Foto: Embajada de EEUU en Argentina, Flickr
Na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) 26. februara 2025. godine objavljen je 10-minutni intervju s Martinom De Lucom, bivšim američkim tužiteljem, koji je rekao da boravi u Bosni i Hercegovini kao dio tima kojem je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa dala zadatak da istraži kako su se trošila sredstva Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u BiH.
Foto: Screenshot/RTRS
Intervju s De Lucom na engleskom jeziku prepričan je u članku koji je RTRS objavio na svom portalu istog dana. U članku se navodi sljedeće:
Bivši federalni tužilac iz SAD-a Martin De Luka, koji je dio tima nove američke administracije, rekao je da je započeta istraga u BiH o trošenju novca putem USAID organizacije, te da prve informacije govore o tome da je u protekle četiri godine potrošeno 402 miliona dolara, od čega za 250 miliona nije moguće utvrditi gdje su nestali.
- U prethodne četiri godine 402 miliona dolara, preko različitih programa, plasirano je u BiH a od toga 150 miliona se može opravdati. Nekih 250 miliona dolara ostaje nepoznanica. Riječ je o novcu američkih građana - rekao je De Luka novinarima u Banjaluci.
Tvrdnje da je u BiH nestalo 250 miliona USAID-ovog novca i da je to “potvrdio” De Luca prenijele su desetine portala u Bosni i Hercegovini i regionu (1, 2, 3, 4, 5).
Šta su činjenice o “nestalih 250 miliona”?
Tvrdnje o “nestalih 250 miliona” USAID-ovih sredstava već su razotkrivene kao činjenično neutemeljene, a pregled snimka intervjua s De Lucom na engleskom jeziku ukazuje na to da su njegove izjave u članku RTRS-a predstavljene na vrlo manipulativan način.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) osnovana je 1961. godine i zadužena je za pružanje pomoći državama koje se bore sa siromaštvom, oporavljaju od neke katastrofe ili sprovode demokratske reforme. USAID je u Bosni i Hercegovini prisutan od kraja rata 1995. godine i uložio je značajna sredstva u finansiranje obnove infrastrukture i privrede poslije rata. Od tada, finasirali su mnoštvo projekata iz oblasti turizma, poduzetništva, nezavisnih medija, socijalne pomoći, razvoja demokratije i slično. Sredstva USAID-a dodjeljivana su institucijama, nevladinom sektoru i poduzetnicima/ama (link, link).
Američki predsjednik Donald Trump je nakon preuzimanja funkcije 20. januara 2025. potpisao uredbu kojom je zaledio američku pomoć za strane države na tri mjeseca. Odredba je bila popraćena optužbama za korupciju i kriminal u USAID-u, koje su iznijeli Trump i njegovi/e bliski/e saradnici/e.
U jeku apsurdne dezinformativne kampanje, koju su nakon toga pokrenule vlasti u Republici Srpskoj, a koje su od USAID-a proteklih decenija uzele nekoliko stotina miliona dolara, u javnost je iznesena tvrdnja da je u protekle četiri godine USAID u BiH uložio 402 miliona dolara te da se od tog iznosa može opravdati samo oko 155 miliona, odnosno da nije moguće ući u trag 246 miliona dolara. Optužbu za “nestali novac” iznio je ministar finansija i trezora u Vijeću ministara BiH Srđan Amidžić (SNSD) na konferenciji za medije održanoj 12. februara 2025. godine.
Njegovim tvrdnjama detaljno se bavio naš partnerski fact-checking portal Istinomjer u analizi objavljenoj 14. februara 2025. godine. Kako su ustanovili, tvrdnja da je USAID u Bosnu i Hercegovinu u protekle četiri godine uložio 402 miliona dolara nije tačna.
Naime, na web stranici ForeignAssistance, koja sadrži budžetske i finansijske podatke američke vlade o stranoj pomoći, mogu se pronaći podaci o sredstvima koja su od 1995. godine uložena u BiH. Kompletni podaci za Bosnu i Hercegovinu preuzeti s te web stranice dostupni su na linku ovdje. Tačno je, prema ovim podacima, da je BiH od američke vlade od 2020. godine sveukupno dobila 402 miliona dolara. Međutim, samo dio tog novca došao je od USAID-a. U analizi Istinomjera objašnjeno je sljedeće:
Tačna je informacija da je 402.179.947 dolara usmjereno prema Bosni i Hercegovini. U tom iznosu, pored sredstava USAID-a, ubrojana su sredstva i drugih američkih institucija, tako da je od ovih 402 miliona dolara, 195 miliona došlo od Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnje sigurnosti, Ministarstva vanjskih poslova te Ministarstva kopnene vojske (Department of the Army).
