Foto: Mae Mu, Unsplash
Na društvenim mrežama u augustu je objavljen video u kojem Valdet Peštalić, šef Odjela za edukaciju Agencije za certificiranje halal kvalitete, govori o aditivu napravljenom “od kineske kose” (1, 2, 3, 4).
"Vrlo često u kroasanima i u pecivima koja dugo traju može se naći jedan vrlo zanimljiv aditiv E920 il E921 to je L-cistein/L-cistin i znate od čega se on proizvodi? On se proizvodi od kineske kose. Dakle, postoji posebni hramovi gdje se oni šišaju na ćelavo. To se sve pakuje i evo na Diskaveriju je nedavno bila reportaža na koji način se od kineske kose pravi ovaj aditiv koji služi da hljeb il’ ono pecivo traje jako jako dugo. Dakle, održava rok trajanja tog hljeba.”
Video je objavljen 7.8.2023. na nalozima podcasta ProBudi, na TikToku, YouTubeu, Facebooku i Instagramu, uz različite opise:
⚠️ Kineska kosa u kroasanima - Valdet Peštalić ⛔ Šta mi zapravo jedemo? (Facebook)
🍎Kineska kosa u kroasanima - Valdet Peštalić
🤔 Zanimljiv aditiv u našim slatkišima. (Instagram)
Kineska kosa u kroasanima - Valdet Peštalić (TikTok)
Da li ste znali koji sastojak se nalazi u Vašem kroasanu? (YouTube)
Screenshot iz videa objavljen je i na privatnom profilu na Facebooku gdje se navodi da se u kroasanima nalazi “kineska kosa” i da je “to u svim kruhovima i pecivima koji se smrznuti kupuju i peku, da li kući ili u pekarama”.
Video je na društvenim mrežama imao više od 800.000 pregleda, 5.500 reakcija i podijeljen je skoro 7.000 puta.
Stari video
Agencija za certificiranje halal kvalitete je institucija Islamske zajednice u BiH, osnovana 2006. godine, s nadležnostima za halal-certificiranje proizvoda i usluga te edukaciju, savjetovanje i promociju halal-standarda. Iz Agencije su za Raskrinkavanje naveli da je video u kojem govori Valdet Peštalić snimljen na tribini namijenjenoj potrošačima halal-proizvoda, prije otprilike pet godina. Također su rekli sljedeće:
Cilj edukacije bio je da se ukaže na sastojke koji se mogu naći u hrani, a koji, prema islamskim propisima i našem halal standardu, mogu biti zabranjeni. Između ostalih sastojaka i sirovina govori se i o L-cisteinu, koji može imati različit halal/haram status, ovisno o njegovom porijeklu. Video je napravljen prije otprilike pet godina, a dio oko aditiva L-cistein isječen je i nedavno objavljen na društvenim mrežama od strane drugih lica koja nisu zaposlena u Agenciji za certificiranje halal kvalitete.
Na pitanje da li imaju saznanja o prisutnosti L-cisteina napravljenog od ljudske kose u hrani, iz Agencije su rekli da to saznanje nemaju, ali s obzirom na to da je zabranjen u BiH, ne bi trebalo da ga bude.
Da li na tržištu Bosne i Hercegovine ima aditiva čije je porijeklo ljudska kosa, nije nam poznato ,s obzirom da njegova upotreba nije dozvoljena zakonom. Da li ga ima u uvoznim proizvodima, ne možemo tvrditi, jer nismo radili provjeru tih proizvoda ili certifikaciju.
Uzimajući u obzir da je od 2018. godine ovaj aditiv zabranjen na području Bosne i Hercegovine, istog aditiva ne bi trebalo da bude na našem tržištu niti bi naši proizvođači smjeli koristiti takav aditiv prilikom proizvodnje svojih proizvoda.
