(Ne)transparentnost medijskog vlasništva: Kome pisati ako nema impresuma? 

Foto: Dmitry Naumov/Freepik

Nedostatak zakonske regulative u oblasti transparentnosti medijskog vlasništva odavno je tema javnih diskusija kao jedan od ključnih problema medijske zajednice u BiH. Transparentnost medijskog vlasništva u BiH tek je djelomično regulisana kroz proces registracije poslovnih subjekata i organizacija koje su u vlasništvu medija, te kroz registar korisnika dozvola za audiovizuelno emitiranje Regulatorne agencije za komunikacije u BiH (RAK), navedeno je u članku Mediacentra iz augusta 2022. 

RAK-ov registar, međutim, ne sadrži  podatke o direktnim i povezanim vlasnicima medija, čiju je objavu, kako su iz RAK-a rekli za Federalnu televiziju u novembru 2022. godine, onemogućila Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH.

Štampani i online mediji podliježu nadzoru Vijeća za štampu i online medije u BiH, organizacije za samoregulaciju medija. Na web stranici Vijeća objavljen je registar koji sadrži kontaktne podatke pojedinih printanih i online medija te podatke o uredništvu, ali ne i podatke o vlasništvu. 

Iako Vijeće za štampu apeluje da printani i online mediji objavljuju ove podatke, ne postoji zakonska regulativa koja bi ih na to obavezivala. Značajan broj medija, pogotovo online medija, ne udovoljava ovakvim zahtjevima.  

Internet-portali s nacionalnom domenom “.ba” registruju svoje domene direktno kod Univerzitetsko-informatičkog centra (UTIC) ili kod nekolicine ovlaštenih hosting firmi. Domenu informativnog portala može registrovati bilo koja punoljetna osoba ili kompanija, a prema nalogu Agencije za zaštitu ličnih podataka od 2020. godine, lični podaci nisu više dostupni na servisu WHOIS. 

  

Zakoni u nacrtu

Konzorcij sačinjen od Udruženja/udruge BH novinari, nevladine organizacije “JaBiHEU”, Vijeća za štampu i online medije BiH te Fondacije Mediacentar još je 2018. godine u okviru projekta “Mediji i javni ugled” predstavio nacrte zakona za reguliranje transparentnosti medijskog vlasništva, pluralizma informacija i oglašivačkog tržišta u BiH. 

Predloženim nacrtima regulisano je nekoliko pitanja koja nisu riješena nijednim medijskim zakonom ili pravnim aktom u BiH, kao što su transparentnost medijskog vlasništva po horizontalnoj i vertikalnoj liniji, sprečavanje sukoba interesa i koncentracije medija, kao i stvaranje registara medija kod Regulatorne agencije za komunikacije (za elektronske medije) i Vijeća za štampu i online medije u BiH (za štampu i internet-portale), navodi generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari Borka Rudić.

Nacrti sadrže i odredbe o formiranju fonda za pomoć kako bi se dugoročno riješilo ulaganje u medije i razvoj pluralističkih medijskih sadržaja od značaja za bh. građane, rekla je.

Rudić napominje da je zakon o javnosti medijskog vlasništva i pluralizma informacija ostao na nivou nacrta zato što se nadležno Ministarstvo prometa i komunikacija BiH ne želi baviti ovom temom na sveobuhvatan način i u skladu s evropskim standardima.

"Sva navedena rješenja duboko zadiru u sadašnje političke i klijentelističke veze vlasnika medija i političkih struktura koje raspolažu javnim novcem, onemogućavaju transparentno finansiranje medija iz javnih budžeta – to su dva glavna razloga zašto godinama Nacrt zakona stoji u ladicama Ministarstva, umjesto da je još 2019. predložen Vijeću ministara BiH ili poslan u parlamentarnu proceduru", napominje Rudić. 

Zbog nedostatka zakonske regulative, ostavljen je prostor daljnjim zloupotrebama, posebno u online sferi, gdje su se nastavili množiti portali s ograničenim ili potpuno nedostupnim vlasničkim, uredničkim i drugim podacima iz impresuma. 

Anonimni portali i etički kodeksi

Iz zone anonimnosti u online sferi često se plasiraju sadržaji koji zanemaruje etičke kodekse, takozvani copy-paste članci bez navedenih podataka o autorstvu, članci s obmanjujućim klikbejt naslovima, dezinformativni i izmišljeni sadržaji, neprovjerene informacije preuzete s društvenih mreža i sadržaji koji ne poštuju pravilo o više od jednog izvora. 

Sve ovo doprinosi padu kvalitete novinarskog sadržaja i produbljenju nepovjerenja u medije. Profesorica s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo smatra da nedostatak zakonske regulative u ovoj oblasti nepovoljno utječe na cjelokupnu medijsku sliku, posebno u domenu online medija. 

