Foto: Hippopx
Na Twitter profilu BobaDimitrijević22 (БобаДимитријевић22) 1.1.2023. godine objavljena je slika na kojoj se tvrdi da je krajem 19. stoljeća postojalo samo sedam bolesti i 12 lijekova protiv njih, a da danas farmaceutska industrija pravi sve više lijekova. Insinuira se da je to razlog većeg broja registrovanih bolesti i da do njih ne bi došlo da su isključivo biljni preparati ostali u upotrebi.
Ista slika je od početka januara objavljena na još nekoliko Facebook profila i stranica (1, 2, 3), a tvrdnje koje su na njoj ispisane kruže na društvenim mrežama još od 2021. godine (1, 2, 3).
Članak koji sadrži ove tvrdnje objavljen je i na anonimnom portalu Magicus 7.1.2023. Najstarije pojavljivanje ove tvrdnje na našem govornom području pronašli smo u Facebook objavi od 24.4.2021. godine.
Šta su činjenice?
Autor ove “mudrosti” je izvjesni Don Tolman, samoprozvani “medicinski kauboj”. Kao što se može vidjeti na njegovoj web stranici, Tolman se bavi prodajom biljnih preparata koje predstavlja kao lijekove za razne zdravstvene probleme i promoviše tvrdnju da “zvanična” medicina čini više štete nego koristi. Citat koji je postao viralan na društvenim mrežama domaćeg govornog područja Tolman je izgovorio na konferenciji čiji je snimak objavljen na YouTubeu 2013. godine.
Izjava “medicinskog kauboja” je, pak, puna netačnih tvrdnji, a u njoj se može vidjeti i odsustvo logike i manjak elementarnog poznavanja historije. Njegovim tvrdnjama bavili su se i naši partnerski fact-checking portali Raskrinkavanje iz Crne Gore i Raskrikavanje iz Srbije.
Naime, nije tačno da je u 19. stoljeću postojalo samo sedam bolesti i 12 lijekova za njih. Ljudi su tada također bolovali od pojedinih bolesti koje postoje i danas, ali preparati kojima su se liječili uglavnom jesu bili biljni, s obzirom na to da pojedini sintetički lijekovi koji se koriste danas, kao što su antibiotici, nisu još uvijek bili izumljeni. U svakom slučaju, postojalo je više od 12 lijekova koji su se koristili tada, o čemu, između ostalog, svjedoči i knjiga “Bilješke o medicini i terapiji” iz 1890-ih, koja se čuva u medicinskom muzeju Melnik u SAD-u.
U knjizi se također navodi da su ljudi bolovali od anemije, artritisa, psihičkih i zaraznih bolesti koje su se liječile na različite načine, a zabilježeno je i da su ljekari terapije propisivali manje-više proizvoljno, s obzirom na manjak medicinskog istraživanja. Podaci iz Muzeja Melnik pokazuju i da su se u to vrijeme u svrhe liječenja koristile pojedine supstance za koje danas, zahvaljujući nauci, znamo da su štetne, poput žive, kokaina, bakra, alkohola, opijuma i slično.
U 19. stoljeću su, također, učestale bile epidemije zaraznih bolesti, poput velikih boginja, sifilisa, kolere, šarlaha, difterije, rubeole i tuberkuloze. S obzirom na to da tada nauka još uvijek nije pronašla lijekove protiv ovih bolesti (a za neke ni uzroke), one su odnosile veliki broj života.
Zahvaljujući otkrićima moderne medicine, ove bolesti danas uglavnom nisu smrtonosne, a neke su i potpuno iskorijenjene.
Iako Tolman pokušava ljude navesti na zaključak da je medicina u 19. stoljeću bila bolja nego danas i da su ljudi bili zdraviji, lako ga je demantovati korištenjem opštepoznatih historijskih činjenica. Prosječni životni vijek na globalnom nivou krajem 19. stoljeća bio je oko 30 godina, dok danas iznosi oko 71 godine.
U 19. stoljeću također je zabilježena stopa smrtnosti djece od oko 40%, što znači da je otprilike svako treće dijete umiralo prije navršene pete godine. Danas stopa smrtnosti djece iznosi oko 4%.
Prosječni životni vijek značajno je produžen u 20. stoljeću zbog poboljšanja u higijeni, smještaju, obrazovanju, napretka u medicini i izuma antibiotika i vakcina.
Dakle, očigledno je da je napredak u modernoj medicini doveo do poboljšanja kvaliteta života i javnog zdravlja širom svijeta.
Osim što iznosi netačne tvrdnje o prošlosti, Tolman iznosi i netačne tvrdnje o sadašnjosti. Recimo, nije jasno odakle mu podatak da je danas u svijetu patentirano više od pola miliona farmaceutskih lijekova. Ne postoji jedinstvena lista svih lijekova koji su odobreni za upotrebu na svijetu niti su svi lijekovi odobreni u svim državama. SAD, recimo, imaju oko 140.000 odobrenih lijekova, dok sve zemlje EU zajedno imaju oko 150.000. Osim toga, Tolman je ovu tvrdnju iznio prije desetak godina, kada je broj registrovanih lijekova vjerovatno bio još manji nego danas.
Na koncu, Tolmanove tvrdnje o bolestima i lijekovima u 19. stoljeću su netačne, a njegove insinuacije o modernoj medicini neutemeljene.
Shodno činjenicama, tvrdnju da je 1891. godine postojalo samo sedam bolesti i 12 lijekova za njih, koji su bili isključivo na biljnoj bazi, objavljenu na Facebooku, ocjenjujemo kao lažnu vijest. Sva prenošenja ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti.
Insinuaciju da napredak u medicini i otkrića novih lijekova uzrokuju porast broja bolesti ocjenjujemo kao pseudonauku i teoriju zavjere.
(Raskrinkavanje.ba)