Foto: Freepik
Na Facebook profilu Ernest Spahić 1. maja 2024. godine objavljena je fotografija globusa koji prikazuje Sjevernu Ameriku, a preko kojeg je ucrtana i mapa pomračenja Sunca.
U opisu se navodi da se posmatranjem ove fotografije dolazi do “jednostavnog zaključka da je heliocentrični sistem tj. nauka pogrešna” te se na koncu tvrdi da je Zemlja zapravo ravna ploča.
Dovoljno je samo pogledati ovu fotografiju pomračenja Sunca i doći do jednostavnog zaključka da je heliocentrični sistem tj. nauka pogrešna.
Prema heliocentričnom sistemu pomračina UVIJEK I SAMO MORA da bude sa istoka na zapad u pravoj liniji geografske dužine.
Kako je moguče da pomračine nastaju gore, dolje, lijevo, desno?
(...)
Vjerovati u vrteću loptu je odavati počast satani na prevari čovječanstva potvrđujući da je mudriji od ljudi, potvrđujući da zlo pobjeđuje dobro.
Ista fotografija, uz iste tvrdnje, objavljena je tog dana i u grupi 1000% Ravna Zemlja / Flat Earth Balkan.
Šta su činjenice o pomračenju Sunca?
Pomračenje Sunca događaj je u kojem se Sunce, Mjesec i Zemlja poravnaju potpuno ili djelimično, odnosno kada Mjesec prođe između Zemlje i Sunca, i blokira Sunčevu svjetlost na nekim dijelovima Zemlje. Sjena koju Mjesec baca na neke dijelove Zemlje kreira određeni prostor s kojeg je moguće vidjeti pomračenje, koji se naziva putanjom pomračenja Sunca.
Foto: Ilustracija pomračenja Sunca/NASA Goddard Space Flight Center
Mjesec ne kruži na istoj ravni kao Zemlja i Sunce pa se stoga pomračenje dešava samo dvaput godišnje. Kako je u septembru 2023. godine objašnjeno u članku objavljenom na web stranici organizacije The Planetary Society, koja se od 1980. godine bavi istraživačkim projektima u vezi s astronomijom i istraživanjem svemira, kada bi Mjesec kružio oko Zemlje u savršeno ravnoj ravni, potpuno pomračenje Sunca dešavalo bi se svakih 29 i po dana. Ipak, putanja Mjeseca oko Zemlje blago je nagnuta; njegova sjena često se proteže u svemir te je stoga pomračenje Sunca rjeđa pojava, koja je sa Zemlje vidljiva na različite načine.
Suprotno tvrdnjama iz Facebook objave Ernesta Spahića, putanja pomračenja Sunca zapravo ide od zapada ka istoku, baš kao što se i Zemlja rotira oko Sunca od zapada prema istoku, zbog čega se čini da Sunce izlazi s istočnog horizonta.
Razlog zbog kojeg različita pomračenja Sunca imaju različite putanje objašnjen je u članku na portalu Astronomy, koji se bavi izvještavanjem o istraživanju svemira i astronomiji, inicijalno objavljenom 2016. i dopunjenom 5. aprila 2024. godine:
Mjesečeva orbita siječe Zemljinu putanju oko Sunca – ekliptiku – u dvije tačke koje se nazivaju čvorovi. Kada se ovo ukrštanje dogodi vrlo blizu trenutka poravnanja Sunca, Mjeseca i Zemlje, dobijamo pomračenje. Tri faktora utječu na nagib putanje totaliteta pomračenja Sunca: udaljenost Mjeseca od čvora, Zemljino godišnje doba i to da li se pomračenje dešava u uzlaznom ili silaznom čvoru.
To koliko je naš satelit [Mjesec] udaljen od čvora kada se tri tijela poravnaju utječe na putanju. U osnovi, to znači da sve staze pomračenja ne počinju na istoj geografskoj širini. Mjesečeva umbra, ili sjena, može presjeći Zemlju bilo gdje između njenog Sjevernog i Južnog pola. Međutim, po pravilu, putanje bilo koja dva pomračenja koja padaju na određeni datum i koja prolaze kroz istu hemisferu izgledat će slično.
