Foto: Burningcompass.com
Na Facebook profilu Edi Bučić 18. maja objavljena je slika karte svijeta s Ukrajinom obojenom u crveno, uz sljedeći tekst:
Vidite ovu crvenu skoro pa točkicu. E to je Ukrajina. I sad u jednom kutu te zemlje je rat. I zbog kutka te zemlje u svijetu nema ulja, brašna i općenito najavljuju nestašicu svega. Vjerujete li da je to to??
Istu objavu, ili screenshot ove objave, pronašli smo na još 118 javnih Facebook profila i stranica.
Na Facebook profilu Darko Božidar Srebacic 2. juna objavljen je sličan tekst u formi screenshota:
Ovo je Ukrajina na karti svijeta. Sada vam velikoumni političari i vlasnici korporacija pričaju da je u svijetu nestašica svega(hrane, kablova, nafte itd...) jer je tamo rat!!!!! Nevjerojatna je činjenica kako je lako od čovjeka u 21. stoljeću napraviti idiota!!!! Do izbijanja sukoba 99% stanovnika EU nije ni znalo kakva je to zemlja. Sad ispada da čitava svjetska industrija ovisi o njoj!!
Isti screenshot objavljen je na više od 120 javnih Facebook profila i stranica.
Zbog čega rat u Ukrajini utječe na porast cijena u sektorima prehrane i energetike?
Karta Ukrajine, zajedno s dezinformativnim tekstom kojim se pokušava umanjiti vrijednost utjecaja rata u Ukrajini na globalni porast cijena u sektorima prehrane i energetike, prvobitno se dijelila na engleskom govornom području.
O tome je pisao britanski portal za provjeru činjenica FullFact u analizi objavljenoj 7. juna, u kojoj su se bavili Instagram objavom u kojoj se navodi sljedeće: “Razmislite o ovome na minutu. Žele da vjerujete kako zbog ove male crvene tačke (Ukrajina) imamo globalnu nestašicu nafte, gasa, papira, mlijeka, žitarica i drugih sirovina. Hmmm, kako da ne”. Kako FullFact objašnjava, tačno je da su cijene proizvoda počele da rastu prije agresije Rusije na Ukrajinu 24. februara, ali je ovaj rat svakako imao utjecaja na njihov dalji rast.
Prije svega, ovaj rat utječe na izvoz dobara iz Ukrajine, s obzirom na to da se većina ovih dobara izvozi brodovima, a glavne luke Ukrajine na Crnom moru su pod blokadom. Zbog ovoga, manje pšenice može napustiti zemlju, što uzrokuje povećanje cijena, o čemu je detaljnije pisao Euronews.
S druge strane, Rusija nije u mogućnosti da izvozi svoje proizvode zbog teških sankcija, navodi FullFact:
Očekuje se da će rat u Ukrajini imati značajan utjecaj na opskrbu nekim od proizvoda koji su spomenuti u objavi. Naprimjer, Ukrajina i Rusija zajedno isporučuju oko 30% svjetske proizvodnje pšenice i 20% kukuruza na globalna tržišta (tj. za izvoz), a također doprinose značajnom udjelu globalne ponude drugih žitarica, poput ječma. Rusija, Ukrajina i Bjelorusija, koja je također sankcionisana zbog podrške ruskoj invaziji, također su glavni dobavljači gnojiva koje koriste farmeri širom svijeta.
O ovome je pisao i The Conversation u članku od 12. aprila. Kako navode, sama Ukrajina proizvodi nevjerovatnih 6% ukupnih kalorija hrane kojima se trguje na međunarodnom tržištu. Ovo možemo vidjeti u tabeli u nastavku analize, koja prikazuje izvoz pšenice 2018. godine, gdje je Rusija zauzela prvo, a Ukrajina peto mjesto prema izvozu.
S obzirom na to da je Ukrajini zbog blokada, a Rusiji zbog sankcija, otežan izvoz pšenice, cijene na tržištu rastu.
FullFact navodi da, osim rasta cijena prehrambenih proizvoda, ovaj rat dovodi i do otežanog izvoza nafte i gasa.
Rat također pogoršava postojeće probleme s opskrbom gorivom. Mnoge zemlje, posebno one u Evropi koje su se u velikoj mjeri oslanjale na uvoz ruske nafte i gasa kao goriva, trenutno se odvajaju od ovog izvora snabdijevanja. Zabrane uvoza ruske nafte dovele su do povećanja cijena nafte iako su te cijene rasle već prije početka rata. U međuvremenu, prema Credit Suisseu, očekuje se da će potražnja za tečnim prirodnim gasom nadmašiti ponudu kako se svijet udaljava od uvoza ruskog gasa.
FullFact također naglašava da rat u Ukrajini nije u potpunosti zaslužan za povećanje cijena nafte i goriva.
Poremećaj globalnih lanaca snabdijevanja evidentan je od ljeta 2021. Ovaj poremećaj počeo je kao rezultat kombinacije faktora, uključujući pandemiju bolesti Covid-19, povećanu potražnju, nedostatak radne snage i loše žetve, ali je dodatno pogoršan ratom. Ova problemi utjecali su na niz različitih industrija, uključujući, kako navodi The Post, proizvodnju mlijeka i štampanje papira.
Upozorenja o energetskoj krizi također kruže od prošle godine, a Međunarodna agencija za energiju (International Energy Agency - IEA) u novembru je ukazala na niz faktora, uključujući nedovoljna ulaganja u energetski sektor i povećanu globalnu potražnju nakon pandemije. Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol je nakon toga rekao da se svijet nakon ruske invazije na Ukrajinu suočio s “prvom globalnom energetskom krizom”.
Uprkos tome, utjecaj rata na cijene nafte i gasa je vidljiv. Trenutno, 40% uvoza nafte i 27% uvoza gasa u Evropsku uniju dolazi iz Rusije. Kako se države EU pokušavaju odvojiti od ruskih energenata i dobaviti ih od drugih zemalja, cijene nafte i gasa počele su rasti zbog veće potražnje na drugim mjestima, o čemu je detaljnije pisao BBC.
Dakle, Ukrajina nije “skoro pa tačkica” na karti svijeta. Prema podacima Worldometersa, Ukrajina se, prema površini, nalazi na 45. mjestu od ukupno 234 države svijeta i ima značajan utjecaj na globalnu ekonomiju.
Shodno tome, objave u kojima se implicira da rat u Ukrajini nije povezan s globalnim porastom cijena prehrambenih proizvoda i nafte ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
(Amina Čeliković i Denis Čarkadžić, Raskrinkavanje.ba)