Ne, nije dokazano da BCG vakcina “štiti” od virusa SARS-CoV-2

Portal Espreso 9. marta je objavio članak pod sljedećim naslovom:

VAKCINA KOJU SMO PRIMILI JOŠ U PORODILIŠTU ŠTITI NAS OD KORONE: Ovo su rezultati novog istraživanja

Ovaj članak skoro je u cjelini preuzet sa portala 24 sata (.hr), koji je 9. marta tekst objavio sa nešto drugačijim naslovom i uz znak pitanja:

Cjepivo koje smo primili još u rodilištu ublažava udar korone?

Članak na Espresu, pak, ne sadrži uvodne tvrdnje koje na portalu 24sata.hr slijede odmah ispod naslova:

Nova studija pokazuje da je u zemljama gdje ljudi koji primaju cjepivo BCG pri  rođenju, manja smrtnost od COVID-19. Cjepivo stvara imunitet protiv tuberkuloze, ali nije jasno kako pomaže kod korona virusa.

Članak sa portala 24 sata, kojeg su prenijeli mnogi drugi mediji u regionu, govori o prvim rezultatima kliničke studije “Koronavirusna bolest 2019 (Covid-19) i Bacillus Calmette-Guérin (BCG): U čemu je veza? (u originalu: Coronavirus disease 2019 (Covid-19) and Bacillus Calmette-Guérin (BCG): what is the link?) koja će uskoro biti objavljena u naučnom magazinu European Urology Oncology. Studiju su proveli stručnjaci iz oblasti urologije, koji su uočili da je smrtnost od bolesti COVID-19 i do deset puta manja u zemljama koje u svom programu obaveznih vakcinacija sadrže i BCG (be-se-že), odnosno vakcinu protiv tuberkuloze.

Američko-britanska znanstvena studija pratila je smrtnost od korone u 178 zemlja, u periodu od petnaest dana, odnosno, od 9. ožujka do 24. ožujka. Brojke su na kraju pokazale da je pojavnost COVID-a 19 u zemljama gdje nema besežiranja deset puta veća nego u zemljama gdje se cjepivo primjenjuje, a jednako tako i da je smrtnost u zemljama koje besežiraju deset puta manja nego u onima koje to ne rade. 

Dr. Ashish Kamat, američki onkološki kirurg, koji je radio na ovoj studiji, rekao je nakon svega da su u trenutku dok se čekaju rezultati o tomu koliki je zaštitni učinak BCG-a u slučaju korona virusa, ovi pokazatelji koje je iznjedrila studija zapravo ugodno iznenađenje.

Dr. Ashish Kamat je onkološki hirurg i specijalista urologije na MD Anderson institutu u Texasu čija uža specijalnost je rak mokraćnog mjehura. Kako se BCG vakcina koristi u imunoterapiji kod ove vrste raka, mnoga od Kamatovih istraživanja su fokusirana upravo na potencijalne dobrobiti ove vakcine izvan njene osnovne primjene.

Kamat i njegove kolege/ice su podijelili neke od rezultata ove studije 2. aprila na stranici UroToday. Njihova saznanja o potencijalnoj povezanosti BCG vakcine i manje smrtnosti od bolesti COVID-19 već narednog dana, 3. aprila, objavljena su u indijskom izdanju magazina The Economic Times:

CČini se da zemlje s nacionalnim programom BCG vakcinacije imaju nižu učestalost i stopu smrtnosti od COVID-19. Moguće je da je to zbog poznatih imunoloških prednosti cijepljenja BCG-om. U nedostatku specifične vakcine protiv COVID-19, cijepljenje BCG-om može imati ulogu u smanjenju utjecaja ove bolesti "...(...) Dr Kamat kaže da je njegova ustanova također krenula u vlastito kliničko ispitivanje vakcinacije zdravstvenih radnika BCG-om. 