“Naime, neidentifikovani portali i drugi mediji koji nemaju nikakvu naznačenu vlasničku niti uredničku strukturu uvijek imaju razlog zašto su te informacije skrivene. Razlog je najčešće taj da su produžena ruka politika ili moćnika kojoj je cilj ili širenje lažnih informacija, ili diskreditacija aktivnih pojedinaca i grupa u društvu. Drugim riječima, nečasno i neprofesionalno djelovanje. Oni koji se nađu na meti takvih medija ne mogu ih ni tužiti jer ne znaju ko stoji iza njih. Građani s vrlo niskom medijskom pismenošću nasjedaju na takve sadržaje. Sve to polarizira društvo”, smatra Turčilo. 

Mediji koji nemaju istaknute podatke o medijskom vlasništvu direktno krše nekoliko članova Kodeksa za štampu i medije BiH koji, između ostaloga, propisuje uredničku odgovornost, pravo na odgovor, objavu demantija i transparentnost štampanih i online medija. 

Član 22. ovog kodeksa, koji se odnosi transparentnost štampanih i online medija, precizira da medij mora imati istaknute kontaktne podatke, i to naziv, adresu, broj telefona i elektronsku adresu te kontakte odgovornog izdavača i urednika kojima mogu biti upućivane žalbe i prigovori na pisanje.

Mehanizmi sankcionisanja medija koji ignorišu ove odredbe etičkog kodeksa ne postoje. 

“Koliko znam, Vijeće za štampu pokušava da to regulira; mislim da imaju nešto i uspjeha, ali nemaju uticaj i poluge moći nad većinom online medija”, kaže ekspert za medijsko pravo i bivši ombudsmen za medije Mehmed Halilović, koji je učestvovao u izradi Nacrta zakona o transparentnosti medijskog vlasništva u BiH.

Kome poslati demanti ako “nema kontakata”?

Redakcija Raskrinkavanja zaprimila je 16.3.2023. godine demanti iz Službe za opću upravu i društvene djelatnosti Općine Novi Travnik. U demantiju se navodi da su Crna hronika i nekoliko drugih portala objavili netačne navode o oštećenju mosta u mjesnoj zajednici Šenkovići u Novom Travniku. Iz Službe su naveli da ih niko nije kontaktirao u vezi s informacijama objavljenim na portalu Crna hronika. 

Kao razlog za slanje demantija redakciji Raskrinkavanja naveli su da su imali potrebu poslati demanti portalu, ali “kako na stranici nema istaknutih kontakata”, u tome nisu uspjeli.

Portal Crna hronika je u članku od 14.3.2023. godine objavio navode da je oštećen novoizgrađeni most na lokalnom putu u Novom Travniku. 

Navod o oštećenom mostu prvobitno je objavljen 14.3.2023. godine na Facebook stranici NoviTravnik.News. Na ovoj Facebook stranici navedeno je da most u Čorbegovom Hanu “nije izdržao ni godinu dana”. Uz taj navod, istaknuto je i da su mještani Šenkovića objavljivali na društvenim mrežama da je došlo do oštećenja mosta.

 

Članak Crne hronike opremljen je naslovom “(FOTO+VIDEO) POGLEDAJTE KAKO IZGLEDA MOST OD 80.000 KM. NIJE IZDRŽAO NI GODINU DANA”. U članku je objavljen i videosnimak s Instagram naloga ovog portala. Videosnimak prikazuje vožnju automobilom preko mosta, bez komentara, s opisom “Pogledajte kako izgleda most od 80.000 KM. Nije izdržao ni godinu dana”.

Članak je također objavljen i na portalima BIH vijesti i Vitez. 

U članku portala Crna hronika i njegovim prenošenjima navedeno je, kao i u objavi Facebook stranice NoviTravnik.News, da je novoizgrađeni most nakon manje od godinu oštećen zbog nestručno izvedenih radova te da to zahtijeva dodatna ulaganja u rekonstrukciju. U naslovu je naglašeno da je izgradnja mosta koštala 80.000 KM, dok se u članku navodi da je u pitanju projekat vrijedan 800.000 KM. 

Facebook stranicu NoviTravnik.News je u vrijeme pisanja analize pratilo 10.460 korisnika/ca ove mreže. Prema podacima iz odjeljka “Transparentost stranice”, stranica pod imenom NoviTravnik.News kreirana je 2016. godine i od tada nije mijenjala ime. Ovom stranicom upravlja pet administratora/ki iz BiH. Podaci o vlasništvu stranice nisu dostupni, kao ni imena administratora/ca niti kontakt-informacije. Na stranici se objavljuju različite informacije vezane za Travnik.