Što se tiče godišnjih doba, opća pravila kažu da ako govorimo o pomračenjima kada je Mjesečeva pozicija relativno blizu čvora, onda pomračenja koja se dešavaju u roku dva mjeseca od septembarskog ekvinocija obično imaju centralne staze koje idu od sjeverozapada prema jugoistoku. Isto tako, pomračenja koja se dešavaju u roku dva mjeseca od martovske ravnodnevnice obično imaju centralne puteve od jugozapada do sjeveroistoka.
Pomračenja koja se dešavaju u uzlaznom čvoru (kada Mjesec pređe ekliptiku prema sjeveru) imaju tendenciju da se uglavnom kreću prema sjeveroistoku. Oni u silaznom čvoru imaju tendenciju da se kreću od sjeverozapada prema jugoistoku.
Dakle, iako se pomračenja 2017. i 2024. dešavaju u uzlaznom čvoru, događaj iz 2017. je unutar dva mjeseca od septembarske ravnodnevnice, dok je pomračenje iz 2024. blizu martovske ravnodnevnice. Zato se Mjesečeva sjena kreće u različitim smjerovima.
Dakle, postoji niz faktora koji utječu na putanju pomračenja Sunca. Nije tačno da prema “heliocentričnom sistemu” pomračenje Sunca može imati samo jednu putanju, odnosno da se može kretati samo od istoka ka zapadu u jednoj geografskoj širini. Nauka daje vrlo jasno objašnjenje zbog čega to nije slučaj.
Ovakvi “argumenti” za tezu da je Zemlja ravna ploča ili demonstriraju manjak razumijevanja i znanja o Sunčevom sistemu ili predstavljaju svjesno kreiranje dezinformacija u pokušaju “potkrepljivanja” širih netačnih navoda.
Ne, Zemlja nije ravna
Uprkos činjenici da su istraživači/ce dokazali da naša planeta ima oblik sfere još prije nekoliko hiljada godina, značajan broj ljudi danas vjeruje da je ona zapravo ravna ploča te da postoji neka višemilenijska zavjera čiji je cilj da stanovništvo ubijedi u suprotno.
Da Zemlja ima oblik sfere, naučno je dokazana činjenica, a tehnološki napredak omogućio nam je i da svojim očima vidimo fotografije naše okrugle planete iz svemira.
Čak i bez fotografija i obrazloženja mnogobrojnih naučnih dokaza, zaobljenost Zemlje doslovno možemo vidjeti golim okom. Kako je objašnjeno u članku Astronomyja objavljenom 21. novembra 2023. godine, još su u drevnim vremenima mornari uočili da, kada im se iz daljine približava brod, prvo vide njegova jedra pa tek onda trup, jer je površina Zemlje blago zakrivljena.
Isto pravilo važi za sve objekte kojima se približavamo. Uvijek prvo vidimo vrh, što ne bi mogao biti slučaj da je Zemlja ravna.
Zakrivljenost Zemljine površine doslovno je vidljiva s velike nadmorske visine, poput vrlo visokih planinskih vrhova ili aviona. Za vrijeme pomračenja Mjeseca, kada Zemljina sjenka padne na Mjesec, ona je u obliku sfere.
U članku objavljenom na web stranici Astronomy navodi se:
Vjerovanje da je Zemlja ravna zahtijeva, ne samo vjerovanje u svjetsku zavjeru za lažiranje decenija istraživanja svemira već i potpuno poricanje mnogih grana nauke i dokaza. To zahtijeva izum novih sila i zakona prirode bez dokaza. Uprkos sve većoj prisutnosti ideje o ravnoj Zemlji, nikada nije bilo naučnih dokaza koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Zagovornici/e jednostavno pretpostavljaju “očiglednu istinu” o ravnoj Zemlji na osnovu religijskih vjerovanja, intuicije ili humora, a zatim izmišljaju realnost koja im odgovara. Iako iznenađujuće frustrirajuća, teorija o ravnoj Zemlji ne čini ništa da promijeni jednostavnu činjenicu koja je definitivno dokazana već vijekovima: živimo na površini globusa.
Shodno činjenicama, tvrdnju da slika putanja pomračenja Sunca u Sjevernoj Americi dokazuje da je Zemlja ravna ploča ocjenjujemo kao lažnu vijest i teoriju zavjere.
Ocjenu lažna vijest dajemo i tvrdnji da prema “heliocentričnom sistemu” putanja pomračenja Sunca ide s istoka prema zapadu u pravoj liniji geografske dužine.
Sva prenošenja ovih tvrdnji ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)