Foto: hellodesignlovers, freepik
Na Facebooku su se tokom juna i jula 2023. godine širile tvrdnje da ljudi ne obolijevaju od raka kože usljed izloženosti sunčevom zračenju, već zbog nošenja naočara za sunce i upotrebe kreme za sunčanje (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9). Tvrdi se da zbog sunčanih naočara mozak prima pogrešan signal da je vani oblačno i zbog toga koža ne može da se prilagodi i zaštiti od sunca.
Sunčane naočale su samoubojstvo stanica...
Za sunčanog dana, sunčeva svjetlost određene valne duljine filtrira se u oko...
Hrani epifizu i hipofizu i govori mozgu da sunce sja...
Koža se tada priprema za izravnu sunčevu svjetlost i priprema za proizvodnju vitamina D...
Nošenje sunčanih naočala izgladnjuje epifizu i vara mozak da misli da je oblačno, što sprječava kožu da se pripremi za sunce...
Inhibirajući apsorpciju ultraljubičastih zraka, one vam također oduzimaju energiju...
Ovo je jedan od glavnih razloga zašto ljudi obolijevaju od raka kože...
Ne zbog sunca, već zbog sunčanih naočala i krema za sunčanje. Ne razumijemo u potpunosti kako epifiza radi, ali koliko znamo, ne vrijedi se petljati s njom...
Šta su činjenice?
Ultraljubičasto (UV) zračenje je oblik elektromagnetnog zračenja koje dolazi od sunca te od vještačkih izvora, kakvi su solariji i plamenici za zavarivanje. Većina karcinoma kože javlja se upravo kao posljedica izlaganja UV zracima sunčeve svjetlosti, navodi se na stranici Američkog društva za borbu protiv raka.
UV zraci dijele se u tri grupe: UVA zrake, koje su povezane s dugotrajnim oštećenjem kože kao što su bore i smatra se da igraju ulogu u pojavi nekih vrsta raka kože; UVB zrake, koje mogu direktno oštetiti DNK u ćelijama kože, uzrokuju opekotine od sunca i smatra se da uzrokuju većinu karcinoma kože; te UVC zrake, koje, kada je riječ o solarnom zračenju, ne dopiru do tla, tako da obično nisu faktor rizika za rak kože. Na stranici Američkog društva za borbu protiv raka navodi se:
I karcinom bazalnih ćelija i karcinom skvamoznih ćelija (najčešći tipovi raka kože) obično se nalaze na dijelovima tijela izloženim suncu, a njihova pojava obično je povezana s izlaganjem suncu tokom života. Rizik od melanoma, ozbiljnijeg, ali rjeđeg tipa raka kože, takođet je povezan s izlaganjem suncu, iako možda ne tako snažno. Rak kože također je povezan s izlaganjem nekim vještačkim izvorima UV zraka.
Tvrdnje da nošenje naočara za sunce utiče na nastanak kancera kože širile su se i na drugim jezicima. O njima je pisao irski The Journal 2021 te dpa na francuskom jeziku 2023. godine. Kako navodi The Journal, one najvjerovatnije potiču iz knjige “Survival of the Sickest” (2007, SAD) u kojoj autor, dr. Sharon Moalem sugeriše da nošenje naočara za sunce može biti povezano s rastućim stopama raka kože, jer se na taj način tijelo sprečava da primi signale da je sunčano vrijeme i da treba se zaštiti.
I drugi izvori koji su pisali o ovome također se referišu na knjigu čiji je autor dr. Sharon Moalem (link, link, link, link).
Prema njegovoj teoriji, budući da UV svjetlost ne dopire do oka, mozak prima pogrešnu informaciju da vani nije sunčano. Stoga on neće poslati signal hipofizi da proizvodi hormon koji dovodi do procesa tamnjenja. Time se povećava rizik da koža izgori, a samim tim veći je i rizik od nastanka raka kože.