Kada se ova 402 miliona rasporede na sve ove institucije, udio USAID-a iznosi 207,3 miliona dolara.
I na kraju, kada se iz zbirnog iznosa oduzmu administrativni troškovi (plate, doprinosi, režije, rente i sl.), u BiH je tokom petogodišnjeg perioda, od 2020. do 2024. godine, od američke vlade stiglo oko 343,4 miliona dolara, od čega se na USAID odnosi 159,5 miliona dolara.
To je približno onoliko koliko je Srđan Amidžić rekao da je prijavljeno. Postoji razlika od oko 3,7 miliona KM, što mogu biti nerealizovani programi zbog zamrzavanja rada USAID-a i što definitivno nije 246 miliona dolara o kojima je ministar finansija Amidžić neinformisano govorio.
Dakle, USAID je u BiH od 2020. godine uložio tek oko 159,5 miliona dolara. Ostatak novca došao je od drugih američkih institucija, poput Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva odbrane.
Sasvim sigurno je da se u BiH proteklih nekoliko godina nije “izgubilo” 246 ili 250 miliona dolara USAID-ovog novca. To je nemoguće, s obzirom na to da nisu ni uložili toliko novca u BiH.
Ko je De Luca i šta je rekao za RTRS?
Martin De Luca je američki pravnik koji je nekada radio kao javni tužitelj, a danas radi kao advokat u firmi “Boies Schiller Flexner”. Često radi s klijentima koji su pod američkim sankcijama. Također je pravno zastupao Marca Fogela, Amerikanca koji je uhapšen i osuđen u Rusiji zbog posjedovanja kanabisa. Fogel je pušten na slobodu nakon pregovora s Trumpovim izaslanikom prije nekoliko sedmica. De Luca je i zastupnik bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonaroa, kao i advokat kompanije “Trump Media Group” (link). Nismo uspjeli pronaći potvrdu da trenutno obavlja bilo kakvu zvaničnu funkciju u Trumpovoj administraciji.
Detalji njegove posjete Banjaluci ostaju nepoznati, s obzirom na to da jedine informacije o njoj dolaze iz njegovih izjava za medije koje je dao u ovom gradu 26. februara. Raskrinkavanje je kontaktiralo Ambasadu SAD-a, Vijeće ministara BiH, Vladu Republike Srpske i Vladu Federacije BiH upitom o posjeti De Luce. Pitali smo ih na čiji je poziv došao i da li se sastajao sa zvaničnicima/ama ovih institucija. Do objave ove analize jedini odgovor koji smo dobili bio je od Vijeća ministara, iz kojeg su nam kazali da su informacije o sastancima zvaničnika/ca javno dostupne na njihovoj web stranici i da provjerimo tamo. Na web stranici Vijeća ministara BiH, pak, nije bilo informacija o De Luci ni prije ni poslije našeg upita. Poslali smo upit i De Luci, u kojem smo tražili odgovor na to na čiji je poziv boravio u BiH, s kim se sastajao i da li je došao u svojstvu zvaničnika američke vlade. Ni od njega nismo dobili odgovor.
Osim toga, RTRS je dijelom manipulativno “oblikovao” njegove izjave i iz njih izvukao zaključak o “potvrdi” nestanka USAID-ovog novca. De Luca je na početku intervjua na engleskom jeziku zapravo kazao sljedeće:
RTRS: Koji je cilj Vaše posjete, svrha Vaše posjete?