Kada govorimo o upotrebi ovog aditiva u halal certificiranim kompanija koje su u sistemu halal certificiranja, kontrole i nadzora Agencije za certificiranje halal kvalitete, ovim putem želimo vas obavijestiti da nije detektovana upotreba L-cisteina koji se dobija iz kose. Halal certificirane kompanije sa našeg područja opredjeljuju se za aditive koji su halal porijekla i od dobavljača koji su halal certificirani.
Video u kojem Peštalić govori o aditivima je, dakle, star pet godina i u njemu se ne navodi da su spomenuti aditivi koji se mogu naći u BiH napravljeni od kose.
Portal za provjeru činjenica AFP Srbija već je analizirao tvrdnje o aditivima od kose u BiH, kao i tvrdnje da u Kini postoje posebni hramovi za šišanje gdje se skuplja kosa za ove aditive te da je emitovana Discoveryjeva reportaža o pravljenju aditiva od “kineske” kose.
Koristeći naprednu pretragu AFP nije pronašao pomen posebnih hramova gde se prikuplja kosa za proizvodnju L-cisteina ni u Kini, niti bilo gde drugde. Postoje izveštaji o postojanju posebnih hramova za prikupljanje kose u Indiji (arhivirani link ovde), ali ona se koristi za pravljenje perika.
(…)
AFP je pitao i Diskaveri kanal (Discovery Channel) da li su objavili reportažu o ljudskoj kosi koja se koristi za proizvodnju ovog aditiva.
"Naš programski tim je istražio kao što je traženo, ali čini se prilično neverovatnim da je ta tvrdnja došla iz emisije koja je emitovana na Diskaveriju," rekla je AFP-u u mejlu od 6. septembra 2023. Mabeli Brains (Mabelie Bruijns), koja je zadužena za komunikacije u kompaniji Vorner Bros. Diskaveri (Warner Bros. Discovery) za centralnu Evropu, Bliski istok i Tursku.
Iz Agencije za certificiranje halal kvalitete nisu mogli dati precizne informacije o reportaži Discoveryja, ali su naveli da je emitovana kod nas prije desetak godina.
AFP je kontaktirao regulatornog analitičara portala ChemLinked Džerija Vanga (Jerry Wang), koji je potvrdio da trenutni kineski Nacionalni standardi za bezbednost hrane za aditiv L-cistein ne uključuju ljudsku kosu kao prihvatljiv izvor.
"Osim toga, još 2004. godine Kina je objavila obaveštenje da se izričito zabranjuje upotreba ljudske kose kao sirovine u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Moguće je da je pre nekoliko decenija, pre nego što je tržište regulisano, ljudska kosa bila korišćena kao jedna od tradicionalnih metoda. Međutim, važno je istaći da trenutni propisi izričito zabranjuju takvu praksu", rekao je Vang AFP-u u mejlu od 13. septembra 2023.
Kako dalje navodi AFP, upotreba ljudske kose nije navedena u propisima za proizvodnju L-cisteina, ali u specifikacijama se navodi da su životinjska dlaka i perje dozvoljeni.
Šta su L-cistein i L-cistin?
L-cistein je neesencijalna aminokiselina koja je dio građe potrebne za sintezu proteina. Kao aditiv se može dodati tijestu kako bi se poboljšala njegova rastezljivost te ga je kao takvog odobrila Evropska komisija. Kada se koristi u prehrambenim proizvodima u Evropi, L-cistein se kodira kao E920.
L-cistin se tvori oksidacijom cisteina te se također može koristiti kao sredstvo za obradu brašna, pojačivač ukusa i nutritivni dodatak (1, 2). Kako se L-cistin slabije apsorbira od L-cisteina, u dodacima prehrani češće se koristi L-cistein, dok se L-cistin koristi rijetko. Kada se koristi u prehrambenim proizvodima u Evropi, L-cistin se kodira kao E921.
L-cistein se može dobiti od ljudske kose, ali ne postoje dokazi da se tako dobijen aditiv koristi u BiH. Najčešće se proizvodi fermentacijom, a sintetički ili biotehnološki proizvodi preferiraju se na tržištu.
