Na Facebook profilu Sladjana Velkov je 20.4.2021. objavljena fotografija koja implicira da mjere fizičke distance, koje trebaju suzbiti širenje SARS-CoV-2 virusa, zapravo imaju drugi, “skriveni” cilj.
POŠTUJ DISTANCU JER SOFTVER ZA PREPOZNAVANJE LICA NE RADI PRAVILNO KADA SU LJUDI BLIZU JEDNI DRUGIMA
Identična fotografija je kasnije objavljena na još nekoliko drugih Facebook profila (Архангел Михаил, Gjorgji Rudnikovski, Dany Favik, Djina Tešić, Sofia Petrovic).
Takav kolaž, sa istim tekstom na engleskom jeziku, prvobitno se pojavio 12.4.2020. na jednom Reddit forumu.
Rade li softveri za prepoznavanje lica kada su ljudi blizu jedni drugima?
Naučni članak “Facial Recognition Technology: An analysis with scope in India”, koji je još 2010. godine objavljen u Međunarodnom časopisu kompjuterskih nauka i informacijske sigurnosti, u nekoliko navrata govori o tome kako softveri za prepoznavanje lica mogu prepoznati lica u masama.
Softver za prepoznavanje lica može izabrati nečije lice iz mase, izdvojiti ga iz njegovog okruženja i uporediti ga sa bazom sačuvanih slika.
Pravilno dizajnirani sistemi instalirani na aerodromima i drugim javnim mjestima mogu identificirati individualce u masama.
Softveri za prepoznavanje lica bit će najbolji izbor u Indiji za identificiranje i potvrđivanje terorista na aerodromima, željezničkim stanicama i tržnim centrima, u poređenju sa drugim biometrijskim tehnologijama jer druge tehnologije ne mogu biti od pomoći na mjestima sa gužvama.
Od tada su tehnologije na kojima se zasnivaju ovakvi softveri dodatno uznapredovale, te se sve više koriste i na mjestima kao što su trgovi.
Mediji su i kasnije pisali o tome da softveri za prepoznavanje lica rade čak i kada analiziraju prikaze u kojima su ljudi u većim skupinama i nisu odvojeni jedni od drugih.
U masi bi mogli motriti sumnjiva lica na velikim događajima i povećati sigurnost na aerodromima i graničnim prelazima. (New York Times, 2020)
Kineska policija koristi sustav za prepoznavanje lica da bi pojedinačno identificirala ljude u masi i kaznila one koji ulice prelaze izvan pješačkih prijelaza, i razvija integrirani državni sustav podataka s kamera za nadzor. (N1, 2018)
Sa fotografije ili iz videa se “hvata” slika nečijeg lica. Lice može da se pojavi u masi drugih ljudi ili kao usamljena osoba. Lice može da gleda pravo u kameru ili delimično iz profila. (SecuritySEE, 2020)
Portal Buka je u julu 2020. godine također pisao o nabavci i postavljanju takvih kamera koje je izvršio MUP Republike Srpske.
Prepoznaju li softveri za prepoznavanje lica osobe koje nose maske?
U trenutku kada je fotografija prvobitno objavljena sa tekstom na engleskom jeziku, u aprilu 2020. godine, mjere držanja fizičke distance su tek bile izdate. Ono što se u ovakvim objavama zanemaruje je da je, uz mjere fizičke distance, u većini država svijeta istovremeno postojala mjera nošenja maski za lice.
Kako prenosi BBC u članku iz marta ove godine, istraživanje koje je u julu 2020. godine objavio američki državni institut za standarde i tehnologiju NIST (National Institute of Standards and Technology) ispitalo je 89 komercijalnih softvera koji prepoznaju ljudska lica, od kojih su svi pravili greške u 5-50% slučajeva prepoznavanja lica sa maskom.
To istraživanje rađeno je sa algoritmima koje je tih 89 softvera koristilo prije početka pandemije, odnosno prije nego je većina ljudi nosila maske na licu. Od tada je, kako je navedeno u drugom članku BBC-a iz januara ove godine, japanska kompanija NEC razvila softver koji u vremenu kraćem od sekunde može prepoznati lice ispod maske, na osnovu očiju, sa tačnošću većom od 99,9% (prema navodima iz kompanije).
Dakle, u trenutku kada su se fotografija i tvrdnja prvi put pojavile, čak i da softveri za prepoznavanje lica uistinu “ne rade pravilno kada su ljudi blizu jedni drugima”, oni ne bi mogli prepoznati lica osoba koje nose maske. Sada postoje programi koji uspješno prepoznaju i osobe koje nose masku za lice, ali distanca između ljudi nema značajnu ulogu u tome koliko dobro ti softveri rade, kao što nije igralo ulogu niti kod softvera razvijenih prije pandemije izazvane virusom SARS-CoV-2.
Zašto mjere distance, zapravo, postoje?
Preporuka “Šta mogu učiniti da se zaštitim i preveniram širenje bolesti?” Federalnog ministarstva zdravstva objašnjava:
Potrebno je držati distancu od najmanje dva metra između vas i drugih ljudi, posebno onih koji kašlju i kišu.
Zašto? Kada neko kašlje ili kiše on izbacuje male kapljice koje mogu sadržavati virus. Ako ste preblizu možete udahnuti te kapljice uključujući COVID-19 virus ako je osoba koja kašlje zaražena.
Infografika, koju je 7.4.2020. objavio Radio Slobodna Evropa, slikovito objašnjava kako mjera održavanja fizičke distance značajno smanjuje broj novozaraženih osoba.
Shodno činjenicama, tvrdnju sa profila Sladjana Velkov, da “softveri za prepoznavanje lica ne rade kada su ljudi blizu jedni drugima”, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Dodatno, tvrdnju da mjere fizičke distance postoje kako bi softveri mogli prepoznavati lica također ocjenjujemo kao lažnu vijest, ali i kao teoriju zavjere. Sva naknadna prenošenja istih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažne vijesti i teoriju zavjere.
(Aldin Karahasanović, Raskrinkavanje.ba)