De Luca: Pa, odnedavno radim sa svojim timom na brojnim pitanjima u vezi s USAID-om i sredstvima koja su izgleda… od kojih su neka možda bila neadekvatno upotrijebljena, možda nestala. Trenutno smo zaista u ranoj fazi, ali predsjednik Trump je zaista bio veoma odlučan u svojoj posvećenosti da šta god da se tu desilo, bude otkriveno što je prije moguće, pa je to izazvalo niz situacija i slučajeva i stvari na kojima radimo, i pozvani smo ovdje u Bosnu da sagledamo na koji je način potrošen novac američkih poreskih obveznika. Prema preliminarnim saznanjima, otprilike u posljednje četiri godine u programe USAID-a u BiH potrošeno je 402 miliona dolara, a od toga, kako razumijemo prema onome što su nam rekle bosanske vlasti, oni mogu opravdati 155 miliona dolara, koji imaju detaljan opis projekta, ali još uvijek ima oko 250 miliona dolara koji, izgleda, nemaju jasne opise toga kako su sredstva korištena i kako su sredstva utrošena. I zato, pošto se, naravno, radi o novcu poreskih obveznika SAD-a, veliki je prioritet da se razjasni šta se dogodilo. To je nešto što veoma pažljivo posmatramo i, znate, zahvalni smo na pozivu da sarađujemo i imamo priliku da to ispitamo.
Dakle, De Luca jeste kazao da je USAID uložio 402 miliona dolara u BiH i da je 250 miliona dolara potencijalno nestalo, ali nije tvrdio ili insinuirao da su ti podaci rezultat istrage. Kazao je da je istraga u vrlo ranim fazama, a da su mu “bosanske vlasti” kazale da je USAID uložio 402 miliona dolara u BiH i da oni ne mogu naći 250 miliona od tog iznosa. Taj je dio izbačen iz njegovog citata u članku RTRS-a. U članku nedostaju i dijelovi iz nastavka intervjua u kojima De Luca naglašava da je istraga u ranoj fazi, da ne znaju ništa zasigurno i slično. Kazao je da njegov tim zna da je u drugim zemljama bilo slučajeva korupcije sa sredstvima USAID-a, ali da je prerano za donošenje bilo kakvih zaključaka u vezi s BiH.
Nepoznato je ko je pozvao De Lucu u posjetu, kada je stigao, da li je boravio u Sarajevu i ko mu je i šta tačno rekao o “402 miliona dolara” USAID-a u BiH. Nejasno je i kakvu “istragu” vodi, na čiji zahtjev i da li uopšte još uvijek boravi u BiH i nešto “istražuje”. S druge strane, ono što je sasvim jasno, prema podacima američke vlade, jeste da nije tačno da je USAID uložio 402 miliona dolara u BiH od 2020. godine. Izvor iz “bosanskih vlasti” koji je dao De Luci ovu informaciju, što je vjerovatno ista grupa koja ga je pozvala, očigledno je dezinformisao ovog američkog advokata.
Ono što znamo jeste da nije tačno da je u BiH od 2020. godine nestalo 250 miliona dolara sredstava USAID-a i da to zasigurno nije potvrdio Martin De Luca. Riječ je o vrlo zanimljivom lancu prenošenja lažne vijesti. Prvo su javni zvaničnici s građanima/kama podijelili netačnu informaciju, da bi istu tu netačnu informaciju proslijedili trećoj strani, koja ju je prenijela javnom servisu, a od kojeg su je potom preuzeli komercijalni mediji. Na taj način, građani/ke bi lako mogli/e zaključiti da su informaciju o nestalih 250 miliona dolara dobili/e iz više međusobno nezavisnih izvora, što je čini kredibilnom. Ipak, kada se detaljnije prouči situacija, čini se da je izvor zapravo isti.
Shodno činjenicama, tvrdnju da je u Bosni i Hercegovini od 2020. godine “nestalo” 250 miliona sredstava USAID-a ocjenjujemo kao lažnu vijest. Prenošenja ove tvrdnje ocjenjujemo kao prenošenje lažnih vijesti. Izjavu Martina De Luce o “nestalim” milionima, objavljenu bez dijela rečenice u kojem naglašava da je riječ o “informaciji koju je dobio od bosanskih vlasti”, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Napomena:
14. 3. 2025: Sljedeći izvori su nakon objave analize ispravili ocijenjene tvrdnje i dobili ocjenu “Ispravljeno”: N1 BiH (14. 3. 2025), Raport (14. 3. 2025), Radio Sarajevo (14. 3. 2025), Bh-Index (14. 3. 2025), Nova (17. 3. 2025), Alo (17. 3. 2025), Krstarica (17. 3. 2025), Jajce online (17. 3. 2025), Srpska info (18.3.2025.), Nezavisne (18.3.2025.) i BL portal (1, 2) (24.3.2025.).
(Raskrinkavanje.ba)