Foto: Pexels
Mediji u svijetu i kod nas izvještavali su o padu raketa na teritoriju Poljske 15. novembra. U samo 24 sata od incidenta u medijskim izvještajima već smo mogli pročitati ko je “krivac”, a teorije zavjere o samom incidentu i njegovoj pozadini počele su kružiti prije nego što su objavljene bilo kakve zvanične informacije.
Šta se desilo?
U selu Przewodów u Poljskoj, u blizini ukrajinske granice, poginule su dvije osobe 15.11.2022. godine u eksploziji dvije rakete. Incident se dogodio u trenutku masovnih zračnih napada ruskih snaga na ukrajinske gradove. Istog dana poljska vlada podigla je borbenu gotovost vojske i sazvala sastanak svih NATO članica, aktivirajući član 4. ovog vojnog saveza.
NATO je započeo istragu incidenta, a ubrzo su počele pristizati i reakcije svjetskih vođa.
U utorak, 15. novembra, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao je da nije vjerovatno da su rakete lansirane iz Rusije, a poljski predsjednik Andrzej Duda kazao je da je navjerovatnije riječ o raketi ruske proizvodnje, iako poljske vlasti nemaju konkretne dokaze o tome ko ju je lansirao.
Pozivajući se na anonimne izvore iz američke vlade, novinska agencija Associated Press (AP) 15. novembra izvijestila je da su rakete koje su pale u Poljsku ruske. Istog dana rusko ministarstvo odbrane negiralo je ove navode i opisalo optužbe kao “provokaciju koja za cilj ima da uzrokuje eskalaciju situacije”.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopštio je da “NATO prati situaciju” i da je važno da se “utvrde sve činjenice”.
Rano ujutro 16. novembra AP je izvijestio, ponovo se pozivajući na američke dužnosnike, da je preliminarna analiza pokazala da su raketu koja je pala na Poljsku ispalile ukrajinske snage kako bi presrele ruski projektil.
Ove je informacije nekoliko sati kasnije potvrdio i Stoltenberg na pres-konferenciji održanoj nakon sastanka NATO članica.
Stoltenberg je kazao da istraga i dalje traje, ali da njeni preliminarni rezultati pokazuju da je raketu najvjerovatnije ispalila ukrajinska vojska braneći teritoriju od ruskih zračnih napada.
Naglasio je da ne postoje indicije koje bi navele na zaključak da je napad na Poljsku bio namjeran ili da Rusija planira ofanzivnu vojnu akciju protiv članica NATO-a. Dodao je i da Rusija snosi odgovornost za incident, jer je on direktna posljedica rata protiv Ukrajine i vala zračnih napada.
Mnogi mediji “potrčali pred rudu”
U izvještajima mnogih domaćih medija tvrdilo se da je Rusija raketirala Poljsku, bez ikakvih konkretnih dokaza ili zvanične potvrde.
Prva reakcija SAD nakon što je Rusija raketirala Poljsku (Bosnae)
Ove tvrdnje iznesene su i u nizu članaka u kojima se prenosi reakcija člana Predsjedništva BiH Željka Komšića na pad raketa u Poljskoj. U njima se tvrdi da se Komšić oglasio “nakon ruskog raketiranja Poljske” (1, 2, 3, 4, 5).
Na desetinama portala objavljena je nešto drugačija formulacija, to jest da su “ruske rakete” pale na Poljsku.
Dvije ruske rakete pale na članicu NATO-a: Ima poginulih u Poljskoj (Avaz)
Ruske rakete pale na teritorij Poljske i ubile dvije osobe (Klix)
Ruske rakete pale na Poljsku, najmanje dvoje mrtvih (Portal Analitika)
U nekim se člancima kao izvor ove tvrdnje navodi anonimni američki dužnosnik. Ipak, u samim naslovima ona je predstavljena kao već utvrđena činjenica, što u trenutku objave ovih članaka nije bio slučaj.
Važno je naglasiti da istraga NATO-a još nije završena i da nisu poznati svi detalji incidenta, tako da ostaje nejasno da li je drugi projektil koji je pao u Poljskoj raketa ruske proizvodnje.
Instant teorije zavjere
U samo nekoliko sati od incidenta, prije nego što su pristigli bilo kakvi rezultati istrage, na pojedinim su portalima već objavljene “zavjerološke” tvrdnje koje nastoje Rusiju prikazati kao žrtvu tajnog i neprijateljskog plana.
Napadnuta Poljska – Operacija pod lažnom zastavom za uvođenje EU u rat (Logično)
Sasvim očigledne namere: Lažni napad u Poljskoj pa opšti rat sa Rusijom – Sve će se završiti u nuklearnom ognju (Webtribune)
U članku portala Logično tvrdi se da je incident u Poljskoj neki vid izgovora za započinjanje rata s Rusijom, čiji je cilj da uništi evropsku ekonomiju i odvede pojedine nacije u nestanak.
U članku Webtribunea se, pak, uopšte ne argumentuju tvrdnje iz naslova, već se prosto prenose reakcije svjetskih zvaničnika/ca na incident u Poljskoj.
U svakom slučaju, navodi da se u Poljskoj desio “lažni napad” i da je on izgovor za rat s Rusijom neutemeljeni su. NATO, poljski, američki i drugi/e zvaničnici/e zapadnih zemalja, kao i većina kredibilnih evropskih medija, od samog su početka bili suzdržani i naglašavali kako treba utvrditi činjenice prije nego što se donese bilo kakav zaključak.
Iz NATO-a su nakon 24 sata saopštili rezultate preliminarne analize incidenta, prema kojima su raketu koja je pala na Poljsku ispalile ukrajinske snage, naglasivši da nema indicija da Rusija planira napad na NATO članice.
Dakle, jasno je da, barem kada je riječ o zvaničnicima/ama NATO-a, EU i SAD-a, niko nije pokušao “smjestiti” Rusiji ili “lažirati” napad na Poljsku. Samim tim, “zavjerološke” tvrdnje iznesene u ovim člancima raskrinkane su za manje od jednog dana.
Pojedini primjeri izvještavanja na ovu temu ukazuju na važnost nepristrasne provjere činjenice prije plasiranja informacija u javnost. Odgovoran i profesionalan pristup izvještavanju od posebnog je značaja u iznimno ozbiljnim situacijama, kao što je pad raketa na poljsku teritoriju u trenutku velikih političkih tenzija i rata na evropskom tlu.
Kako se navodi na web stranici Medijska pismenost, koju uređuje Raskrinkavanje, izvor informacije ključni je element njene kredibilnosti. Svaka kredibilna informacija mora biti utemeljena na činjenicama, a kredibilan medij ima odgovornost da je potkrijepi dokazima i izvorima.
(Raskrinkavanje.ba)