Kako se navodi u nekim od navedenih članaka, ova teorija bazirana je na istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Investigative Dermatology, koje sugeriše da UV svjetlo u oku aktivira hormon koji stimulira melanocite. Premda se u člancima ne spominje ime studije, najvjerovatnije je riječ o istraživanju grupe japanskih istraživača iz 2003. godine koje je rađeno na životinjama.
Moalemova teza da naočare za sunce mogu dovesti do tumora kože izazvala je značajnu pažnju medija kada je objavljena. Pojedini eksperti tada su ukazali da takva mogućnost postoji te pozvali na dalja istraživanja. No, 16 godina kasnije nema nikakvih potvrda da su ove hipoteze tačne.
Platforma Journal navodi da su na račun knjige iznesene i određene zamjerke te ukazuje na činjenicu da ne postoje savjeti zdravstvenih agencija prema kojima ne treba nositi naočare za sunce.
Akademska recenzija knjige u časopisu Quarterly Review of Biology, 2008, Univerziteta u Chicagu, rekla je da knjiga sadrži neke pogreške i “neutemeljene hipoteze”.
Recenzentica, profesorica Gillian R Bentley s Univerziteta Durham, ne spominje tvrdnju o naočarama za sunce, ali piše da postoje “neke nove, neutemeljene hipoteze koje se ne pojavljuju u drugim sličnim knjigama” i da u knjizi “također postoji nekoliko grešaka”.
Institucije javnog zdravstva nigdje ne preporučuju da se ne nose naočare za sunce niti su one navedene kao uzrok ili faktor rizika za rak kože.
Zapravo, sunčane naočare se širom svijeta preporučuju kao zaštita naših očiju od oštećenja koja može izazvati sunce.
Dpa u analizi objavljenoj u maju 2023. navodi da je riječ o hipotezi kojoj nedostaju naučni dokazi.
Ova hipoteza, ipak, nije naučno utemeljena. Navodi Sharona Moalema izazvali su kontroverzu u to vrijeme, a protivrečilo im je nekoliko stručnjaka.
Nedavno je, recimo, jedan profesorica biologije na YouTubeu rekla da se radi o spekulacijama. U jednom od svojih videa ona kritikuje navode dr. Sharona Moalema, objašnjavajući da su neke od teorija iznesenih u knjizi više spekulativne nego što se stvarno zasnivaju na činjenicama, posebno ona o nošenju sunčanih naočara.
Na pitanje dpa, zamjenik šefa klinike na dermatološkom odjeljenju Univerzitetskog bolničkog centra (CHU) u Liježu Thomas Damsin odgovorio je da nošenje sunčanih naočara ne može uzrokovati rak kože.
S druge strane, nošenje naočara za sunce važan je vid zaštite od bolesti oka, ali i kože oko očiju. Ovo je u izjavi za Journal potvrdio Kevin O’Hagan iz Irskog društva za borbu protiv raka.
Govoreći za The Journal, menadžer u Irskom društvu za borbu protiv raka Kevin O’Hagan rekao je da je “nošenje naočara za sunce izuzetno važno za zaštitu ljudi od štetnih učinaka izlaganja UV zračenju koje može uzrokovati nemelanomski karcinom kože na kapcima i području oko očiju”.
“Izlaganje UV zračenju također može oštetiti rožnjaču, konjunktivu, sočivo i mrežnjaču, tako da zaista nema loših strana takve zaštite”, rekao je O'Hagan.
Nošenje naočara za sunce kao vid zaštite preporučuju brojne agencije i zdravstvene ustanove širom svijeta. Takve savjete moguće je pronaći na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, Klinike Cleveland, Irving medicinskog centra Univerziteta Columbia, Klinike Mayo, Američke agencije za hranu i lijekove, Odbora za zdravlje i sigurnost Velike Britanije, američkog Nacionalnog instituta za karcinom. Svi ovi izvori ukazu na važnost nošenja odgovarajućih naočara za sunce, odnosno onih koje pružaju najviši nivo UVA/UVB zaštite. Tako se na stranici Američke agencije za hranu i lijekove navodi:
Odaberite sunčane naočare s UV400 ili “100% UV zaštitom” na etiketi. Ove naočare za sunce blokiraju više od 99% UVA i UVB zračenja i pružaju najveću zaštitu od UV zraka.