“Uskoro počinjemo sa studijom planiranom za oko 1000 zdravstvenih radnika, ali s planovima da je brzo proširimo na više lokacija kako potražnja za vakcinom raste. Prvo planiramo vakcinisati zdravstvene radnike koji se izlažu najvećim rizicima, kao što su oni koji rade u urgentnim centrima i centrima za intenzivnu njegu, te nadgledati učinke vakcine. Svi podaci će se pomno bilježiti a cijeli proces će se vršiti pod okriljem regulatornih tijela, uključujući FDA. " 

Članak objavljen na 24 sata sadrži i komentar hrvatskog akademika Miroslava Samaržije, voditelja zagrebačke Klinike za plućne bolesti Jordanovac:

To je sve još uvijek na razini znanstvene špekulacije, i cijela priča nije dovoljno znanstveno potkrijepljena. Pojavili su se i protuargumenti, poput onih da se u Londonu besežiranje redovito provodi, a London je istodobno jedno od većih žarišta virusa. U svakom slučaju, ova studija je dobar pokušaj i zvuči ohrabrujuće, no trebat će još niz analiza da njezini rezultati budu znanstveno utemeljeni i da se uzimaju kao činjenice.

Dakle, iako se može zaključiti da pomenuta studija nudi obećavajuće rezultate za dalje istraživanje povezanosti BCG vakcine i manje smrtnosti od bolesti COVID-19, kao i to da su nova klinička ispitivanja već u pripremi, tvrdnja da zasigurno znamo da nas “vakcina koju smo primili još u porodilištu štiti od korone” nije tačna.

S obzirom da su ova istraživanja u ranoj fazi, još uvijek se ne zna da li i na koji način ova vakcina utiče na mogućnost zaraze virusom SARS-CoV-2 i/ili razvijanje oboljenja COVID-19. Stoga, u vremenu pandemije, širenje netačnih informacija o navodnoj “zaštićenosti” onih koji su u toku života primili BCG vakcinu može biti opasno. 

Val članaka nakon Facebook objave dr. Hrvoja Tomasovića

Val članaka sa sličnim tvrdnjama o potencijalnim dobrobitima BCG vakcine, u medijima u BiH i regionu se počeo pojavljivati nakon Facebook posta hrvatskog hirurga i političara Hrvoja Tomasovića, koji je objavljen 5. aprila.

Mnogi portali u BiH i regionu su u narednih nekoliko dana objavili članke bazirane na ovoj Facebook objavi: 

Potencijalno izvrsna vijest za građane BiH: Ljudi koji su primili vakcinu protiv tuberkuloze, otporniji na koronavirus? (Avaz, 072 Info, Moj Cazin)

POTENCIJALNO ODLIČNA VIJEST.. Ako ste kao dijete primili OVU vakcinu mnogo ste OTPORNIJI na koronu?! (Doznajemo, Svjetlo dunjaluka)

Ljudi koji su primili vakcinu protiv tuberkuloze, otporniji na koronavirus? (Rama-Prozor)

Ljudi koji su primili cjepivo protiv tuberkuloze otporniji su na koronavirus? (Večernji.ba, HBŽ Vijesti)

Dok većinu ovakvih naslova tek znak pitanja dijeli od klikbejta, neki portali su otišli korak dalje, pa su u naslovima svojih članaka iznijeli sljedeće:

Oni koji su živjeli u Titovo doba, otporniji su na korona virus: Ako ste primili ovu vakcinu, onda…(DEPO)

 Ljudi koji su primili vakcinu protiv tuberkuloze, otporniji na virusa korona (Alternativna televizija)

Kako se može vidjeti iz gore priložene Facebook objave, dr. Tomasović navodi kako se radi o “potencijalno izvrsnoj vijesti” za ljude iz zemalja s obaveznom BCG vakcinacijom koji “vjerovatno imaju bolji imunitet” u odnosu na one zemlje u kojima ova vakcinacija nije obavezna. Tomasović nigdje izričito nije tvrdio da su ljudi koji su primili ovu vakcinu “otporniji na koronavirus”.

