE: Učenice iz BiH nagrađene svjetskim zlatom za lijek protiv upale pluća
Jedna od svjetskih vijesti je da su dvije učenice srednje škole Azra i Adna iz Tuzle pobijedile na svjetskom takmičenju sa svojim ljekovitim prirodnim preparatom protiv upale pluća (Izdvojeno)
Šta su činjenice?
Istina je da su srednjoškolke Azra Ibrahimagić i Adna Ibrahimović osmislile biljni preparat sa namjerom da naprave alternativni lijek za upalu pluća. Kako su to same navele u izjavama datim medijima, bile su motivirane idejom da bi i onim ljudima kojima nisu dostupni antibiotici, trebalo omogućiti neki “alternativni lijek” koji bi pomogao pri liječenju ove bolesti.
Učenički projekti i zanimanje za nauku nesumnjivo su vrijedni pohvale, ali ovaj preparat nije prošao nužna testiranja koja su potrebna da bi se proglasio lijekom - ili uopšte da bi se bilo koji lijek proglasio učinkovitim.
Tako se, recimo, već u samom članku koji je objavio Klix, navodi da je riječ o laboratorijskoj potvrdi učinkovitosti lijeka, a ne o kliničkoj potvrdi da je lijek efikasan:
"Na osnovu prethodno zadanih naučnih metoda to smo testirale u laboratoriji, kako bismo vidjele da li naši biljni ekstrakti imaju dobar efekt na zaustavljanje rasta bakterija i gljivica koje uzrokuju upalu pluća", ističe Ibrahimagić.
Testiranje je obavljeno u laboratoriji Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, pod nadzorom stručnjaka, a rezultati su potvrdili učinkovitost biljnih ekstrakata u zaustavljanju rasta faktora koji uzrokuju upalu pluća.
Raskrinkavanje je kontaktiralo naučnu novinarku Jelenu Kalinić, koja je objasnila faze testiranja koje lijek mora proći da bi se proglasio učinkovitim:
"Da bi se neki lijek proglasio učinkovitim, mora proći sve faze pretkliničkih i kliničkih studija, koje uključuju istraživanja efikasnosti na in vitro kulturama, zatim na životinjama, pa na ljudima. Ovdje je, čini se, urađen samo in vitro na bakterijskim kulturama. Ono što se pokaže efikasno in vitro, često se ne pokaže efikasno in vivo, na ljudima”.
Kalinić je o tome pisala i na blogu Quantum of science, u tekstu objavljenom 21.01.2021, u kome navodi:
Korištenje biljnih ekstrakata majčine dušice, žalfije i čurekota i njihovo stavljanje na kulture ćelija in vivo - i to samo bakterijskih ćelija očigledno, a ne humanih ćelijskih linija zaraženih bakterijama koje izazivaju upale pluća - običnom čovjeku se čini plauzibilno. Stavite par kapi ekstrakta na bakterijske kolonije i onda gledate da li te kolonije rastu ili odumiru. To se radi na 2. godini studija biologije, na mikrobiologiji - mi smo stavljali ekstrakt bijelog luka, crnog luka i limunov sok na kolonije Escherichia coli i došli do zaključka da ne rastu na ekstraktu bijelog luka. Pa ipak, to ne znači da je bijeli luk lijek za upale izazvane E. coli.
Ovaj učenički uradak je napredan jer se radi o učenicama srednje škole, koje su uradile nešto što se radi na 2. godini fakulteta. I zato su dobile nagradu. Ne zato što su otkrile nešto nevjerovatno što će spasiti svijet. Zar ne mislite da je neko prije mogao napraviti efikasan lijek na biljnoj bazi proti pneumonije, da to nikome, osim alternativcima, nije palo na pamet? S tom razlikom da ovi lijekovi ne rade to što trebaju raditi, nego odugovlače primjenu antibiotika i dovode pacijente u opasnost.
(...)