Nemojte pogrešno poistovjećivati zatamnjene sunčane naočare s UV zaštitom. Zatamnjenost sočiva ne ukazuje na njegovu sposobnost da zaštiti vaše oči od UV zraka. Mnoge sunčane naočare sa svijetlim nijansama – poput zelene, boje ćilibara, crvene i sive – mogu ponuditi istu UV zaštitu kao i veoma tamna sočiva.
Provjerite da li vaše tamne naočare imaju UV zaštitu. Ako niste sigurni, vaš očni ljekar možda će moći provjeriti umjesto vas. Kada nosite zatamnjene naočare, vaše zjenice se šire i mogu povećati izloženost vaše mrežnjače UV zračenju. Bez UV zaštite, izlažete se riziku od štetnih efekata povezanih sa sunčevim zračenjem.
Slični savjeti mogu se pronaći i na stranici Svjetske zdravstvene organizacije.
Naočare za sunce i proizvodnja vitamina D
Zamjenik šefa klinike na dermatološkom odjeljenju Univerzitetskog bolničkog centra (CHU) u Liježu Thomas Damsin za dpa je rekao da proizvodnja vitamina D nije povezana s izlaganjem očiju suncu. Dnevni unos vitamina D osigurava se ili kroz hranu, ili kroz izlaganje kože suncu. Navodnim uticajem nošenja naočara za sunce na proizvodnju vitamina D bavio se dpa i u analizi na njemačkom jeziku iz 2021. godine. Tada je ova agencija navela da postoje dokazi da visoki nivoi vitamina D mogu zaštititi od određenih vrsta raka (rak debelog crijeva i dojke), ali ne i raka kože. Također je objašnjeno da je njegova proizvodnja stimulisana UV-B zračenjem na koži, a ne putem očiju.
Budući da čak i velike sunčane naočare pokrivaju samo mali dio naše kože, one imaju mali utjecaj na količinu vitamina D koju tijelo proizvodi.
Prema Federalnom zavodu za zaštitu od zračenja, za osobu svjetlije puti dovoljno je da dva do tri puta sedmično izađe na sunce s nepokrivenim rukama, nogama i licem oko 12 minuta kako bi se proizvela dovoljna količina vitamina D. Više UV zračenja štetnije je za kožu i oči.
Osobe tamnije puti trebaju provesti nešto više vremena na suncu kako bi koža proizvela dovoljno vitamina D.
Kreme za sunčanje ne uzrokuju rak
U objavama na društvenim mrežama tvrdi se i da, pored naočara za sunce, karcinome izazivaju i kreme za sunčanje. Riječ je o još jednoj tvrdnji koja nema utemeljenje u nauci. O ovome je već pisala platforma za provjeru činjenica Istinomer.
Ne postoje naučni dokazi da upotreba krema za sunčanje izaziva rak; niti da bilo koji od sastojaka krema za sunčanje, među kojima je i oksibenzon, povećava rizik od raka.
Redovna dnevna upotreba kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom smanjuje rizik od razvoja karcinoma skvamoznih ćelija za oko 40 procenata, dok rizik od razvoja melanoma umanjuje za oko 50 procenata, navodi “Skin Cancer” fondacija.
Američka akademija za dermatologiju i Kanadsko dermatološko udruženje preporučuju da ljudi koriste kreme za sunčanje kako bi se zaštitili od izlaganja UV zracima, koji uzrokuju 80-90 procenata karcinoma kože.
Shodno navedenim činjenicama, tvrdnje da ljudi ne obolijevaju od raka kože zbog sunca, već zbog naočara za sunce i kreme za sunčanje, ocjenjujemo kao dezinformaciju i pseudonauku.
(Raskrinkavanje.ba)