Američka firma Pfizer, koja je u saradnji sa njemačkom biotehnološkom kompanijom BioNTech prva na tržište plasirala vakcinu protiv bolesti Covid-19, 15.1.2021. najavila je da će privremeno smanjiti isporuke vakcina za Evropu. Razlog za ovo je nadogradnja proizvodnih kapaciteta, kako bi se proizvodnja mogla povećati u kasnijim mjesecima zbog velike potrebe i potražnje za vakcinama.
Ova odluka imala je utjecaj na sve države Evropske unije (EU), s obzirom na to da su sve članice počele vakcinaciju 27.12.2020. Pfizerovim vakcinama. Sa druge strane, ova vakcina se daje u dvije doze, u razmaku od 21 dan, što otežava proces vakcinacije ukoliko dođe do smanjenja broja isporučenih doza. Osim Pfizera, još jedan proizvođač vakcine protiv Covid-19 najavio je smanjenu isporuku. Britanska kompanija AstraZeneca najavila je da će u EU izvesti 60% manje vakcina od prvobitno dogovorene količine.
Zbog ovoga su neke članice EU, poput Hrvatske i Češke, izmijenile plan imunizacije, to jeste, privremeno su obustavile davanje prve doze vakcine, kako bi bili sigurni da osobe koje su već primile prvu dozu vakcine mogu primiti i drugu, bez straha da će zalihe nestati.
Kako je objavljeno 28.1.2021, isporuke su se, nakon nekoliko dana kašnjenja, vratile u normalu. Ipak, mediji su u periodu kašnjenja isporuke vakcina redovito izvještavali o trenutnom stanju, budući da se radi o informacijama od javnog interesa:
Hrvatska privremeno obustavlja program imunizacije zbog nedostatka vakcina (Klix, 22.1.2021.)
VIDEO Capak: Morat ćemo obustaviti nova cijepljenja, nemamo dovoljno doza (Index, 22.1.2021.)
Capak: Morat ćemo obustaviti nova cijepljenja, 30 posto su nam smanjili isporuku (Večernji, 22.1.2021.)
Ova tema je, ipak, poslužila i za podsticanje senzacionalizma u medijskom izvještavanju, posebno u vidu nepotpunih naslova koji primarno izgledaju kao mamci za klikove, umjesto kao ozbiljan medijski sadržaj. Najčešće korištene formulacije u ovakvim naslovima su “prekid vakcinacije” i “obustavljena vakcinacija”, bez dodatnog objašnjenja, uprkos tome što je iz medijskog sadržaja opremljenog ovakvim naslovima jasno da se ne radi ni o kakvom konačnom “obustavljanju” ili “prekidu” vakcinacije, budući da je došlo do privremenog zaustavljanja davanja prve doze vakcine, dok se vakcinacija drugom dozom nastavila.
Tako je na portalu Buka 22.1.2021. objavljen članak opremljen naslovom:
Hrvatska obustavlja vakcinaciju
U Facebook objavi ovog članka, umjesto dodatnog objašnjenja zbog čega Hrvatska “obustavlja” vakcinaciju, napisano je tek pitanje - “Šta se dešava?”
Na istom portalu 27.1.2021. objavljen je članak o “prekidu” vakcine u Češkoj Republici:
Češka prekida vakcinaciju!
Ministarstvo zdravlja Češke Republike preporučilo je prekid vakcinisanja protiv covid-19 s prvom dozom na dvije sedmice.
Članak je na Facebooku podijeljen tek uz šturo “Upravo saopšteno”:
Ipak, nekoliko sati kasnije, naslov članka je promijenjen, a članak dopunjen dodatnim informacijama o tome zašto je došlo do prekida, a koje nisu postojale u prvobitnoj verziji članka:
Češka prekida vakcinaciju zbog nedostatka vakcina
Ministarstvo zdravlja Češke Republike preporučilo je prekid vakcinisanja protiv covid-19 s prvom dozom na dvije sedmice. Razlog je nedostatak vakcina ali i potreba da se obavi revakcinacija za one, koji su primili prvu dozu.
Sličan nepotpun naslov o prekidu vakcinacije objavljen je i na portalu javnog servisa Federalna televizija 27.1.2021:
Češka prekida vakcinaciju?
Srpski tabloid Alo i portal Srbija danas otišli su i korak dalje. Srbija danas je pauziranje vakcinacije u Hrvatskoj “objasnila” kao “najcrnji scenario” za kojeg “ljekari nemaju rješenje”:
HRVATSKA OBUSTAVLJA IMUNIZACIJU: Ostvario se najcrnji scenario, lekari više nemaju rešenja
Alo, sa druge strane, 23.1.2021. objavio je članak čiji je naslov u krajnjem slučaju više izgledao kao propagandni materijal nego naslov informativnog članka o toku vakcinacije u Srbiji i zemljama regiona:
SRBIJA JEDINA U ČITAVOJ EVROPI SPROVODI MASOVNU VAKCINACIJU Dok naši građani biraju cepivo, Hrvatska obustavlja imunizaciju!