Ako se vijest o kojoj je članak objavio i NYT (New York Times, op.a.) pokaže točnom, ona bi mogla objasniti zašto bivše komunističke zemlje (u kojoj je cijepljenje provedeno milom ili silom) zasad bolje prolaze u "ratu" protiv COVID-a 19, ali i objašnjenje panike o masovne smrtnosti koja se proširila Amerikom u kojoj cijepljenje nije bilo obvezno. Neke zemlje već su počele provoditi cijepljenje medicinskoga osoblja BCG-om, a nama ostaje nada da će dani i tjedni ispred nas potvrditi istinitost ove lijepe priče.

Članak New York Times-a na kojeg se Tomasović poziva, objavljen je 3. aprila pod naslovom “Može li stara vakcina zaustaviti novi koronavirus”, te zaista govori o novim istraživanjima i testiranjima BCG vakcine u vremenu pandemije virusa SARS-CoV-2:

Vakcina koja je razvijena prije 100 godina u cilju borbe protiv tuberkuloze u Europi, sada se testira protiv novog koronavirusa od strane naučnika koji traže brz način zaštite zdravstvenih radnika od infekcije ovim virusom. Vakcina Bacillus Calmette-Guerin (BCG) još uvijek se široko primjenjuje u zemljama u razvoju, gdje su naučnici otkrili da ona ima šire djelovanje od samog sprječavanja tuberkuloze. BCG vakcina sprječava smrt kod dojenčadi nastalu različitim uzrocima i uveliko smanjuje učestalost respiratornih infekcija. Čini se da ova vakcina "uvježbava" imunološki sistem da prepozna i reaguje na razne infekcije, uključujući viruse, bakterije i parazite, kažu stručnjaci. Zasad postoji malo dokaza da će ovo cjepivo “prigušiti” broj inficiranih koronavirusom, no klinička ispitivanja bi nam u slijedećih nekoliko mjeseci mogla pružiti odgovor na ovo pitanje.

Uz New York Times, Tomasović kao izvore za svoje tvrdnje navodi i članke indijskog izdanja The Economic Times, kojeg smo već pomenuli u ovoj analizi, te članak objavljen na platformi EURACTIV pod naslovom “Ukratko - da li je Istočna Evropa otpornija na COVID-19?”.

Tekst članka na EURACTIV-u, kako se propituje i u samom naslovu, poziva se na dosad započeta istraživanja i testiranja BCG vakcine u vremenu pandemije SARS-CoV-2 o kojima je pisao magazin Science, ali i na izjavu bugarske naučnice Lyubime Despotove:

Prema riječima prof. dr. Lyubime Despotove, predsjednice bugarskog Društva za dugotrajnu njegu i palijativnu medicinu, svjetska mapa distribucije COVID-19 "preklapa se" s mapom programa vakcinacija. Zemlje koje nemaju obaveznu BCG vakcinaciju trenutno su usred epidemije i teško su pogođene.

Navela je primjer Njemačke - koja objavljuje mape s razvojem epidemije na cijelom svom teritoriju i detaljno ilustruje širenje bolesti - i naglasila da postoji značajna razlika između bivše Istočne i bivše Zapadne Njemačke: prva je i do tri puta manje pogođena epidemijom. Drugi primjer koji je dala je Portugal koji je praktikovao BCG vakcinaciju, za razliku od Španije, jedne od najugroženijih zemalja. Potencijalni tračak nade sada dolazi iz činjenice da je BCG cijepljenje široko rasprostranjeno u zemljama u razvoju. Ostavit ćemo naučnicima da potvrde ili opovrgnu ovu teoriju.

Analizom članaka koje je dr. Hrvoje Tomasović naveo kao izvore za ono što je napisao na svom Facebook profilu, može se vidjeti da nijedan od ovih izvora, kao ni sam Tomasović, nigdje ne tvrde da su svi oni koji su “živjeli u Titovo doba” i “ primili vakcinu protiv tuberkuloze” otporni na novi koronavirus.

Shodno tome, članci objavljen na portalima Espreso, DEPO i Alternativna televizija dobijaju ocjenu klikbejt.

(Raskrinkavanje.ba)