Učenike i učeničke projekte, takmičenja i hackatone treba podržavati, jer je to način da se učeici privuku nauci i osjete je - to treba ohrabrivati...To su odlične stvari i cure su ovdje uradile nešto što je na nivou studija. Ali takve projekte ne treba prikazivati nao nauku, kao otkriće nego upravo - kao učeničke projekte.
U priručniku koji je objavila Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH stoji:
Lijekovi su često prisutni u našim životima, ali teško da smo se nekad zapitali kako neki lijek djeluje kao antibiotik, a drugi smanjuje krvni pritisak, zašto neki lijek uzimamo samo jednom, a drugi više puta dnevno?
Odgovori na sva ova pitanja, pa i više od toga, nalaze se u okviru dugog puta razvoja lijeka - od laboratorije, eksperimentalnih istraživanja na životinjama, preko kliničkih ispitivanja. U takvim istraživanjima odluku da li će neka supstanca postati lijek, donosi upravo kliničko ispitivanje.
U nastavku se objašnjava važnost kliničkog ispitivanja:
Klinička ispitivanja su ispitivanja koja se vrše na ljudima, a imaju za cilj otkrivanje novih i potvrđivanje postojećih terapijskih mogućnosti. Podrazumijevaju postupak naučnog ispitivanja lijeka, medicinskog sredstva ili drugih oblika liječenja kod manjih grupa zdravih ili bolesnih dobrovoljaca (ispitanika), kojim se utvrđuju djelovanja i sigurnost postojećih lijekova ili novih lijekova ili drugih oblika liječenja prije nego što se odobre za široku upotrebu.
Dakle, preparat koji su napravile polaznice škole Richmond Park prošao je fazu laboratorijskog ispitivanja, u kojoj je utvrđeno da taj biljni ekstrakt zaustavlja razvoj bakterijskih ćelija u laboratorijskim uslovima. Od ove, početne faze ispitivanja, preparat bi morao preći dug put da bi bio proglašen lijekom - a naročito “učinkovitim lijekom”, to jest medikamentom koji je efikasan i spreman za široku upotrebu. Čitav niz medija je, ipak, učinio upravo to, usput dodavši i čitav niz senzacionalističkih tvrdnji baziranih na objavi škole Richmond Park International School, sa njihove zvanične Facebook stranice.
Tvrdnju brojnih medija da su učenice iz Tuzle "osmislile" ili "napravile lijek" protiv upale pluća ocjenjujemo kao manipulaciju činjenicama, budući da se radi o proizvodu koji jeste osmišljen kao lijek, ali nema dokaza da se tako može i koristiti. Tvrdnju da se radi o "učinkovitom lijeku" ocjenjujemo kao dezinformaciju budući da je učinkovitost potvrđena tek u prvoj od tri neophodne faze testiranja, što suštinski govori malo ili nimalo o njegovoj stvarnoj učinkovitosti. Obje tvrdnje ocjenjujemo i kao pseudonauku.
Napomena: 29.1.2021.
Portal Radio Sarajevo ispravio je svoj članak zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
Napomena: 1.2.2021.
Portal BH dijaspora je nakon objave ove analize ispravio svoj članak, zbog čega im dajemi i ocjenu ispravljeno.
Napomena: 2.2.2021.
Portal 072 info nakon objave ove analize ispavio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
Napomena: 2.2.2021.
Portal Kakanj X nakon objave ove analize ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
Napomena: 3.2.2021.
Portal Slobodna Bosna nakon objave ove analize ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
Napomena: 4.2.2021.
Portal Centralna nakon objave ove analize ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
Napomena: 11.2.2021.
Portal Hayat je nakon objave ove analize ispravio svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
Napomena: 25.1.2022.
Portal Face je nakon objave ove analize ispravio svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.
(Tijana Cvjetićanin i Nerma Šehović, Raskrinkavanje.ba)
Napomena: 29.1.2021.
Portal Buka ispravio je svoj članak, zbog čega im dajemo i ocjenu ispravljeno.