U demantiju iz Službe za opću upravu i društvene djelatnosti Općine Novi Travnik precizira se da je uslijed slijeganja tla došlo do oštećenja na pristupnom putu, a ne na samom mostu, kako je navedeno u članku portala Crna hronika. Ističe se i da nije riječ o projektu vrijednom 800.000 KM. Navedeno je i da radovi na rekonstrukciji pristupnog puta neće zahtijevati dodatna ulaganja, jer je prema ugovoru izvođač radova dužan izvršiti rekonstrukciju. 

Demanti se u pravilu objavljuje u mediju koji je prema mišljenju druge strane objavio netačnu informaciju koja je iziskivala reakciju. Kako propisuje Kodeks za štampane i online medije BiH u članu 10, štampani i online mediji “imaju obavezu da objave demanti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ako su u objavljenom sadržaju informacije neistinite, nepotpune ili netačno prenesene; ako je urednik procijenio da demanti doprinosi tačnosti i nepristrasnosti izvještavanja; ako demanti ukazuje na činjeničnu neosnovanost sadržaja”. 

Ističe se i da “novinari i urednici nisu obavezni da objave demanti ako on činjenično ne opovrgava navode iz teksta na koji se demanti odnosi”. Dodatno, “dužina demantija ne može biti veća od dužine originalnog teksta”.

U navedenim člancima portala Crna hronika, BIH vijesti i Vitez nije precizirano da li su i kako pokušali kontaktirati Općinu Novi Travnik te dobiti potvrdu navoda o tome da je došlo do oštećenja mosta, potvrdu o vrijednosti projekta ili, u konačnici, zatražiti stav druge strane u priči.

Portali Crna hronika, BIH vijesti i Vitez nemaju rubriku “Impresum” s imenima novinarskog, uredničkog ili vlasničkog tima. Portal Vitez ima rubriku “Kontakt” u kojoj je dostupna forma uz istaknutu e-mail adresu, putem koje je moguće poslati upit – bez detalja o tome kome se on šalje.

Na Facebook stranici Crna hronika postoji e-mail adresa, iako nema podataka o novinarskom i uredničkom timu. Na Facebook stranici koja je povezana s portalom BIH vijesti takođe je dostupna samo e-mail adresa. Nismo našli Facebook stranicu jasno povezanu s portalom Vitez.

Obratili smo se navedenim portalima koristeći pomenute e-mail adrese. Zanimalo nas je da li su i na koji način provjerili informacije s Facebook stranice koja je izvorno objavila vijest o oštećenju mosta i da li su kontaktirali Općinu. Takođe, pitali smo i zašto nemaju istaknute kontakte i informacije o novinarskoj, uredničkoj i vlasničkoj strukturi.

Do objave ove analize odgovor smo dobili od portala Crna hronika. Kako su naveli u e-mailu, informacije o mostu portalu su “dali lično mještani mjesne zajednice Šenkovići”. U odgovoru portala navodi se i da su fotografije mosta preuzete s “portala NoviTravnikNews”, dok su ostale informacije pronađene na “javnim nabavkama Općine Novi Travnik”.

Na upit o nedostatku informacija o novinarskoj, uredničkoj i vlasničkoj strukturi na portalu te o načinima na koje čitatelji i čitateljke mogu poslati demanti, odgovorili su: 

(...) Naš portal je dostupan na svim društvenim mrežama preko kojih se može komunicirati, a to je Email, Facebook, Instagram, Viber, Whatsapp i slično. U svakoj našoj vijesti stoji kontakt broj telefona na koji nam čitatelji/čitateljice mogu ostvariti kontakt sa nama. U članku je jasno naveden broj telefona kao i instagram profil preko kojeg mogu čitatelji komunicirati sa nama.
Kolektiv naše redakciji do sada, ovih 6 godina poslovanja nije niti će odbiti ijedan demant na vijest koji mu napišemo ili prenesemo, tako će biti i sa ovom vijesti ali nam navedena firma/općina nije poslala demant na našu adresu.

Bez jasne regulative nema transparentnosti

Nedostatak zakonske regulative u oblasti transparentnosti medijskog vlasništva ostavlja, između ostalog, i prostor anonimnim portalima da zaobilaze etičke kodekse koji insistiraju na transparentnosti. 

Izostavljanjem ili djelimičnim navođenjem podataka u impresumu na način suprotan dobrim medijskim praksama narušava se i pravo čitatelja/ki i javnosti na demanti i odgovor, definisano je u Kodeksu za štampane i online medije Vijeća za štampu. 

Kako su sagovornici/e Raskrinkavanja istakli/e, sve dok ne postoji zakonska regulativa koja će urediti ovu oblast, nema ni jasnih mehanizama kojima bi se osigurala puna transparentnost vlasništva i rada medija, naročito internet-portala. 

 

(Mladen Lakić i Alena Beširević, Raskrinkavanje.ba)