AFP Bugarska je 21.3.2023. analizirao tvrdnje o porijeklu L-cisteina, ponukan tvrdnjama koje su kružile o tome da je EU odobrila aditiv od ljudske kose, za šta su zaključili da nije tačno. Tom prilikom kontaktirali su Dominiquea Anrachta, predsjednika Evropske konfederacije nacionalnih organizacija pekara i poslastičara (CEBP), koji im je objasnio da je tačno da se L-cistein može dobiti od životinjskih i biljnih proteina te da se posebno visoki nivoi nalaze u keratinu.
“Shodno tome, ptičje perje ili životinjska dlaka nekoć su bili važan resurs za proizvodnju cisteina. Teoretski moguća proizvodnja od ljudske kose nije, naravno, dozvoljena važećim zakonodavstvom o hrani”, dodao je, navodeći da se danas cistein češće proizvodi sintetički ili fermentacijom.
Francuski naučnici su 2018. godine u žurnalu Food Chemistry objavili istraživanje o mogućnostima određivanja porijekla L-cisteina hemijskom analizom. Kako se navodi u istraživanju, većina L-cisteina proizvodi se industrijski hidrolizom životinjskih materijala, kao što je perje peradi.
“Uprkos rasprostranjenom vjerovanju, malo je dokaza da se ljudska kosa koristi kao izvor i njena upotreba je izričito zabranjena u Evropskoj uniji (odluka Evropske komisije 2000/63/)”.
Ima li “kineske kose” u bosanskim pecivima?
U Pravilniku o prehrambenim aditivima iz 2018, koji važi u Bosni i Hercegovini, L-cistein se spominje kao dozvoljen, s napomenom da se “ljudska kosa ne smije koristiti kao izvor za ovu tvar”. Istu klasifikaciju ovaj aditiv ima u EU zakonodavstvu, s kojim su usklađeni bh. propisi.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH za Raskrinkavanje su potvrdili da se L-cistin ne nalazi na listi aditiva u bh. Pravilniku o prehrambenim aditivima. Ovaj aditiv ne nalazi se ni na listi odobrenih prehrambenih aditiva EU.
Kada su pitanju aditivi iz vašeg upita, odnosno prehrambeni aditiv, E-920 L-cisteni nalazi se na listi odobrenih aditiva, dok prehrambeni aditiv E-921 L-cistin ne nalazi na istoj, što znači da nije odobren. Također, uvidom u Aneks V pravilnika koji definira specifične kriterije čistoće prehrambenih aditiva, za prehrambeni aditiv E-920 L-cistein jasno stoji da se ljudska kosa ne može koristiti kao izvor za ovu sirovinu.
Naprijed navedeni pravilnik usklađivan je sa zakonodavstvom Europske unije, tačnije Uredbama Komisije 1333/2008 i 231/2012 sa svojim izmjenama i dopunama.
U Agenciji za certificiranje halal kvalitete na listi aditiva za koje je ova agencija dala svoj sud nalaze se i L-cistein i L-cistin. Navodi se da je E920 (L-cistein) halal (dozvoljen, op.a), a E921 (L-cistin) se navodi kao “generalno mešbuh” (sumnjiv, op.a), halal ukoliko je biljnog porijekla, a haram (zabranjen, op.a.) ukoliko se dobija iz svinjske dlake, papaka ili ljudske kose.
Dakle, prehrambeni aditivi L-cistein i L-cistin tehnički se mogu napraviti od ljudske kose. Ovakva praksa ipak ostaje u domenu nagađanja, a aditivi tako proizvedeni zabranjeni su u BiH, ali i u EU. Stoga tvrdnja da se L-cistein i L-cistin “proizvode od kineske kose” dobija ocjenu manipulisanje činjenicama, a tvrdnja da “jedemo peciva u kojima je kineska kosa” dobija ocjenu lažna vijest. Ovu ocjenu dobijaju nalozi ProBudi Podcast, a sva naknadna prenošenja dobijaju ocjenu prenošenje lažnih vijesti.
(Raskrinkavanje.ba)