Nažalost, dezinformacije o vakcinama i senzacionalizmom obojeni sadržaji o njima sve su češća pojava u medijskom prostoru regiona. Iako temeljito i na činjenicama zasnovano izvještavanje o vakcinama još uvijek nije rijetkost, kako se vidi iz nekih primjera koje smo izdvojili za ovu analizu, senzacionalistički naslovi također nisu rijetki i doprinose kreiranju negativnih i pseudonaučnih narativa o vakcinaciji. Jedan od načina da se plasiraju takvi naslovi je i formulisanje nepotpunih informacija, naprimjer, u formi izostavljanja razloga “obustave” vakcinacije, kako smo prikazali na nekoliko primjera. Ovakva “praksa” nema druge svrhe nego da prepusti stvarne razloge “mašti” čitalaca, a u atmosferi rastućeg antivakcinacijskog raspoloženja - kojem opet doprinose i ovakvi naslovi - medijski konzumenti će biti ponukani da otvore članak i potvrde ili odagnaju svoje sumnje u razloge “obustave” vakcinacije.
Pojavom novog koronavirusa i pandemijom koju je uzrokovao, antivakcinacijski “aktivisti” dobili su još jednu temu za kreiranje dezinformacija - vakcine protiv Covid-19. Također, sama bolest Covid-19 je nepredvidiva i još uvijek relativno nepoznata, tako da su napori na zaustavljanju takvih dezinformacija bili značajni, tim više što su i pojedini mediji i društvene mreže nekada podsticali takav sadržaj, zbog čega se on i brže širio.
Na portalu medicinskog časopisa The Lancet u oktobru 2020. godine objavljen je članak o online antivakcinacijskom pokretu u doba Covid-19. U članku se navodi da je na osnovu izvještaja Centra za suzbijanje digitalne mržnje (Centre for Countering Digital Hate - CCDH) broj pratitelja antivakserskih stranica i grupa od 2019. godine porastao za više od sedam miliona ljudi. U istom izvještaju se navodi da ovakve grupe i stranice na Facebooku prati više od 31 milion ljudi, a da slične kanale na YouTubeu prati više od 17 miliona.
Nažalost, ovakve podatke za Bosnu i Hercegovinu nemamo. No, s obzirom na to da je Raskrinkavanje samo u posljednjih godinu dana ocijenilo desetine medijskih sadržaja i objava na društvenim mrežama vezanih za vakcine, uključujući i one protiv Covid-19, jasno je da je ovaj “pokret” prisutan i ovdje.
Kako se navodi u Lancetu, uprkos tome što su znatno manja skupina, protivnici vakcinacije predstavljaju opasnost po cijelu populaciju:
U radu objavljenom u časopisu Nature početkom ove godine mapirani su online pogledi na vakcinaciju. Autori su zaključili da, „iako manji od ukupne populacije, anti-vakcinacijski klasteri uspijevaju da se isprepliću sa neodlučnim klasterima u online svijetu, dok su klasteri za vakcinaciju periferniji“. Upozorili su da bi za jedno desetljeće pokret protiv vakcinisanja mogao nadmašiti populaciju koja je za vakcinaciju. Ako bi se to ostvarilo, posljedice bi se širile daleko više od Covid-19.
U Bosni i Hercegovini temom vakcinacije u online svijetu najviše se bavi Jelena Kalinić, koja vodi portal Vakcine i blog Quantum of Science. Kalinić na ovim stranicama redovno objavljuje provjerene informacije o vakcinama, a na portalu Vakcine objavljena je i sekcija “70 pitanja i odgovora o vakcinama” na osnovu pitanja roditelja koji su zabrinuti zbog vakcinacije svoje djece ili traže dodatna pojašnjenja.
Bosna i Hercegovina je jedna od tri države u regionu, zajedno sa Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, koja još uvijek nije započela proces vakcinacije protiv Covid-19. Prema posljednjim dostupnim informacijama prije objave ove analize, u BiH su 1.2.2021. stigle prve doze ruske vakcine protiv Covid-19, Sputnik V. Ministarstvo civilnih poslova BiH najavilo je da će do sredine februara u BiH biti uvezeno 23.400 doza Pfizer/BioNTech vakcina, te između 153.600 i 259.200 doza AstraZeneca/SKBIO vakcina.
S obzirom na to da je početak vakcinacije protiv Covid-19 u BiH izvjestan, uloga medija u pružanju tačnih i kompletnih informacija o ovoj temi građanima dobija dosta na značaju. Senzacionalistički naslovi, kakve smo analizirali ovdje, podrivaju takva nastojanja.
(Raskrinkavanje.ba)